U nastavku donosimo:
- ključne nalaze rada dvojca Tomislav Belić (sociologija) i Roko Mišetić (sociologija) o (ne)pouzdanosti migracijskih podataka
- usporedbu službene migracijske statistike DZS-a i popisnih podataka te gdje nastaju najveća odstupanja
- što županijske razine otkrivaju o stvarnom kretanju stanovništva, s fokusom na Grad Zagreb i obalu
- objašnjenje “Schrödingerove mačke” u demografiji i što taj paradoks znači za tumačenje salda
- iskustva i stavove iz prakse o prijavama/odjavama prebivališta i fiktivnom popisivanju
Hrvatska je tijekom posljednje tri godine postala useljenička zemlja - država u koju se doseljava znatno više ljudi nego što ih iz nje odlazi. Službeni podaci za 2024. godinu - posljednju za koju ih je Državni zavod za statistiku objavio - govore da se te godine u Hrvatsku doselila 70.391 osoba, a iste se godine iz Hrvatske iselilo njih 38.997.
No, koliko su službeni podaci pouzdani?
Kako proizlazi iz analize Tomislava Belića i Roka Mišetića sa Sveučilišnog odjela za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, treba ih uzimati s krajnjim oprezom.
Belić i Mišetić se u znanstvenom radu "Prostorna varijacija (ne)pouzdanosti migracijskih podataka kao Schrödingerova mačka demografske statistike u Hrvatskoj", objavljenom u znanstvenom časopisu Geoadria, nisu bavili novim trendov...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....