Svi izbori od sredine devedesetih godina uvjerljivo su njihovi. I to je općepoznata stvar. HDZ u Istri uvijek premoćno dobiva sve izbore u Svetom Petru u Šumi, malom mjestu nedaleko od Pazina, čija općina broji nešto više od tisuću stanovnika.
Jedna je od najmanjih općina u Istri, ali je prepoznata baš po činjenici da su njeni stanovnici veliki simpatizeri stranke koja nikako preko Učke ne može u većem broju pridobiti birače. Isto je bilo i na proteklim izborima za europski parlament. Dok je u većini općina i gradova na prvom mjestu bila Amsterdamska koalicija koju je predvodio IDS-ov župan Valter Flego, Sveti Petar u Šumi izabrao je HDZ. Na razini Istarske županije HDZ je na prošlim izborima osvojio tek 6,64 posto glasova i bio je peti izbor birača nakon Amsterdamske koalicije, SDP-a, Živog zida i nezavisne liste Mislava Kolakušića. Ali ne i u Svetom Petru u Šumi.
Jedini kandidat za načelnika
U tom mjestu HDZ je dobio 31,9 posto glasova, slijedila ga je Amsterdamska koalicija sa 24,6 posto glasova te SDP i Živi zid sa 7,2 posto glasova.
- Ma koga da zaokružimo? Za koga da uopće glasamo? Ako naš Mario nije na listi, ne znamo ni koga da zaokružimo - govorili su neki od Supetaraca prije samih izbora ističuću svog načelnika Maria Bratulića kao favorita svih izbora. On je u redovima HDZ-a još od početka devedesetih godina, a u politiku se uključio pod utjecajem svog strica Josipa Bratulića, poznatog filologa i povjesničara književnosti, akademika, nekadašnjeg predsjednika Matice hrvatske i dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
On je na proteklim izborima bio jedini kandidat za načelnika i osvojio je 79,3 posto glasova. Premoćno je pobjeđivao i na drugim lokalnim izborima u svom mjestu od 1997. godine. Praktički više nema konkurenciju, kao ni njegova stranka.
- Volio bih da sam imao protukandidata. Sportaš sam i volim se natjecati i, naravno, pobjeđivati - kaže nam 54-godišnji supetarski načelnik i dopredsjednik Hrvatskog atletskog saveza. Isto tako, iz Svetog Petra u Šumi je i pomoćnica ministra turizma Monika Udovičić, koja je također bila nekadašnja vijećnica u ovoj općini, naravno na listi HDZ-a. U čemu je tajna i zašto je Sveti Petar u Šumi čvrsta utvrda HDZ-a u Istri?
Sam načelnik Bratulić, inače doktor znanosti iz područja biomedicine, veterine, javnog zdravstva i sigurnosti hrane, kaže da je razlog tome njegov rad i što su ljudi prepoznali sve ono što su on i njegov tim napravili proteklu 21 godinu.
Mario Bratulić, načelnik općine.
- Supetarci su jako zahtjevni, strogi, ali i pošteni. Oni te nagrade ako radiš, ali bi te zato i kaznili ako ne bi napravio ono što obećaš ili ne napraviš posao kako treba. Vjerujem da je to razlog našeg uspjeha, a i oko sebe sam okupio kvalitetne ljude od samog početka - otkriva nam ovaj načelnik, koji je tek od posljednjih izbora profesionalac u općini koja zapošljava troje djelatnika. Prije je radio u nekadašnjem pazinskom Purisu te nizu privatnih tvrtki, uvijek se više-manje baveći hranom. I dan-danas iz područja biomedicine, veterine, javnog zdravstva i sigurnosti hrane objavljuje znanstvene radove. I ne samo to. Zajedno s obitelji prije nekoliko godina pokrenuo je na djedovini vlastiti agroturizam, ali i priču o promociji istarskih kobasica.
Prva hrvatska kuća kobasica
Obrađuju oko 10 hektara zemljišta. Isto tako, pokrenuo je veliki sajam “S klobasicom u EU”, koji je ove godine posjetilo 15 tisuća ljudi. To je neke proizvođače i OPG-ove potaknulo da pokrenu svoje biznise i više se istaknu na tom tržištu. Pomoći bi im mogao i projekt prve hrvatske kuće kobasica. Taj projekt jedan je od najznačajnijih za ovu malu općinu u narednom razdoblju.
- Kada se osnovala općina IDS je neko vrijeme bio na vlasti, a 1997. smo uvjerljivo pobijedili i od tada smo na vlasti. Naša lista uvijek osvaja oko 67-68 posto glasova. Dakle, u sve to vrijeme napravili smo jako puno stvari koje smo obećavali i to ljudi primjećuju. Kada smo preuzeli općinu, komunalna je infrastruktura bila jako zapuštena, što danas nije slučaj. Primjerice, među prvima smo obnovili svoju osnovnu školu i uredili vrtić, i to zahvaljujući našem pokojnom predsjedniku Tuđmanu i tadašnjoj ministrici obrazovanja Ljilji Vokić. No, mi smo tada ponudili projekte, dok drugi nisu, priča nam Bratulić. Ističe da su i druge istarske općine te gradovi imali jednake šanse kao i oni da ostvare velike projekt, ali da je za to bilo potrebno imati spreman projekt. Veli da neki do dan-danas tu priliku nisu iskoristili. A Sveti Petar je od europskog novca uredio svoj glavni trg, vrtić, ceste, parkiralište, križni put, vodovodnu infrastrukturu te LED javnu rasvjetu. Drugačije ne bi mogli ni financirati sve te radove jer im je izvorni proračun jako mali - oko 3,5 do 4 milijuna kuna. A taj dio “troše” na najmlađe. U školi i vrtiću je nešto više od 150 djece.
