Izbor Damira Krstičevića u najuži tim premijera Andreja Plenkovića nikoga nije iznenadio. Ovaj general bojnik Hrvatske vojske, kojem je meteorski brza i uspješna vojna karijera prekinuta nakon čuvenog pisma generala i ekspresne odluke bivšeg predsjednika Stjepana Mesića da ih nakon toga umirovi, po mnogočemu označava put kojim će ići ova vlada. Krstičević je čovjek mirne i konstruktivne retorike, ali u sebi nosi odlučnost koju je stekao kao vojnik.
Rođen je u Vrgorcu, tijekom Domovinskog rata prošao je mnoge operacije, završio je američku ratnu školu i da nije bilo Otvorenog pisma dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti sigurno je da bi nastavio izuzetnu vojnu karijeru. Sada je na velika vrata ušao u politiku, potpredsjednik je nove vlade i ministar obrane, jedan od onih koji će označiti “Plenkovićev smjer”.
Kada bacite pogled na ovo kratko, ali krajnje uzbudljivo “putovanje” koje ste prošli s premijerom Andrejem Plenkovićem posljednjih mjeseci što biste posebno istakli?
- Prije svega izrazio bih zadovoljstvo iznimnim iskorakom koji je postignut u jačanju jedinstva i zajedništva HDZ-a. Uspjeli smo konsolidirati stranku, promijeniti negativne trendove i promovirati pozitivne promjene na korist svih građana Hrvatske. Mislim da smo tim radnjama podigli razinu političkog dijaloga i političkoga djelovanja hrvatskom društvu općenito. To bih posebno istaknuo i na to smo posebno ponosni.
Je li to bila čarobna formula po kojoj su dobiveni stranački i parlamentarni izbori?
- Jasno smo se distancirali od politike koja razdvaja, od povijesnih i ideoloških pitanja. Promovirali smo otvoren i konstruktivan dijalog sa svim akterima hrvatske političke scene. U tome smo bili iskreni, ljudi su to prepoznali, što je u konačnici bio i ključ uspjeha na ovim parlamentarnim izborima.
Jeste li vjerovali u uspjeh da će Plenković, uz pomoć svojim bliskih suradnika u koje spadate i vi, tako brzo konsolidirati HDZ?
- Još sam u unutarstranačkoj kampanji za predsjednika HDZ-a isticao svoju uvjerenost da je Andrej osoba koja će ujediniti i konsolidirati stranku. Kada sretnete čovjeka koji je tako odmjeren i staložen, čovjeka koji sluša i uvažava sugovornika, čovjeka snažnog osobnog integriteta, uvjereni ste da može pokrenuti druge, izazvati ih na natjecanje idejama i rješenjima, pokrenuti ih i u konačnici ostvariti promjene. Cijelo smo vrijeme u kampanji promovirali političku stabilnost jer upravo je ona osnovni preduvjet za jak gospodarski rast. Za to smo tražili povjerenje birača, a oni su to povjerenje ukazali ljudima za koje vjeruju da ih neće iznevjeriti.
Stranačka kampanja bila je vrlo naporna, na kakav je prijem naišao Andrej Plenković, pogotovo u sredinama koje slove kao “tvrda” utvrda HDZ-a?
- U kampanji cijelo vrijeme živite na terenu. Iznova se suočavate s istim pitanjima, nedoumicama, nevjericom, ponekad i s neodobravanjem. No, kada uspijete uspostaviti dvosmjernu komunikaciju, kada otvoreno i iskreno prilazite ljudima nastojeći razumjeti njihove dvojbe, kada se u potpunosti izložite, kada ste spremni prihvatiti i kritiku svoga naroda, tada nestaju sve predrasude. Vidio sam to iz blizine, vidio sam Andreja kako se prepušta, kako postaje dio te sredine u koju je došao, a opet uspijeva iskreno predstaviti svoje temeljne vrijednosti i politička uvjerenja. Tu iskrenost su ljudi osjetili i bez euforije prihvaćali otvoren i konstruktivan dijalog. Rezultati izbora pokazali su da su ljudi u svim sredinama prepoznali vjerodostojnost i dosljednost, ne samo Andreja Plenkovića, već HDZ-a u cjelini.
