ZAGREB - O sumnjivim poslovima Hrvatske poštanske banke i njezinim kreditima “za posebnu namjenu” dugo se pričalo. Da banka posluje s gubicima postalo je jasno već u ožujku 2009. kada je Uprava priznala minus od 28 milijuna kuna. Potom je nadzor Hrvatske narodne banke utvrdio da je u prvom kvartalu prošle godine gubitak banke iznosio 120 milijuna kuna.
Pojavio se na Bregani
Danima uoči same akcije Bankomat, u kojoj su uhićena tri člana Uprave banke na čelu s predsjendikom Josipom Protegom i četiri korisnika kredita, znalo se da se nešto sprema. Akcija je uslijedila na samu Staru godinu i jedino iznenađenje bilo je to što se, u trenutku uhićenja, glavni protagonist nalazio u Austriji na skijanju.
Nekoliko se dana spekuliralo zašto je za akciju odabran trenutak kada je Protega u inozemstvu i ne želi li se time progledati mu kroz prste. No, nakon novogodišnjih praznika on se sam pojavio na graničnom prijelazu Bregana, u pratnji svojeg odvjetnika Čede Prodanovića. Proveden je u remetinečki zatvor gdje se, zajedno s ostala tri člana Uprave, nalazi već gotovo tri mjeseca.
Naziv akcije Bankomat neki su povezivali s činjenicom da su pojedinci u HPB-u kredite dobivali jednostavno, “kao na bankomatu”, bez procedure i potrebnih garancija. Trojicu čelnika banke - Josipa Protegu, Ivana Sladonju, člana Uprave, i Marija Kirinića, bivšeg financijskog direktora - USKOK je teretio za niz zloporaba položaja i ovlasti teških oko 170 milijuna kuna, ali i za udruživanje u grupu radi činjenja kaznenih djela.
Riječ je uglavnom o odobravanju tzv. rizičnih kredita građanima, za koje se unaprijed znalo da nikad neće biti vraćeni. Njihov drugi krimen je lažno prikazivanje rezultata poslovanja za posljednje dvije godine.
Obmanuli i struku
U godišnjim financijskim izvješćima, naime, Uprava je prikazivala dobit umjesto gubitaka. U skladu s tim, zaposlenicima HPB-a isplaćene su i nagrade. Zbog “ostvarene” dobiti nagrađeni su sa 26 milijuna kuna, od čega je osumnjičeni trojac međusobno podijelio 11 milijuna kuna. Svaki od njih dobio je po nepunih četiri milijuna kuna. Lažnom prikazivanju podataka podlegla je struka, odnosno Udruženje menadžera, koje je Josipa Protegu proglašavalo i menadžerom godine.
Da Uprava nije mnogo držala do procedure i mehanizama osiguranja, najbolje je pokazao jedan slučaj, kako su pisali mediji, prema kojem je kredit od više desetaka milijuna kuna odobren osobi s mjesečnom plaćom od 4000 kuna! Obradom samo četiri osumnjičena klijenta, koji su završili u zatvoru, ali u međuvremenu su pušteni, USKOK je došao do brojke od 150 milijuna kuna gubitaka.
Nisu ga provjeravali
Banka ih, naime, ne može naplatiti zbog nedostatka osiguranja. Primjerice, Boris Šimunić je 2006. godine na licitaciji kupio 26 posto samoborskog Šmidhena i za njega je od HPB-a dobio nekoliko kredita. Kao fizičkoj osobi odobreno mu je 53 milijuna kuna, pri čemu nije bilo mnogo provjera, niti su se tražila potrebna jamstva.
Kada nije vraćao dospjela potraživanja, banka mu je odobravala nove nenamjenske kredite. Prvi nenamjenski kredit od 30-ak milijuna kuna odobren mu je neposredno nakon što je sredinom 2006. kupio izletište Šmidhen za 34 milijuna kuna. Da bi podmirio samo kamate, opet mu je HPB odobravao nove kredite pa se glavnica popela na više od 50 milijuna kuna.
Rizik od štete
Kredit veći od 60 milijuna kuna, bez mnogo muke, dobio je i Svetimir Gadža, vlasnik hercegovačkog Euro Benza i tvrtke Šport Jadran Trade iz Ploča. No, on je ipak ponudio određenu garanciju putem upisa hipoteke na nekretnine. U krugu osumnjičenih našla su se još dva poduzetnika, Oliver Beindenegl i Ivan Galić, kojima je HPB također olako odobrio milijunske kredite. Tako je Beindenegl 2007. godine dobio 20-ak milijuna kuna nenamjenskog kredita, a Uprava mu je u više navrata dopuštala odgodu otplate. Galić je pak ishodio oko 2,5 milijuna kuna.
