JEZIK I GOVOR

Je li bolje reći ‘dogoditi se‘ ili ‘desiti se‘? Evo što kaže lektorica

Glagol dogoditi se tvori se od prefiksa ‘do‘ i glagola ‘goditi‘ koji znači biti ugodan kome, odnosno prijati

Marica Čilaš Mikulić

 Screenshot/

"Za glagole dogoditi se i desiti se u suvremenom hrvatskom jeziku možemo reći da su istovrijednice. Znače nastati, zbiti se, proizići iz čega, ostvariti se. Oba su glagola svršena, a njihove su nesvršene inačice događati se i dešavati se", kaže dr. sc. Marica Čilaš Mikulić viša lektorica na Croaticumu, Centru za hrvatski kao drugi ili strani jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Objašnjava kako se glagol dogoditi se tvori od prefiksa "do" i glagola "goditi" koji znači biti ugodan kome, odnosno prijati. U korijenu tog glagola je praslavenska riječ god koja je značila vrijeme, povoljno doba ili dan koji se slavi, i ona je također u korijenu imenice godišnjica.

"Glagol desiti se je staroslavenskog podrijetla. Bez "se" je značio slučajno naći, a sa "se" - sresti se s kime, naći se gdje slučajno, zateći se. U značenju je istaknuta slučajnost. Tako je zapisano u drugom svesku Akademijina rječnika koji je pisan između 1884. i 1886. godine. S glagolom desiti se povezana je imenica udes u značenju kob ili sudbina te glagoli udesiti i udesiti se. Prema prvotnom značenju mogli bismo reći da glagoli dogoditi se i desiti se nisu bili istoznačnice nego su to postali s vremenom. Što se tiče njihovog statusa u standardnom hrvatskom jeziku, normativni priručnici kao što je Hrvatski jezični savjetnik iz 1999. godine i Razlikovni rječnik hrvatskoga i srpskoga jezika iz 1993. godine konstatiraju da oba glagola pripadaju hrvatskom jeziku, ali preporučuju upotrebu glagola dogoditi se", kaže Marica Čilaš Mikulić.

Dodaje i kako u Mrežnom savjetniku Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje stoji kako je bolje rabiti glagol dogoditi se. Zanimljivo je, ističe ona, kako takvu preporuku ne donose Hrvatski jezični portal kao niti Anićev Rječnik hrvatskoga jezika.

Marica Čilaš Mikulić napominje kako Antun Nemčić u "Putositnicama" objavljenima 1845. godine i Ksaver Šandor Đalski u djelu "Diljem doma" iz 1899. upotrebljavaju glagol desiti se u značenju dogoditi se. Neki suvremeni autori koriste glagol desiti se u značenju zateći se, naći se na nekom mjestu, na primjer Petar Šegedin u romanu "Djeca božja" iz 1946.

Navodi i primjer poznate pjesme "Povratak" Dobriše Cesarića koji koristi glagol desiti se u značenju dogoditi se, ali možda ga je izabrao upravo zato da njime naglasi nešto sudbinsko.

Još bi nam mogla desiti se ljubav,

Desiti – velim,

Ali ja ne znam da li da je želim,

Ili ne želim.


Poštovani gledatelji i čitatelji, pitanja u vezi s hrvatskim jezikom i govorom možete nam poslati na našu e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. lipanj 2022 14:57