Predstavljajući ekonomsku i fiskalnu sliku Hrvatske u idućim godina, premijer Andrej Plenković najprije je iznio dvije optimistične vijesti: minimalna plaća porast će s 3.400 na 3.750 kuna, a BDP će, umjesto prvotno planiranih 5,2 posto, ove godine porasti čak devet posto.
Time je hrvatsko gospodarstvo, kazao je, pokazalo žilavost, agilnost, sposobnost da se „munjevitom“ brzinom vrati na pretpandemijsku razinu. Nakon ovogodišnjeg snažnog povećanja BDP-a, prihoda i rashoda, ali i proračunskog deficita, Vlada se iduće godine planira vratiti u malo konzervativnije okvire, snažno se oslanjajući na novac EU.
Očekuje se rast BDP-a od 4,4 posto, dok bi prihodi proračuna iznosili 164,4 milijarde kuna, što je 9,6 posto ili 14,3 milijarde kuna više nego što je bilo plan u lipnju, ali prema aktualnom rebalansu povećat će se sa deset milijardi kuna. Najveći doprinos tome trebala bi dati sredstava iz EU.
Stavka "pomoći iz inozemstva" koja se gotovo u cijelosti odnosi na EU, iznosi 32,4 milijarde kuna što je 24 posto ili 6,3 milijarde kuna više nego što je bilo planirano ove godine. Tako će petina iznosa ukupno planiranih prihoda u idućoj godini stići iz EU. Kada je riječ o rashodima, oni bi iduće godine trebali rasti znatno sporije, 3,9 posto u odnosu na raniji plan, na 173,8 milijardi kuna, ali u odnosu na rebalans povećat će se tek za oko 500 milijuna kuna.
Izdašni PDV
Iako je očito da se proračun u sve većoj mjeri oslanja na sredstva EU, rebalansom ovogodišnjeg proračuna Ministarstvo financija konstatira da su prihodi od pomoći prema novom planu za ovu godinu planirani u iznosu od 24,2 milijarde kuna i smanjuju se za dvije milijarde kuna, što upućuje da izvršenje i dalje teško prati planove.
Pritom pojašnjava da su prihodi izravno vezani uz projekte financirane iz EU proračuna, te uz dodatna sredstva dodijeljena Hrvatskoj iz fondova EU "i to u okviru pomoći u financiranju posljedica koronavirusa, sredstva dodijeljena iz Fonda solidarnosti EU za financiranje dijela obnove javne infrastrukture oštećene u potresu te sredstva iz novog instrumenta EU Nove generacije odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost".
Gospodarski rast
Izdaci za plaće iduće bi godine trebali iznositi 24,9 milijardi kuna, što je oko milijardu kuna ili 4,6 posto više nego što je planirano ove godine, ali kako pregovori sa sindikatima tek slijede, konačni brojka je podložna promjenama. Smanjit će se izdaci za subvencije, s 11,5 na osam milijardi kuna, a država bi iduće godine trebala manje izdvajati i za kamate: financijski rashodi planirani su u iznosu od 7,4 milijarde kuna, što je 800 kuna manje nego ove godine.
Vladina procjena da će BDP ove godine rasti devet posto pomalo je iznenadila ekonomiste, s obzirom na dosadašnje oprezne projekcije. No, ministar Marić iznosi očekivanja da će osobna potrošnja ove godine rasti čak osam posto, a značajan doprinos rastu osigurali su rast izvoza roba i usluga. Manje su bile jedino privatne investicije, izvan građevinskog sektora, ali iduće godine upravo će investicije biti generator rasta.
Kako bilo, upravo zahvaljujući snažnom gospodarskom oporavku, ministra je ugodno iznenadilo i ostvarenje poreznih prihoda, "poglavito poreza na dodanu vrijednost". Prihodi od PDV-a na kraju su dosegli 56 milijardi kuna i bili su 2,5 milijardi kuna veći nego što je to bilo planirano rebalansom proračuna iz lipnja.
Drugi ovogodišnji rebalans na kraju je donio povećanje prihoda za 3,3 milijarde kuna, dok su rashod povećani za čak 6,6 milijardi kuna, uglavnom zbog troškova zdravstva, plaća, mirovina i obrane. Tako je proračunski deficit dosegnuo iznos od 19,7 milijarde kuna ili 4,7 posto BDP-a, a tek je nešto manji na razini opće države koja uključuje lokalnu državu i fondove, iznosi 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a.
Smanjenje duga
Većina ekonomista već je ranije najavila da proračunski deficit na kraju biti veći nego što je Vlada prvotno najavila, ali ovako snažno povećanje rashoda, prema prvim reakcija, ipak pomalo zabrinjava. No, u idućoj godini Vlada planira deficit u iznosu od 2,6 posto BDP-a, a godinu potom u planu je da padne na 1,9 posto.
No, ono što je ministru financija i premijeru posebno važna poruka domaćoj i međunarodnoj javnosti, jest nastavaka smanjivanja javnog duga dinamikom koja je znatno brža nego što to propisuju pravila EU za zemlje čiji je javni dug iznad 60 posto BDP-a.
Nakon jednokratnog snažnog rasta javnog duga u prošloj godini, na 87,3 posto BDP-a, ove bi godine trebalo pasti na 83,1 posto, iduće godine na 80,7 posto, dok bi 2024. godine već bio na 75,3 posto. Time bi Hrvatska trebala ispuniti fiskalne kriterije za ulazak u eurozonu, ali ostaje vidjeti je li moguće baš sve zadovoljiti.