SKRIVANJE SVJETONAZORA

JE LI KOLAKUŠIĆ LIBERALAN ILI KONZERVATIVAN? Vodeći hrvatski politolog: 'Traži brza rješenja za i zagovara jednog jakog vođu, jasno je što to znači'

Zagreb, 270519.
Mislav Kolakusic, buduci clan Europskog parlamenta, daje izjavu za medije ispred MSU-a dan nakon izbora za Europski parlament 2019.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / Hanza Media

Mislav Kolakušić

 

Nova zvijezda hrvatskog političkog neba Mislav Kolakušić i prije i poslije osvajanja mandata u Europskom parlamentu uporno izbjegava odgovoriti na pitanja o tome je li u političkom smislu liberal ili konzervativac, kakav mu je svjetonazor i naginje li na političkoj skali lijevim ili desnim vrijednostima.

Upitan što misli o zabrani pobačaja, rekao je da se time neće baviti jer su to po njemu “pitanja koja građani rješavaju na referendumu”. Izbjegava odgovoriti i što misli o ustaškim simbolima i pozdravu “Za dom spremni”, a novinare koji mu upućuju to pitanje optužuje da “potiču podjele u hrvatskom društvu”. Donedavni sudac koji je mandat u Europskom parlamentu osvojio na jednoj temi - obećanju žestokog obračuna s korupcijom - ma koliko se čuvao ideološkog i političkog razotkrivanja, proteklih je dana dosta rekao o sebi.

Zbunio javnost

U vrijednosno-političkom smislu Kolakušića su najviše razotkrila dva detalja - način na koji namjerava rješavati društvene probleme i otvoreno zagovaranje dominacije jednog vođe u politici ili, preciznije, dominacije samoga sebe. Kolakušić nudi brza i jednostavna rješenja za složena društvena pitanja poput ukidanja 6000 propisa jednim zakonom i slično.

Na pitanje gdje po dosadašnjim istupima svrstava Kolakušića, profesor politologije sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek odgovorio nam je: “Tip politike prema kojem se kompleksni društveni problemi mogu riješiti ‘presijecanjem’ tipičan je za desne autoritarne vođe. Ta kombinacija desnog i socijalnog momenta tipična je, recimo, za nekadašnjeg argentinskog predsjednika Juana Perona, koji je istodobno bio nacionalist i zagovarao zaštitu radnika održavajući bliske veze s dijelom sindikata.”

“Pandan mu je”, dodaje Zakošek, “primjer filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea, koji je 2016. pobijedio u kampanji za predsjednika na jednoj temi - problem trgovine drogom na Filipinima obećavao je riješiti likvidacijom dilera.” (Samo u prvih šest mjeseci Duterteove vladavine na Filipinima je, prema policijskim podacima, likvidirano 7000 ljudi, a nevladine organizacije upozoravale su da među njima ima i onih koji nisu imali veze s drogom, op. a.) “Naravno da europski političar”, nastavlja Zakošek, “ne može sebi dopustiti zagovaranje rješenja likvidacijama, ali Kolakušić također obećava brza i jednostavna rješenja.”

Kolakušić je zbunio javnost najavama da će nakon jednog do dva zasjedanja u Europskom parlamentu postati i predsjednik države, a zatim premijer volonter te ministar unutarnjih poslova, ministar pravosuđa i premijer.

Ili vlast ili ništa

“Takvo što”, objašnjava Zakošek, “nije svojstveno suvremenim lijevim političarima. Ljevičari koji vlast osvajaju na izborima neće zagovarati personalističku vladavinu jednog čovjeka. Jak vođa svojstven je desnom populizmu.” Fakultet političkih znanosti, podsjeća Zakošek, nakon svakih izbora provodi istraživanje koje mjeri koliki je potencijal autoritarnosti među hrvatskim biračima. “Ispitanicima se postavlja pitanje koje je, po njima, najbolje društveno uređenje - demokracija ili sistem koji ima snažnog vođu.

Iako istraživanje pokazuje da većina ispitanika u Hrvatskoj preferira demokraciju, primjetno je da s godinama raste broj onih koji preferiraju sustav u kojem dominira snažan vođa, a autoritarnost posebno raste u mlađoj populaciji”, ističe Zakošek. Kolakušićeva ideja da kao predsjednik države na parlamentarnim izborima podrži neovisnu listu koju bi predvodio on protuustavna je, tvrdi Zakošek, jer predsjednik države nakon dolaska na tu poziciju ne može podržavati nikoga na parlamentarnim izborima. U tome slučaju morao bi reagirati Ustavni sud.

Kolakušić ističe da se - ne osvoji li najmanje 600.000 glasova na predsjedničkim izborima - neće kandidirati na parlamentarnim izborima. Jasno ističe da ga zanima ili vlast ili ništa. “Ako nisam ta snaga koja može promijeniti Hrvatsku, ostajem u Europskom parlamentu. Za oporbenu poziciju kaže: “To ne služi ničemu.”

Kolakušić, naime, ostavlja dojam kako ne razumije da je oporba neizostavan i iznimno važan dio demokratskih sustava. Izjavu njemačke kancelarke Angele Merkel da nacionalizam pokušava uništiti Europu Kolakušić je u emisiji “Newsroom” televizije N1 ocijenio kao “bedastu i nejasnu”. “Što je to nacionalizam? Za mene je nacionalizam kad voliš svoju obitelj, svoj grad i svoju državu. To je izuzetno pozitivno.” U nacionalizmu, ustvrdio je, ne vidi nikakvu prijetnju.

Politički koncept

Iako se ne želi izjasniti o simbolima NDH i pozdravu “Za dom spremni”, Kolakušić je izjavio da su “u hrvatskoj zabranjeni svi simboli totalitarnih režima”. Teško je očekivati da bi političar lijeve orijentacije iznio takvu tvrdnju. Za ljevicu zvijezda petokraka nije simbol totalitarnog režima, nego prvenstveno simbol antifašističke borbe. Da petokraka nije isto što i simboli nacizma, stajalište je koje je u jednoj od presuda zauzeo i Europski sud za ljudska prava.

Kolakušićev politički koncept temelji se na radikalnim personalnim i zakonskim promjenama. U nedavnom razgovoru u emisiji Newsroom televizije N1 ustvrdio je: “Kad sam najavio svoju kandidaturu, rekao sam da moramo u potpunosti maknuti sve postojeće strukture, inače će država nestati.” Još prije je najavio da se samo jednim zakonom i dizanjem ruke izvan snage može staviti 6000 propisa. Ideja personalnih čistki kao ni ideja radikalnih promjena nije bliska konceptu liberalne demokracije.

U javnim istupima često ističe - obitelj. Svoj nestanak iz javnosti u izbornoj noći obrazložio je time da želi biti s obitelji. Guranje obitelji u prvi plan kao jedne od ključnih vrijednosti nije karakteristika lijevo-liberalne politike.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo