ZAGREB - Nizak odziv, razočaranost birača političkom elitom te iznenađujuća prednost desnog centra pred vladajućom koalicijom, naglasci su stranih medija u ponedjeljak o rezultatima prvih izbora za hrvatske predstavnike u Europskom parlamentu prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Hrvatski oporbeni desni blok dobio je polovicu od 12 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu (EP), prenosi slovenska agencija STA te ističe da je "to najniži odaziv birača na nekim izborima ili referendumu od osamostaljenja Hrvatske".
'PRVI TEŽI PORAZ MILANOVIĆA OD 2007.' Komentar Davora Butkovića. HDZ-U ŠEST MANDATA, SDP-U PET, LABURISTIMA JEDAN. MILANOVIĆ: 'Čestitam HDZ-u' KARAMARKO: 'Izašli smo iz ponora!'
I srbijanska agencija Tanjug ističe da je koalicija HDZ-HSP osvojila najviše mandata, jedan više od vladajućih i napominje da je izlaznost bila niska.
"Iznenađujućim porazom za socijaldemokratskog premijera Zorana Milanovića kandidati oporbenog desnog centra osvojili su više glasova za predstavnike u EP", prenosi u ponedjeljak ANSA, talijanska agencija i objašnjava da su izbori bili prvi ispit za Milanovića i njegov SDP nakon izbora prije godinu i pol dana.
Pozivajući se na analitičare ANSA piše da nizak odziv odražava "apatiju birača zbog petogodišnje recesije", i zbog "stalnih negativnih vijesti iz eurozone" te zbog nezaposlenosti u Hrvatskoj od 22 posto.
LIJEVOJ KOALICIJI 12, A DESNOJ OSAM GRADOVA: Listi HDZ-a 12 županija, SDP-u osam, Jakovčiću Istra
"Tijesna pobjeda oporbene desnice iznenađuje jer se činilo da se stranka ne uspijeva oporaviti od poraza na izborima krajem 2011.," piše francuski dnevnik Le Monde (centar). Ocjenjuje da se "HDZ vratio nacionalističkoj retorici otkako je istisnut s vlasti no sada je iskoristio poteškoće vladajuće koalicije u rješavanju krize koja je pogodila Hrvatsku".
Francuska agencija AFP prenosi kako je niska izlaznost birača pokazala nezainteresiranost Hrvata za blok 27-orice zbog gospodarske krize te jer su Hrvati "umorni pristupnim pregovorima, reformama koje su katkad bolne, kao što su privatizacije i restrukturiranje brodogradilišta s brojnim otkazima".
I AFP nabraja negativne brojke hrvatskoga gospodarstva i dodaje kako se vlada RH nada da će s više od 13 milijarde eura iz EU fondova do 2020., potaknuti obnovu lokalnoga gospodarstva.
"Izuzetno niska" izlaznost hrvatskih birača od nešto više od 20 posto znači da je "4 od 5 Hrvata odlučilo ne glasovati", piše dopisnik Radio France Internationala i objašnjava apatiju birača.
"Danas se jasno vidi da ponor dijeli narod koji jedva spaja kraj s krajem od političke klase koju smatra korumpiranom i neučinkovitom", piše RFI i napominje kako Hrvati ne vjeruju ni Europi "koju smatraju predatorom koja postavlja vrlo teške uvjete zemlji u financijskim teškoćama".
Vijest o rezultatima prvih izbora za europarlamentarce kojima će mandat biti samo godinu dana do novih izbora u EU, prenijeli su napose portali Europske unije.
Televizija Euronews prenosi ocjene analitičara da su "hrvatski političari propustili provesti kampanju o pitanjima vezanima za Europsku uniju".
EurActiv, portal EU za rasprave i vijesti, prenosi da je nizak odziv u Hrvatskoj bio najbliži rekordnom niskom odzivu na izbore za EP u Slovačkoj 2009. Prenosi ocjene nekolicine analitičara da Hrvati te izbore ne smatraju važnima i da je oduševljenje za ulazak u EU splasnulo jer se izlazak iz krize eurozone čini neizvjesnim.
I portal EUbusiness tumači da je oduševljenje hrvatskih birača za EU splasnulo zbog teškoća hrvatskoga gospodarstva i zbog dužničke krize eurozone te prenosi izjave razočaranih apstinenata koji ne žele glasovati za političare koji će u EP ubirati "masne plaće".
Bugarski portal Sofia Globe ističe iznenađujuću tijesnu pobjedu HDZ-a te citira čelnika stranke Tomislava Karamarka da je to tek početak jer je HDZ "godinu dana radio na tome i sada je počeo ubirati rezultate".