SDP i Možemo! pokušavaju spasiti 328 vlasnika poljoprivrednog zemljišta kod Zaboka, smatraju da se krši Ustav

Zahtjevom za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade koje, osim u korist države, omogućuju izvlaštenje i u korist fizičke ili pravne osobe, odnosno u korist privatnika, SDP i Možemo! pokušavaju spasiti 328 vlasnika poljoprivrednog zemljišta kod Zaboka. Na njihove je parcele "bacio oko" privatnik koji je baš tu gdje oni danas uzgajaju kukuruz, krumpir i druge poljoprivredne kulture odlučio napraviti solarnu elektranu.

Vlasnike oranica u Zaboku i Pregradi nitko nije pitao žele li se odreći svojih njiva, a čini se da će se jednako provesti i u odnosu na iznos kojim bi trebali biti obeštećeni. Postupci izvlaštenja već su pokrenuti, a gradonačelnica Zaboka, SDP-ova Valentina Đurek koja se protivi izvlaštenjima, ne može ih zaustaviti. Ne bi li spasili stotine malih parcela od izvlaštenja, 30 zastupnika lijevih stranaka obraća se Ustavnom sudu i podnosi zahtjev za ocjenu ustavnosti propisa na koji se graditelj solarne elektrane poziva u postupku uzimanja zemljišta poljoprivrednicima u okolici Zaboka.

Nije u javnom interesu

U zahtjevu osporavaju članak 3. Zakona koji kaže da se izvlaštenje može provesti u korist fizičke ili pravne osobe, kao i norme koje utvrđuju kriterije za oduzimanje privatnog vlasništva. Smatraju da kriteriji nisu jasni i precizni, nego omogućuju arbitrarnost i zloupotrebe. Temelj za tvrdnje kako se radi o neustavnom propisu SDP-ovci nalaze u sedam članaka Ustava. Smatraju da se krši ustavno načelo nepovredivosti vlasništva, vladavine prava te posebno načelo propisano u članku 16. Ustava po kojem "svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju".

- Vlasnici privatnih zemljišta oštećeni su člankom 3. Zakona kojim se definira korisnik izvlaštenja koji može biti fizička ili pravna osoba. Takvim odredbama članka 3. Zakona omogućuje se izvlaštenje vlasnika privatnih zemljišta radi ostvarenja profita druge pravne ili fizičke osobe te se time krši Ustav Republike Hrvatske u dijelu koji se tiče nepovredivosti privatnog vlasništva i, iznimno, ograničenja privatnog vlasništva kada se radi o javnom interesu Republike Hrvatske, a što je određeno čl. 9. stavkom 1. Zakona te člankom 50. Ustava Republike Hrvatske - stoji u zahtjevu za ocjenu ustavnosti.

SDP-ovci u obrazloženju svog zahtjeva navode da "ako se izvlaštenje vrši u korist privatne tvrtke radi ostvarivanja njezinih ekonomskih interesa, tada to nije u javnom interesu Republike Hrvatske, nego u interesu privatnog subjekta".

- Time je narušeno temeljno ustavno pravo na privatno vlasništvo. Javni interes mora biti konkretan, dokaziv i neposredan, a ne samo deklarativno proglašen kroz zakon. Ako se Zakon poziva na ‘energetsku tranziciju‘ kao javni interes, on ne može i ne smije biti po automatizmu iznad prava na privatno vlasništvo, posebno zbog činjenice da postoje alternativne mogućnosti da se, primjerice, ukoliko stvarno postoji javni interes, elektrana gradi na državnom zemljištu, a ne na privatnom jer korist ide privatnom investitoru, a ne izravno građanima ili državi - argumentira se u zahtjevu za ocjenu ustavnosti.

Vrijedno zemljište

U obrazloženju se ističe kako je slučaj nepostizanja javnog interesa vidljiv na primjeru izgradnje sunčanih elektrana: Zabok 2, 3, 4 i 5, gdje se planira izvlastiti 328 vlasnika vrijednog i osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta u korist privatnog investitora koji ostvaruje privatni profit.

- Javni interes Republike Hrvatske u ovom slučaju nije postignut jer se izvlašćuje vrijedno poljoprivredno zemljište koje se ne bi trebalo pretvarati u energetske lokacije kada postoje racionalniji redoslijedi: krovovi kuća radi omogućavanja građanima da proizvode vlastitu struju, zatim javne zgrade i napušteni industrijski pogoni, potom zemljišta koja nisu privedena svrsi. U konkretnom slučaju radi se o stotinama malih parcela u vlasništvu fizičkih osoba, a, sukladno važećim odredbama, može doći bilo koji strani investitor i tražiti, primjerice, 200 ha plodne zemlje bilo gdje na području Republike Hrvatske jer gradi solarnu elektranu, hidroelektranu ili elektranu na geotermalne izvore - kaže se u zahtjevu.

Argumentirajući neustavnost propisa ističu "da ostvarivanje privatnog profita ne predstavlja javni interes svih građana Republike Hrvatske, čak ni u slučajevima kada neki privatni poslovni pothvat manjim dijelom doprinosi ostvarenju ciljeva pojedinih javnih politika".

- Odredbe koje omogućuju izvlaštenje u korist privatnih investitora otvaraju mogućnost zlouporaba i arbitrarnih odluka, posebno u situacijama kad kriteriji za utvrđivanje javnog interesa nisu jasno definirani. Time se narušavaju pravna sigurnost građana i povjerenje u institucije. Stoga je povrijeđeno načelo vladavine prava jer zakoni moraju biti jasni, predvidivi i ne smiju omogućiti arbitrarno primjenu - kaže se dalje i zaključuje kako "izvlaštenje fizičkih osoba radi komercijalnog projekta privatne tvrtke nije razmjerno sredstvo za ostvarenje javnog interesa jer se mogu razmotriti i blaže mjere poput zakupa, koncesije, partnerstva s vlasnicima zemljišta, a takvim mjerama bi se cilj mogao ostvariti bez oduzimanja privatnog vlasništva".