Senat Sveučilišta u Zagrebu (SuZG) na svojoj je nedavnoj sjednici razriješio tri člana i dva zamjenika članova Etičkog savjeta SuZG-a prije isteka njihova mandata. Etički savjet inače broji devet članova i isto toliko zamjenika. Istodobno je Senat imenovao tri nova člana i dva zamjenika članova.
U dijelu akademske zajednice odmah se pojavila sumnja da će novi sastav Etičkog savjeta moći djelovati nepristrano, to više jer je jedan od novih članova prof. dr. Hrvoje Jurić s Filozofskog fakulteta (FF), bliski suradnik prorektora Ante Čovića, koji je i koordinator Savjeta.
A upravo je Čovićev znanstveni opus pod etičkom lupom jer je stručno povjerenstvo sastavljeno od troje uglednih filozofa različitog svjetonazora ustvrdilo kako Ante Čović nije ispunio propisane uvjete za izbor u zvanje redovitog profesora (izabran 2005.) te zaključilo da mu treba oduzeti profesuru. Taj izvještaj stručnog povjerenstva podržalo je i Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta.
- Žalosna sam da Uprava Sveučilišta u Zagrebu ni Senat ne vide nikakav problem da za člana Etičkog savjeta predlažu i potvrđuju osobu koja je vrlo usko poslovno vezana za jednog od članova Uprave Sveučilišta. Kako u takvim okolnostima očekivati potpuno neovisno djelovanje Etičkog savjeta?
Onog trenutka kad svi na Sveučilištu shvatimo da nije dovoljno da Etički savjet na Sveučilištu postoji, nego da svi zajedno osiguramo temelje i da kvalitetno radi, tada ćemo kao zajednica u etičkom smislu početi napredovati – rekla nam je izv. prof. Vesnica Garašić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu i predstavnica Sindikata u Senatu SuZG-a. Prof. Garašić bila je od 2012. do 2015. godine predsjednica Etičkog savjeta SuZG-a, a onda je istupila zbog narušene neovisnosti u radu toga tijela.
Prof. Garašić upozorava kako sada Etički savjet broji jednog studenta, jednu pravnicu, jednu predavačicu, jednog docenta, tri izvanredna profesora, jednog redovitog profesora i samo jednog redovitog profesora u trajnom zvanju.
- Kvaliteta rada bilo kojeg tijela, pa tako i Etičkog savjeta, ovisi o članovima koji su u njega izabrani, a koji bi trebali raspolagati trima ključnim karakteristikama: velikim iskustvom rada i poznavanjem sustava u kojem donose etičke odluke, nepodložnošću vanjskim pritiscima i ucjenama, osobito ako dolaze od hijerarhijski više pozicioniranih osoba, i osobnim integritetom koji ih tjera da, bez obzira na sve, uvijek biraju istinu.
Među članovima nastavnicima jasno je da će najveće poznavanje sustava i najveću otpornost na pritiske i ucjene u pravilu imati redoviti profesori u trajnom zvanju, jer napredovanja docenata i izvanrednih profesora još uvijek ovise o trećim višepozicioniranim osobama – objašnjava prof. Garašić. Ističe da nema nikakve garancije da će redoviti profesor u trajnom zvanju uvijek raspolagati i osobnim integritetom.
- Dapače, mnogi ljudi u nenastavnom zvanju imaju veći osobni integritet nego pojedini profesori. Ali, opet, izborom većeg broja redovitih profesora u trajnom zvanju u Etički savjet garantiralo bi se dobro poznavanje sustava i otpornost pritiscima izvana. S tog aspekta novi sastav Etičkog savjeta, koji je izglasan na sjednici Senata u utorak 22. siječnja, a koji od devet članova ima samo jednog člana koji je redoviti profesor u trajnom zvanju, ne smatram dovoljnom garancijom potpuno neovisnog rada u ovim teškim vremenima za Sveučilište i za društvo – zaključila je prof. Garašić.
Rektor Damir Boras nam nije odgovorio do zaključenja broja.