Osim toga, HPB je odobravao i tzv. margin kredite za kupnju dionica, u ukupnom iznosu većem od 50 milijuna kuna. Pritom se, kao i kod nenamjenskih kredita fizičkim osobama, nije vodilo računa o propisanoj proceduri pa se HPB izložio riziku od višemilijunske štete. U nepunih 600 predmeta konstatirano je kako nedostaje oko 900 dokumenata. Radi se o gotovo 150 zahtjeva, stotinjak ugovora te većem broju izjava, punomoći, odluka banke i slično. Nadležna direkcija banke dobila je zadatak da stvari dovede u red u roku od mjesec dana, ali ni nakon šest mjeseci ništa bitno nije poduzeto.
Prema rezultatima nadzora centralne banke, HPB je izgubio gotovo 25 milijuna kuna samo zbog neuspjele prodaje oko 15.000 dionica Ine mađarskom MOL-u. U ime svojih klijenata, koji su odlučili prihvatiti javnu ponudu MOL-a za otkup dionica Ine po cijeni od 2800 kuna, banka je poslala odgovarajuću ponudu Središnjoj depozitarnoj agenciji.
Zabavni park na Peščenici
No, zbog pogreške nadležne direkcije HPB-a ponuda nije stigla na vrijeme, pa tako nije ni prihvaćena. HPB je svojim klijentima isplatio novac za dionice po cijeni od 2800 kuna, ukupno oko 42 milijuna kuna, stekao je dionice čija je tržišna vrijednost bitno manja.
Protiv čelnika HPB je proširena istraga i sumnjiči ih se za tri nova rizična kredita, plasirana od 3. srpnja 2006. do 7. siječnja 2009., zbog čega je HPB oštećen za više od 77 milijuna kuna.
Tako se konačna svota za koju je oštećena banka popela na 328 milijuna kuna. Jedan je kredit, mimo procedure, odobren tvrtki dr. Gorana Jurakovića Mini Parks International iz Zagreba, kojem je prije dvije godine zagrebačka gradska uprava, kao zastupniku američke tvrtke, odobrila gradnju zabavnog parka na Peščenici, u zaštićenoj ekološkoj zoni.
‘Sve sam radio po zakonu’
Istraga protiv bivše trojke iz HPB-a također je bila proširena i zbog davanja rizičnih kredita u visini 41 milijun kuna Slavenu Čolaku i Davoru Čiliću, investitorima u vodeni zabavni park Šmidhen u Samoboru. Mozak cijele operacije, kako je utvrdila istraga, bio je Slaven Čolak, koji je bez ikakvih provjera te instrumenata osiguranja od HPB-a dobivao kredite te podizao nove pod izgovorom da mu trebaju kako bi vratio one stare. No, kasnije je utvrđeno da nije postojala mogućnost naplate nijednog kredita.
Istražiteljima je u oči upala i svota od oko 160 milijuna kuna koja je uložena u informatizaciju, a koju su izvodile neke indijske tvrtke. Pokazalo se da program koji je isporučen uopće nije primjenjiv u poslovnicama banke. Za mnoge kredite otpočetka je bilo jasno da neće biti vraćeni. Istraga bi trebala pokazati što je Upravu banke dakle motiviralo da ih uopće daje.
Protega je priznao da su intervenirali brojni političari, uključujući i bivšeg predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivu Sanadera, ali svoje kontakte s političarima nije smatrao spornim. Sve kredite, tvrdio je, odobrio je po zakonu. Ostaje samo sporno kako su nastali gubici.
Uživao u luksuzu s plaćom od 80.000 kn
Protega je dodatan gnjev javnosti izazivao svojim imidžem čovjeka koji voli bogatstvo, pa i razmetljivost.
Nakon što su policajci pretražili njegov stan ubrzo su se pojavili napisi da su bili zatečeni viđenim luksuzom. Procijenili su da je u svaki kvadrat uložio 10.000 eura i da ima pozlaćene slavine u kupaonici. Sumnja se da je položaj predsjednika Uprave koristio i za osobnu zaradu, poput iznajmljivanja vlastite nekretnine u Šibeniku za poslovni prostor HPB-u. Pripisuje mu se da je izvlačio novac iz HPB-a preko tvrtke Toprovu Limited, koja je registrirana na Malti i osnivač je tvrtke Šestinski vrh d.o.o. Za nega su posao, navodno, obavljali članovi uže obitelji, a on ih je nagrađivao tako što im je omogućio povoljan otkup službenih vozila banke od Croatia leasinga.
Uprava HPB-a sama je sebi odobravala kredite. Protega ima kredit od 1,5 milijuna kuna, Sladonja 1,7, a Kirinić oko 700.000 kuna. Njihove plaće u HPB-u iznosile su oko 80.000 kuna neto. ( M. Klepo)