Bilo je i ružnih pokušaja podmetanja, sami ste to na svojoj koži osjetili. Odakle su i zbog čega takvi postupci išli, pa čak i onaj da se osporavao vaš briljantan ratni put?
- I tada sam govorio da takve laži više govore o ljudima koji su ih kadri izmišljati. Govore o njihovoj nesposobnosti da se na otvorenoj sceni natječu argumentima, znanjem, iskustvom, svojim vrijednostima i uvjerenjima. Nikada mi taj i takav svijet nije bio razumljiv. U konačnici sam shvatio da žalim takve ljude. Žalim ih jer žive u svijetu gdje misle da se može pobijediti lažima i prevarama. Gdje je tu sreća i veselje, gdje je tu životna radost ako i pobijediš na takav način.
Koji su bili motivi da zajedno s Plenkovićem krenete na neizvjestan put kojim je trebalo vratiti HDZ na desni centar i dobiti povjerenje građana na izborima?
- Duboko vjerujem da svaki pojedinac na neki način ima određenu odgovornost za društvo u cjelini. Kada sam se dragovoljno javio za obranu naše domovine, činio sam to iz uvjerenja, kada sam potpisao pismo protiv kriminalizacije Domovinskog rata, učinio sam ti iz uvjerenja da je to najbolje za moju domovinu. Kada sam prihvatio voditi listu HDZ-a, učinio sam to iz uvjerenja da činim pravu stvar. Jednako tako sam iskreno vjerovao da je Andrej osoba koja će najbolje od svih služiti svojoj domovini u ulozi hrvatskog premijera. Uvjeren sam da je to najbolje rješenje, korisno i za HDZ i za Hrvatsku u cjelini.
Tomislav Karamarko jest prošlost, no zanima me jeste li bili razočarani politikom i načinom kako ju je vodio?
- Ja sam i u to vrijeme jasno isticao svoje stavove i neslaganje s nekim političkim odlukama koje su stranku, pa čak i cijelu državu, dovele u nimalo zavidnu situaciju. Isticao sam svoje nezadovoljstvo, prije svega zbog nečinjenja i nesnalaženja, dok smo u isto vrijeme zanemarivali istinske potencijale stranke. Kritički sam se osvrtao na odluke koje su nas dovele do političke nestabilnosti u društvu. U tom smo trenutku izgubili povjerenje velikog broja građana, ali više od svega izgubili smo tada svoju vjerodostojnost.
Bivši predsjednik Stjepan Mesić vas je, uz skupinu časnika, poslao kao mladog čovjeka, u punoj snazi, u mirovinu. Kako ste to emotivno doživjeli i kako danas gledate na sve ono što ste poslije prošli?
- Moram priznati da mi nije bilo lako. Oduvijek sam volio vojnički poziv. Odlazak u mirovinu sa 31 godinom, na vrhuncu profesionalne karijere, u naponu snage, pun želje za dokazivanjem i stvaranjem, teško mi je pao. U tom trenutku morao sam odbaciti sav dugogodišnji trud koji sam ulagao u stvaranje sposobnosti kojima smo trebali graditi Oružane snage Republike Hrvatske. Ne znam što me zapravo više pogodilo, prekid vojne karijere kojoj sam bio toliko posvećen ili nepravedne i neutemeljene optužbe.
Biste li i danas potpisali to pismo?
- Uvijek sam isticao da ne žalim ni za čim, i danas bih potpisao to pismo. Donio sam odluku svjesno, vjerujući u ispravnost svojih postupaka. Za mene to pismo nije nikada predstavljalo uplitanje u politiku, već apel za zaštitu digniteta Domovinskog rata i svih branitelja koji su časno branili i obranili hrvatsku državu.
U novoj vladi namijenjena vam je značajna uloga. Koje biste izazove posebno istaknuli?