- Čak 60 posto našeg proračuna, koji se puni od poreza na dohodak, odvajamo na mjere populacijske politike, odnosno na vrtiće i škole. Također, među prvima smo davali naknadu za porodiljni. Racionalni smo i ne funkcioniramo uhljebistički kao neki drugi. To nam je iznimno bitno. Danas većina obitelji na ovom prostoru ima po troje ili četvero djece. I ja imam četvero djece. Mi smo općina visokog standarda i uvijek smo to bili - priča nam Bratulić. Naime, upravo u Svetom Petru u Šumi nekadašnji pazinski div Puris imao je svoju mesnu industriju, a tu su bile i farme peradi. Gotovo su svi radili u tim djelatnostima. Nakon što se ta priča raspala stečajem Purisa, ali i činjenicom da farme sve teže mogu funkcionirati u samim mjestima, počelo se sve više razvijati poduzetništvo te obrti koji su i prije u ovom kraju bili jaki. I sada je to vidljivo. Svaka obitelj ima svoju obiteljsku kuću, a i vozni park je na zavidnoj razini.
Hrvatski narodni preporod
No, činjenica je i da za ovo političko usmjerenje u srcu Istre nisu “krivi” samo Bratulić i njegov tim. Ovdašnji su žitelji oduvijek osjećali posebno domoljublje, još od polovice 19. stoljeća. Upravo u to vrijeme pa sve do početka 20. stoljeća na ovom je području jačao Hrvatski narodni preporod čije su ideje još uvijek duboko ukorijenjene u supetarskim obiteljima. Tu je djelovala i Hrvatska čitaonica, koja je otvorena 19. svibnja 1889. Tada im je telegram podrške poslao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer koji je od 1891. bio i počasni član ove čitaonice. Uz njega su počasni članovi bili i dr. Matko Laginja, dr. Ivan Crnčić, dr. Ivan Šusl, dr. Fran Volarić te prof. Vjekoslav Spinčić. Svi su oni redom bili poznati po tome što su branili, čuvali i štitili hrvatski nacionalni duh. Predsjednik čitaonice je do njenog gašenja bio dugogodišnji supetarski župnik i narodnjak Liberat Sloković.
U njoj su se mogle pročitati sve knjige Matice hrvatske, Društva sv. Jeronima, a posebno se čitala “Naša Sloga”. Dolaskom fašizma i talijanske okupacije, kad su knjige mogle nastradati, Sloković je sve knjige podijelio aktivnijim i pouzdanijim rodoljubima i tako ih spasio od uništenja, propasti i lomače. Još i se te danas knjige čuvaju u supetarskim obiteljima.
- Ljudi u Svetom Petru uvijek osjećaju to hrvatstvo. Nije to od devedesetih godina, bilo ga je i prije. Znam da je moja mama uvijek govorila kako je njezin tata isticao da je veliki Hrvat. Kada se osnovala Hrvatska rekla mi je da bi njezin tata sve bio napravio da je to dočekao i da bi bio živio još sigurnih dvadeset godina - objašnjava nam jedan stariji supetarski poduzetnik koji nam nije htio otkriti svoje ime. Dodao je pritom da Supetarcima desna orijentacija znači domoljublje te da nikada nisu bili ekstremni desničari ni ustaše.
I Bratulić svoje sumještane opisuje kao istinske domoljube.
- Mi ne mašemo zastavama. Vrijedni smo i radišni. Supetarci ne vole bahate ljude - kaže.
Osim što su veliki domoljubi, Supetarci su i jako pobožni te vezani uz crkvu, pa tako i načelnik, koji je svake nedjelje na misi. Uz njihovu župnu crkvu nalazi se i poznati pavlinski samostan koji je ovom redu darovan još daleke 1459. Pavlini su u ovom mjestu svojedobno osnovali i pučku školu, a tu su se organizirala i predavanja iz filozofije. Red je bio ukinut 1783., samostan je propadao, a oni su se u Sveti Petar vratili nakon 210 godina. Obnova je počela 1998. godine.
- Naša je crkva svake nedjelje puna. To je naš običaj i tako je ovdje bilo oduvijek - kaže nam jedna mlada Supetarka. Ističe da ovdje ljudi glasaju za one ljude koji se pokazali dobrima i da na kraju to nema nikakve veze s crkvom.
- Većinom na glasanje idu starije generacije, ali u smo principu svi zadovoljni. Nešto se uvijek radi i nema nezaposlenosti - zaključuje ova Supetarka.