Ustavni sud odbio je tužbu Željke Markić, čelnice udruge U ime obitelji, kojom je tražila poništenje presuda nižih sudova koji su joj odbili zahtjev za naknadu štete zbog teksta objavljenog na tportalu.
Markić je, naime, potraživala 40.000 kuna i zatezne kamate od nakladnika, Hrvatskog telekoma, zbog štete koju je trpjela nakon što je tportal objavio izvještaj s Hoda za život održanog u Splitu 2018. U sklopu spornog izvještaja vjerno su prenesene i izjave splitskog župana Blaženka Bobana u kojima župan kritizira Željku Markić. Zbog tih kritika, tvrdi u tužbama, Markić je "doživjela niz neugodnosti u obliku različitih neugodnih upita uže obitelji, rodbine, prijatelja, ali i poslovnih partnera i suradnika te nepoznatih ljudi kojima je morala objašnjavati da iznesene informacije nisu točne i istinite".
I prvostupanjski i drugostupanjski sud te Vrhovni sud pri odbijanju zahtjeva za reviziju utvrdili su, ukratko, da tportal nije prekršio zakon niti je postupio na način kojim bi naštetio ugledu i časti Željke Markić.
Što je Boban točno rekao?
Sudovi su istaknuli da je tportal objavio objektivan izvještaj s javnog događaja te prenio izjave viđenijih osoba i političara, među kojima i sljedeću izjavu splitskog župana: "Ne slažem se niti s njom (Željkom Markić, op.a.) dijelim zajedničke političke stavove. Sve u životu ostvario sam demokratskim putem, na izborima, za razliku od njenih nasilnih metoda kojima potkopava i ne uspijeva doći na vlast. Ja živim kao svaki prosječni građanin koji je došao na ovu manifestaciju i nisam financijski potkovan kao Željka Markić."
Budući da Zakon o medijima jasno propisuje da nakladnik ne odgovara za štetu ako je sporna informacija zapravo vjerno izvješće s javnog skupa te njezin smisao nije promijenjen uredničkom obradom, a da Boban nikad nije demantirao točnost prenesenih izjava, sudovi nisu imali puno prostora nego odbiti Markićkin zahtjev. Tome je dodatno pridonijelo to što je Markić zatražila ispravak od tportala, koji je tportal i objavio, davši joj tako priliku da odgovori Bobanu i demantira eventualne netočnosti.
No, Markić je u tužbama i žalbama u bitnom tvrdila da su Bobanove izjave tako uvredljive da se ne bi smjele prenijeti čak ni s javnog skupa te da, osim toga, ona nije javna osoba i ne obnaša javnu funkciju. No, Ustavni sud misli drugačije.
"Izjava političara, prenesena u članku, bila je reakcija na javno djelovanje Željke Markić te je kao takva doprinijela javnoj raspravi o društveno relevantnim temama. Pritom izrečena negativna kritika intervjuirane, također javne osobe, odnosila se isključivo na djelovanje podnositeljice u okviru njezina javnog, društvenog i političkog angažmana, osobito u vezi s temom pobačaja, što je nesporno pitanje od javnog i intenzivnog društvenog interesa. Objavom članka ostvarivao se legitiman cilj - informiranje javnosti o stajalištima političara i društvenim reakcijama na aktualna pitanja", stoji u odluci Ustavnog suda. U odluci je također utvrđeno da je, "iako prenesena izjava župana Bobana sadrži kritički i potencijalno uvredljiv ton, riječ o vrijednosnom sudu političara izrečenom u okviru javne rasprave, bez uporabe klevetničkih ili vulgarnih izraza".
Napadi ad hominem
"Iako je sama podnositeljica ocijenila da su joj povrijeđeni ugled i čast, izjava prenesena u članku dio je javne, političke debate, između dviju javnih osoba i izrečena je u kontekstu javnog događaja", stoji u odluci kojom se odbija Markićkina tužba.
No, ustavni suci nisu bili jedinstveni u odluci: Andrej Abramović i Miroslav Šumanović dostavili su izdvojena mišljenja.
Dok se Abramović u potpunosti slaže da je ustavnu tužbu trebalo odbiti, ali se ne slaže s pojedinim obrazloženjima, Šumanović se suštinski ne slaže s većinskom odlukom. U izdvojenom mišljenju navodi: "Ne nalazim da bi kontekst slučaja dopuštao favoriziranje slobode izražavanja nad zaštitom ugleda i dostojanstva podnositeljice ustavne tužbe.
Ne postoji relevantan i razuman povod koji bi s aspekta društvene koristi opravdao objavu izjave koja se iscrpljuje u neargumentiranim difamacijama i verbalnoj agresiji ad hominem, a bez natruhe polemičkog diskursa koji bi tangirao javni interes. Znatiželja javnosti može objasniti korištenje metoda medijskog senzacionalizma ali ovakvoj vrsti objava ne daje dimenziju relevantnosti", stoji u Šumanovićevu izdvojenom mišljenju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....