- Sigurnost građana RH temeljna je pretpostavka nacionalne sigurnosti pa i gospodarskog razvoja. Kako bismo ostvarili tu temeljnu pretpostavku, moramo razvijati cjelokupan spektar nacionalnih sposobnosti, uz naravno međunarodne saveze kojima proširujemo te sposobnosti. Pritom moramo razmišljati o uravnoteženom razvoju i uvažavati gospodarski i ljudski potencijal naše zemlje. Ne smijemo si više dopustiti nesrazmjer želja i mogućnosti, pri čemu smo često razvijajući jedan skup sposobnosti slabjeli neke druge sposobnosti.
Vi ste prije svega vojnik, imate iza sebe vrhunsko vojno školovanje i karijeru. Kako vidite danas naše Oružane snage i koji su najveći izazovi pred HV-om?
- Siguran sam da imamo Oružane snage koje su obučene i spremne izvršiti sve zadaće koje se pred njih postavljaju. To smo dokazali u ratu, a to dokazujemo i danas u cijelom spektru međunarodnih misija u kojima aktivno sudjelujemo. No, neophodno je kontinuirano razvijati obrambene sposobnosti kao jamac opstojnosti i suverenosti hrvatske države, ali i kao potvrdu spremnosti ravnopravnog uključivanja u svjetske obrambene sustave. Mi smo se strateški opredijelili za NATO, a to pretpostavlja i preuzimanje određenih obveza i odgovornosti. Biti članicom NATO-a podrazumijeva brže i sve češće promjene. Promjene koje zahtijevaju nov način promišljanja u osmišljavanju, organizaciji i uporabi oružanih snaga. Takve promjene traže drugačije načine upravljanja oružanim snagama.
Koliko su u takvim promjenama važni ljudi?
- Posebno bih istaknuo pitanje kontinuiranog razvoja ljudskih potencijala u obrambenom sektoru. Svi smo svjesni da većinu vrijednosti suvremenih složenih sustava čine ljudi, odnosno razvijeni intelektualni kapital. To je temeljna vrijednost i kapital svakog društva. Razvoj ljudskih potencijala, kontinuirano ulaganje u njihovu edukaciju, stjecanje međunarodnih iskustava i sl., predstavljaju jednu od temeljnih smjernica daljnjeg razvoja hrvatskog obrambenog sustava.
U kakvom ste stanju preuzeli MORH i koje prve poteze možemo očekivati?
- Želim vjerovati da su moji prethodnici dali svoj maksimum u razvoju našeg obrambenog sustava, na tome im zahvaljujem, iako neka pitanja ostaju otvorena. Primjerice, znate da stalno inzistiram na pitanju Strategije nacionalne sigurnosti i drugim strateškim dokumentima vezanim uz sigurnosno-obrambeni sustav. To je po meni osnova razvoja sigurnosno-obrambenog sustava države i jedan od prvih zadataka koje ću pokrenuti.
U više ste navrata govorili o domovinskoj sigurnosti, o svemu što treba u tom smislu poduzeti?
- Mi govorimo o konceptu domovinske sigurnosti kao jednom pristupu u integraciji postojećih sposobnosti i potencijala unutar sigurnosno-obrambenog sustava. Govorimo o tome da konačno moramo shvatiti da su današnje sigurnosne ugroze i rizici kudikamo drugačiji i kompleksniji nego prije. Odgovori na njih ne mogu biti parcijalni, već moramo integrirati sposobnosti i potencijale vojske, policije, sigurnosno-obavještajnog sustava, civilne zaštite, diplomacije, gospodarstva, sve ovisno o tipu ugroze i veličini tog rizika.
Sve to znatno povećava zahtjeve za koordinaciju, usklađivanje i jedinstvo napora svih institucija države, a rješenje vidimo u uspostavi sustava domovinske sigurnosti. Nakon izbjegličke krize, nespretnosti i nespremnosti s kojima smo se suočavali, kao i u situacijama većih elementarnih nepogoda, jasno je da nemamo sustav kriznog upravljanja u kojem se mora jasno znati tko i kako angažira i upravlja potrebitim elementima cjelokupnog sigurnosnog sustava.
Kakvu suradnju očekujete s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović?
