Virus koja hara svijetom promijenio je funkcioniranje baš svega - od posla do našeg svakodnevnog života. Većina tvrtki i organizacija, kako kod nas, tako i u svijetu, bila je prisiljena promijeniti način rada pa su posao organizirali tako da ga radnici mogu obaviti bez izlaska iz svog doma.
Iznimka nije ni Trans European Policy Studies Association (TEPSA), prva transeuropska istraživačka mreža na području europskih poslova, čije je sjedište smješteno u Bruxellesu. Njezini zaposlenici rade od doma i objašnjavaju nam kako smatraju da u ovo vrijeme međunarodne krize reakcija javne politike mora biti posebno kvalitetna. Zbog toga rade na tome da svoj rezultat prilagode situaciji - primjerice, sva događanja koja su planirali doista su se održala, samo što se ovih dana ona sele iz stvarnog u virtualni svijet. Premda priznaju da su svjesni kako ništa ne može zamijeniti kontakt između dviju osoba, kažu kako su sretni što ipak postoji način da se potakne rasprava o politici, što im polazi za rukom slanjem newslettera, preko društvenih mreža...
Nije ovo prva teška situacija u kojoj se našla organizacija koja radi punih 46 godina. U tom su dugom razdoblju postigli mnogo toga, kaže Lucia Mokrá, predsjednica Odbora TEPSA-e.
- Već godinama nas se svrstava među najutjecajnije istraživačke centre u Europi - u 2018. i 2019. godini plasirali smo se u prvih deset. Vjerujemo da je za to zaslužna naša jedinstvena struktura. Velikim smo dijelom uspješni zbog suradnje s našim članstvom u cijeloj Europi, pa tako, osim što imamo kritičnu povezanost i stručnost u Europskom parlamentu, naša istraživanja ima jedinstven uvid u politiku i javne politike - pojašnjava Mokrá.
Veliki dio uspjeha duguju svojoj jedinstvenoj strukturi, objašnjava glavni tajnik organizacije, Jaap de Zwaan. Kad su počeli s radom, imali su samo četiri članice, a sada imaju 44 članice i pridružene članice u 37 zemalja. Nisu to samo zemlje EU, nego i one koje su kandidatkinje te druge države povezane s Unijom. Na to su, dodaje, zaista ponosni.
- Tijekom godina umrežili smo se s članovima tako da danas imamo projekte, konferencije i istraživanja koja provodimo zajedno. Od naših vodećih aktivnosti svakako treba istaknuti konferencije predsjedavanja TEPSA-e koje se dva puta godišnje održavaju u glavnom gradu zemlje koja preuzima presjedanje Vijećem EU. Riječ je o konferencijama koje okupljaju akademike, one koji odlučuju o javnim politikama, medije i članove civilnog društva, koji razgovaraju o prioritetima, agendama i izazovima budućeg predsjedanja - ističe de Zwaan.
Hrvatska je članica organizacije, naravno, i to jedna od najaktivnijih. Naš Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) punopravni je član organizacije od 2013. godine i otada je partner u brojnim projektima. Financirala ih je EU, a bave se brojnim pitanjima, među kojima su i proširenje EU u jugoistočnoj Europi, budućnost parlamentarne demokracije u zajednici, perspektive odnosa EU i Turske... Zanimljivo je napomenuti i da je bivša voditeljica IRMO-ova odjela za europske integracije Višnja Samardžija bila članica Upravnog odbora TEPSA u tri mandata. Uz to, istraživači IRMO-a sudjelovali su u prvom i drugom izdanju knjige "Budućnost Europe", pišući o ulozi Hrvatske u EU i euroskepticizmu u zemlji.
- U povodu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU zajednički smo održali Zagrebačku konferenciju predsjedatelja EU - "Europa na raskrižju". Bilo je to kraljem studenoga prošle godine. Okupilo se više od 60 stručnjaka iz 32 europske zemlje - kaže Hrvoje Butković, viši znanstveni suradnik u Odjelu za europske integracije IRMO-a.
Puno toga organizirala je i napravila TEPSA u godinama koje su iza nje, no činjenica je da se, baš kao i svaka druga organizacija, u ovom novom vremenu susreće s nekim posve novim izazovima. Najveći od njih bio je, kažu Mokrá i de Zwaan, povezivanje s ključnim igračima i donositeljima javnih politika, kao i susreti te razgovori s njima.
- Uspješno smo dobili brojne potpore EU, koje su nam omogućile da ostvarimo svoje ciljeve, ponajprije produbljujući vezu s institucijama koje su naše članice. Nije to bio lagan posao, ali je bio nužan, jer nam je omogućio da istraživanja koja provodimo dopru do većeg broja ljudi i potaknu više rasprava. Veliki izazov bilo je i širenje naše mreže na nove institucije iz cijele Europe, kako bi se novi sudionici uključili u europske razgovore - zaključuju Mokrá i de Zwaan.
Komentari
0