INTERVJU

Ivan Vrdoljak: ‘Volio bih da se Vlada više posveti industriji, ne samo ugostiteljstvu‘

Potrebna je aktivnija uloga u definiranju smjera i osiguravanju financijskih instrumenata koji će pratiti razvoj strateških industrija
Ivan Vrdoljak
 Bruno Konjevic/Cropix

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u petak će biti predstavljen "Svijet u 2021.", specijalizirano godišnje izdanje uglednog britanskog tjednika The Economist u kojemu vrhunski autori i urednici predviđaju ključne događaje i trendove u svijetu biznisa i politike. A kako je partner i nositelj projekta "The Economist: Svijet u 2021." za Hrvatsku bivši predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak, s nekadašnjim ministrom gospodarstva razgovarali smo o radu Vlade i Stožera, razmjerima ekonomske štete koju uzrokuje epidemija te o tome što bi premijer Andrej Plenković trebao poduzeti da hrvatska ekonomija ne doživi dramatični potop. Otkriva i čime se bavi njegova tvrtka i u koje je projekte uključen.

Koji će ključni događaji i trendovi u svijetu biznisa i politike obilježiti 2021. godinu?

- Očekujem da će 2021., zahvaljujući cjepivu, donijeti obuzdavanje, iako ne nužno i nestanak pandemije, a to će potaknuti oporavak gospodarstva. Bit će ključno fokusirati sve snage na što bolje iskorištavanje dostupnih sredstava iz fondova EU, pa smo zato kao glavnu temu ovogodišnje konferencije i izabrali financijski instrument Europske komisije "Next Generation EU". Želimo u javnom prostoru potencirati tu temu, uvjereni u njezinu važnost prvo za oporavak, a onda i za transformaciju gospodarstva. Zato smo partnere ovog projekta tražili među tvrtkama iz tradicionalne industrijske proizvodnje, IT-ja, obrazovanja, energetike i uslužnog sektora.

Na predstavljanje tog specijaliziranog godišnjaka doći će i premijer Andrej Plenković. Kako ocjenjujete rad Vlade, posebice u ekonomskim pitanjima? Kako Plenković i Stožer upravljaju koronakrizom?

- Premijer je pozvan na konferenciju jer je u pripremi financijskog instrumenta EK osobno sudjelovao i najbolje može reći što nam se nudi kao prilika. U ocjenu rada Stožera ne želim ulaziti jer nisam liječnik, niti epidemiolog. Razumijem da javnost zbunjuje, a ponekad i ljuti što Stožer često donosi i mijenja odluke tijekom pandemije. Ali, nema razloga za odugovlačenje kod odluka vezanih za gospodarstvo, što će se i na koji način financirati tijekom krize i nakon pandemije. Što se tiče rada Vlade, bio sam jako zadovoljan kako je reagirala početkom godine. Ove jeseni su pred Vladom bili novi izazovi. Nije samo pitanje nekoliko mjeseci, nego i hoćemo li biti spremni izaći iz krize. U javnom prostoru opet svatko iz svoje pozicije i fotelje ima svoje zahtjeve - i sindikati, i poduzetnici, i institucije koje brinu za javne financije, jer ni one ne mogu ići u beskonačna zaduživanja. Stvarno bih volio vidjeti da Vlada prestane potencirati da je glavna tema gospodarstva Hrvatske ugostiteljstvo. Nije, niti treba biti. Više pažnje treba posvetiti stanju u industriji u cijelosti, proizvodnji, pa bi bilo dobro da njih pitamo što danas oni trebaju i što sutra očekuju.

Kolike će biti ekonomske štete zbog epidemije u Hrvatskoj, tko će biti najveći gubitnici, a tko će profitirati?

- Narodna poslovica kaže "sudbina zatvori vrata, ali otvori prozor". Slikovito rečeno, tko god bude lupao o zatvorena vrata, proklinjao sudbinu i tražio nekoga drugog kao krivca što su vrata zatvorena, bit će gubitnik. Tko god potraži otvoreni prozor, ima šanse ići dalje. Svima nam je jasno da nam je struktura BDP-a dugoročno neodrživa, ali i dalje je glavna rasprava u javnom prostoru radno vrijeme ugostiteljskih objekata, a ne razgovor o tome kakvo gospodarstvo trebamo i kako do njega doći. Potrebna nam je aktivnija uloga države u smislu definiranja smjera i osiguravanja financijskih instrumenata koji će pratiti razvoj onih industrija koje se definiraju kao strateške. Ako želimo promijeniti strukturu BDP-a tako da nismo ovisni o restoranima, kafićima i hotelima, tada trebamo shvatiti da mogućnosti financiranja usmjeravaju i smjer promjene. Nužno je posebnu pažnju posvetiti financiranju postojeće i financiranju novih industrijskih postrojenja.

Čime se sve bavite, kako posluje (i s kime sve) vaša tvrtka Livit?

- Moji su ciljevi vezani za Livit bili ambiciozniji, no zadovoljan sam kako se tvrtka razvija. To je jedina tvrtka u mom stopostotnom vlasništvu i osim ovog specijaliziranog godišnjeg izdanja The Economista, bavim se razvojem različitih projekata za koje procjenjujem da imaju potencijal. Poslujem isključivo s realnim sektorom. Uključen sam u još nekoliko tvrtki, od stanogradnje (na Žnjanu u Splitu), preko zaštite prava potrošača, proizvodnje i stavljanja na tržište proizvoda od konoplje, razvojem event industrije pa sve do pomoći u realizaciji investicija i poboljšanju efikasnosti tvrtki.

Jeste li u političkoj mirovini ili još aktivno sudjelujete u radu HNS-a? Što mislite o novom šefu stranke Stjepanu Čuraju?

- Premlad sam za bilo koji oblik mirovine, ali ne sudjelujem aktivno u radu stranke. Stjepana poznajem dugi niz godina i potpuno je drugačiji od mene. Za njega mogu reći da "tiha voda brege dere", što za mene sigurno nije bio slučaj. Želim mu da bude bolji od svih prethodnika i da bude politički lider građansko-liberalnog centra Hrvatske.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. siječanj 2021 15:43