- Mišljenja sam da je naš dosadašnji odnos bio izuzetno dobar, otvoren i obilježen uzajamnim uvažavanjem. Poznato je da sam prije ulaska u Sabor bio predsjednik Vijeća za domovinsku sigurnost Predsjednice RH i da smo surađujući na tom području dijelili istu ideju o nužnosti donošenja Strategije nacionalne sigurnosti te izgradnje sustava domovinske sigurnosti. Odmah nakon preuzimanja uloge ministra obrane i potpredsjednika Vlade RH za domovinsku sigurnost susreo sam se s Predsjednicom RH i vrhovnom zapovjednicom Oružanih snaga RH te smo dogovorili redovite sastanke na kojima ćemo raspravljati o daljnjem razvoju Oružanih snaga RH, ali i o uspostavi sustava domovinske sigurnosti.
Današnjem svijetu prijete razne sigurnosne ugroze. Koje biste posebno izdvojili kada je riječ o Hrvatskoj?
- Recentna zbivanja u svijetu dokaz su da su današnje sigurnosne ugroze i rizici kudikamo kompleksniji nego ranije. I dok smo se nekad suočavali s konvencionalnim vojnim prijetnjama državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu, danas ne možemo negirati ugroze koje predstavljaju globalni terorizam, gospodarske krize, ilegalne migracije, klimatske promjene, kibernetički terorizam i niz drugih nekonvencionalnih oblika ugroza za koje svaka odgovorna država, ali i NATO u cjelini, traže adekvatne i učinkovite odgovore.
Na koje biste sve izvore prijetnji posebno ukazali?
- Izvori i nositelji takvih prijetnji su mnogobrojni i raznovrsni, od pojedinaca, različitih interesnih skupina, država i drugih subnacionalnih ili nadnacionalnih entiteta kojima upravlja čovjek, pa do ovisnosti o različitim resursima, utjecaja klimatskih promjena i često kontradiktornih zahtjeva ostvarivanja profita i održivog razvoja uz potrebu zaštite okoliša i prirodnih resursa. Možemo reći da su mnogi od aktualnih oblika ugroza postojali i ranije, praktično uvijek, u većoj ili manjoj mjeri s prilično jasno prepoznatljivim rizicima. Može se reći da su samo veći značaj dobile nove, posebno asimetrične ugroze, a da su nositelji ugroza postali sve više disperzirani, od državnih i nedržavnih entiteta do većih ili manjih organiziranih skupina i pojedinaca, kojima je razvoj tehnologije i globalizacija društava omogućila dostupnim veći broj sredstava i mogućnosti kojima mogu izazvati velike štetne posljedice.
Izbjeglička kriza i dalje prijeti Europi. Je li Hrvatska spremna za izazove koji mogu slijediti u budućnosti?
- RH kao odgovorna država prati sva sigurnosna kretanja kako u bližem, tako i u daljem okružju. Svjesni smo mogućih izazova u slučaju eskalacije izbjegličke krize, no spremni smo pravodobno reagirati. Međutim, želimo polako mijenjati paradigme i razmišljati na drugačiji način, pretpostavljajući da se mogu dogoditi nezamislive stvari. Ugroze i rizici rapidno se mijenjaju i danas se manifestiraju u sasvim drugačijim pojavnim oblicima. Zato želimo uspostaviti proaktivan sustav domovinske sigurnosti jer naša je zadaća razviti sustav koji ima sposobnosti prepoznavanja sigurnosnih ugroza i rizika, uz spremne aktivne mjere za reagiranje u svakom trenutku.
Terorizam predstavlja posebnu opasnost za sve zemlje svijeta. Je li Hrvatska sposobna nositi se s tim prijetnjama, jesmo li u tehnološkom i kadrovskom smislu osposobljeni?
- Činjenica je da se Hrvatska danas, kao dio Europske unije, suočava sa sigurnosnim izazovima koji svoje ishodište imaju i izvan naših granica. Neki od najvećih izazova svakako su terorističke prijetnje ISIL-a. Imali smo slučaj otmice hrvatskog državljanina Tomislava Salopeka kojeg je otela Islamska država u Egiptu. To je prvi slučaj s kojim se susrela hrvatska država. On upućuje na ozbiljne izazove s kojima se suočavaju i druge zemlje pa tako i Republika Hrvatska, no ne govori puno o tome kako bismo reagirali u slučaju terorističkog napada na tlu Hrvatske. Zato ćemo razvijati sigurnosni sustav koji neće podrazumijevati djelovanje tek po pojavi ugroze, već će proaktivno djelovati na predviđanju, prepoznavanju i smanjivanju sigurnosnih rizika.
Svaka nova vlada starta s velikim očekivanjima. Ima li Vlada Andreja Plenkovića sve pretpostavke za puni mandat od četiri godine?
- Da, siguran sam da ima. Imamo stabilnu parlamentarnu većinu, otvorenu i iskrenu suradnju s partnerima, komplementarne programske ciljeve, usklađena očekivanja, izvrstan tim i jasnu zajedničku viziju. Siguran sam da će se Hrvatska u takvim uvjetima mijenjati na bolje. Pitanje je samo kojom dinamikom će se realizirati projekti koji će mijenjati perspektivu našeg društva. Naša je vlada prezentirala jedan realan, uravnotežen program, koji će biti osnova razvoja otvorenog i prosperitetnog društva u kojem će svaki dobronamjeran čovjek imati jednaku mogućnost ostvarenja svojih potencijala. Mi imamo ljude koji znaju, mogu i žele raditi na kreiranju stabilnog okvira za osiguranje dostojanstvenog života svih naših ljudi.
SDP čeka izbor novog predsjednika. Hoće li, prema vašem mišljenju, uskoro doći i do konsolidacije te stranke i kakva će oporba biti SDP?
- Razvidno je da se u Hrvatskoj polako mijenja klima na političkoj sceni. Mislim da je većina političara shvatila da je nužan značajan zaokret u pristupu politici, nužnost postavljanja građana u fokus političkog djelovanja. Mi smo tu zbog njih, od njih smo dobili povjerenje, njima odgovaramo, i to ne samo na izborima, već neprestano, iz dana u dan. Politika nije vladanje, već služenje svome narodu. Vjerujem da će i SDP nakon konsolidacije stranke biti konstruktivna oporba i kroz tu ulogu pridonijeti kvalitetnim društvenim promjenama koje nas očekuju.
Dogovaranje s Mostom ovaj je put išlo brže i lakše nego prošli put. Hoće li suradnja HDZ-a i Mosta biti dovoljno skladna da se provedu svi potrebni koraci da zemlja zaista izađe iz dugogodišnje krize?
- Mi smo uvjereni u otvorenu, konstruktivnu suradnju sa svim našim partnerima. Vjerodostojnost i dosljednost HDZ-a u temeljima su našeg političkog djelovanja. To su prepoznali naši birači, ali i naši politički partneri.
Vaša mirna, staložena i uljuđena retorika vrlo je slična onoj premijera Plenkovića, ali i ljudi koji ga sada okružuju, od gospodina Božinovića, Stiera, Jandrokovića. Donedavno smo navikli na “bombardere” i svadljive političare, a sada se vidjelo da hrvatski građani traže upravo mirne i staložene?
- Da. Od početka njegujemo takav pristup, prije svega jer je to odraz našeg političkog i osobnog karaktera. Rekao sam jednom u kampanji da stojimo ponizno pred građanima, a istovremeno ponosno pred našim političkim konkurentima, dokazujući da smo sposobni, odvažni i spremni raditi za boljitak svih u Hrvatskoj.
Bilo je dosta spekulacija da će desna struja HDZ-a, ako kao takva postoji, izraziti sumnju u efikasnost sadašnjeg vodstva, ali i Vlade. Očekujete li nešto u tom smislu?
- Već dugo nisam svjedočio takvom zajedništvu i koheziji članstva stranke. Osvrnimo se samo na dvije nepobitne činjenice. Andrej je postao predsjednik stranke s gotovo 100.000 glasova potpore članova stranke, nakon čega smo premoćno pobijedili na parlamentarnim izborima. Takav se rezultat ne ostvaruje ako stranka nije jedinstvena. Naravno, ne isključujem mogućnost da u nekom trenutku ima nezadovoljnih pojedinaca, no poručio bih svim našim članovima, simpatizerima, našim biračima, ali i svim građanima Hrvatske, da imamo snage preuzeti punu političku odgovornost i za eventualne pogreške i propuste.