Godinama se o Žapcu "krekeće" kao o "socijalnom" dućanu s nekim od najpristupačnijih cijena na tržištu, no teško je u posljednje vrijeme ne primijetiti kako se ova trgovina, koja se uglavnom oslanja na prodaju lom robe i robe pred istekom roka trajanja, sve teže bori s inflacijom i visokim cijenama.
Svjedoči o tome dosta veliki broj korisnika društvenih mreža, koji na stranicama Žapca sve češće upozoravaju da mnoge od tih "povoljnih" proizvoda, iste ili rangom slične kvalitete, danas praktički mogu naći u svim veletrgovinama, a da se prava ušteda u ovom dućanu događa praktički na prilično uskom segmentu artikala, često onom koji ne predstavlja temeljne, svakodnevne namirnice.
Tragom toga, posjetili smo proteklog tjedna jednu Žapčevu trgovinu te smo nasumično odabrali petnaestak proizvoda za koje nam se činilo da predstavljaju neke od češće korištenih namirnica. Odlučili smo testirati koliko istine doista ima u Žapčevim sloganima "rat visokim cijenama" ili "vrhunski brendovi u pola cijene".
Razgledali smo tako cijene svježih sireva i jogurta, pasiranih rajčica, tuna u konzervama, voćnih sokova i ledenog čaja, tortilja, tjestenina, praškastih napitaka i brojnih drugih proizvoda te ih potom usporedili s cijenama istih ili sličnih proizvoda u drugim trgovinama, konkretno u Lidlu, Konzumu i Kauflandu.
Moguće je, naravno, da je naš nasumični uzorak bio malo neobjektivan i da je za pravu analizu stanja i cijena trebalo uzeti malo širi i probraniji spektar proizvoda, no brzo se pokazalo da je našu provizornu košaricu po istim, a nerijetko i znatno nižim cijenama moguće kupiti u trgovačkim centrima koji se baš i ne mogu pohvaliti niskim cijenama.
Recimo, Dukatovo mlijeko bez laktoze koje se u Žapcu prodaje za 13,99 po litri ima ekvivalent u Lidlu, gdje se isti proizvod, ali druge marke, prodaje za 10,99; paket od 500 grama svježeg posnog sira skuplji je za četiri kune od posnog sira u Konzumu te kunu do dvije od istog sira drugog brenda u Lidlu, a u drugim smo trgovinama našli i znatno jeftinije ekstra djevičansko maslinovo ulje od onog koje se u Žapcu prodaje za 39,99 - 750 mililitara (recimo, u jednoj trgovini u ovom trenutku imaju slično ulje iste gramaže za 34.,99 kuna, a u drugoj cijela litra stoji 42,89 kuna).
Proučavali smo i sokove i praškaste napitke na koje upozoravaju i neki korisnici društvenih mreža - recimo, Cevitana, koja u Žapcu košta 19,99 (500 grama), u Kauflandu se često može pronaći za 11 kuna, a Lidl pak ima svoju verziju praškastog napitka Siti, koji košta 16,99 kuna (500 grama).
Proučavali smo potom i pelate i pasirane rajčice - u svim smo trgovinama pronašli slične proizvode po istim, a gdjekad i nižim cijenama (bila je riječ o pasiranoj rajčici od 680 grama, 500 grama te konzervi pelata), a u jednoj trgovini koju smo posjetili pronašli smo i konzervirani grah po cijeni od 4,99, koliko košta i u Žapcu.
Posebno nas je iznenadila cijena Barilla tjestenine - penne rigate i spaghetti broj 5 u Žapcu se prodaju po povoljnoj cijeni od 9,99, no u isto ih je vrijeme u nekim drugim trgovinama moguće pronaći od 7,99 kuna, i to redovno, a ne na akciji.
Litru i pol ledenog čaja od breskve, koji u povoljnom lancu trgovina košta 8,99, u drugim je trgovinama moguće pronaći za dvije kune manje (nije, naravno, identičan proizvođač, ali je jednako nepoznat), a drugdje smo pronašli i jeftinije tortilje - dok u Žapcu paket od 320 grama košta 13,99, u drugim trgovinama slični proizvodi drugih proizvođača mogu se naći za 11,99 kuna, odnosno 12,99 za identičnu količinu, a pronašli smo na tržištu i znatno jeftinije sokove od šumskog voća te jabuke - i to za dvije i pol kune po litri.
Na kraju ove analize zaključili smo da jednako povoljnu cijenu ne možemo pronaći tek za manji dio proizvoda - recimo, nigdje nisu uspjeli nadmašiti cijenu od 15,99 kuna za konzervu steaka od tune u suncokretovu, odnosno maslinovu ulju, a koji pritom nije jeftin zato što bi bio pred istekom.
Također, nemoguće je na tržištu bilo pronaći Seven days kroasane koji su u Žapcu doista najpovoljniji, a ponose se i s do kunu nižim cijenama Mutti rajčice, bilo pasirane, bilo pelata.
Osnivač Žapca Mario Žamboki kazao nam je kako kompanija redovito reagira na komentare korisnika na društvenim mrežama koji gdjekad znaju u pitanje dovoditi stvarnu povoljnost ovog lanca trgovina, no upozorava da svi pokazatelji stoje na strani Žapca.
"Nama je rujan ove godine u smislu financijskih pokazatelja za 50 posto jači od rujna prošle godine, od čega se možda desetak ili dvadesetak posto odnosi na rast prouzročen rastom cijena. Dakle, kupci nas prepoznaju kao najpovoljniji izbor, iako je logično da nisu svi naši proizvodi po jeftinijim cijenama te da, naravno, imamo i onih regularnih", ističe Žamboki.
Ono gdje potrošači u Žapcu primarno rade uštede, nastavlja Žamboki, jest segment suhomesnatih proizvoda, kobasica, mliječnih proizvoda te slatkiša, a procjenjuje kako je od tisuću proizvoda koji se trenutačno nalaze na njihovim policama uštedu moguće ostvariti na njih 900, dok ih je stotinjak u prodaju uvršteno po regularnim cijenama.
Pitamo ga jesu li Žapcu najveća konkurencija proizvodi robnih marki koji su u trgovačkim centrima znatno jeftiniji od flagship brendova, ali Žamboki ističe da nisu, napominjući kako ta vrsta robe ne predstavlja primarni interes Žapčevih kupaca.
"Regularne trgovine sada nam pokušavaju konkurirati i na način da idu ispod marže, no smatramo da nam nisu konkurencija. Baš smo ovih dana bili na sajmu u Parizu, gdje smo dogovorili novu robu iz 40 tvornica i teško da nam itko može konkurirati u primarnim sniženim artiklima", siguran je Žamboki.
U narednim mjesecima bit će zanimljivo pratiti koliko će dugo Žabac moći nastaviti uspješno ploviti na imidžu trgovine s najpovoljnijim cijenama, posebno s obzirom na to da potrošači, pod pritiskom inflacije, svaku kunu okreću do nekoliko puta te puno svjesnije nego prije raspolažu svojim budžetom.
Dodatno, kad donose ocjenu o stvarnoj povoljnosti ove trgovine, potrošači bi svakako trebali uzeti u obzir i njihov model poslovanja koji podrazumijeva česte promjene robe, zbog čega je u Žapcu puno teže kupovati po spisku jer brojni proizvodi iz asortimana izlaze brže nego što su u njega ušli pa je velika šansa da u nekoj od njegovih trgovina kupac neće pronaći ono što je tražio.
Ali će vrlo vjerojatno kupiti nešto po što uopće nije došao...
Imate prijedlog za veliku škrticu?Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
