ZAGREB - Gospodarska kriza uzrokovala je u zadnjih pet godina smanjenje optimizma i sreće za više od 20 posto u nekim državama članicama EU-a, a financijska situacija pogoršala se kod više od trećine Europljana, pokazuju rezultati novog istraživanja europske agencije Eurofound.
Treće istraživanje Eurofounda o kvaliteti života u Europi, čiji će rezultati biti službeno predstavljeni u četvrtak u Bruxellesu, obuhvaća 34 države - 27 država članica EU-a, Hrvatsku, Island, Makedoniju, Crnu Goru, Kosovo, Srbiju i Tursku.
Istraživanje je provedeno na 43.636 ispitanika, a pokriva pitanja kao što su zaposlenost, prihodi, uvjeti stanovanja i života, obitelj, zdravlje, ravnoteža između poslovnog i privatnog života, zadovoljstvo životom i percepcija kvalitete društva.
Rezultati pokazuju da su Grci, Talijani i Portugalci najpesimističniji, dok je optimizam najviši u Danskoj i Švedskoj, priopćio je Eurofound.
S optimizmom na budućnost gleda manje od 30 posto ljudi u Grčkoj, Slovačkoj i Portugalu, a više od 80 posto u Danskoj i Švedskoj.
Od zadnjeg istraživanja 2007., veći broj ljudi koji su dobro zarađivali i imali dobre uvjete stanovanja sada ima problema s nezaposlenošću, dugovima, stambenom nesigurnošću i pristupom uslugama.
Mnogi ljudi također teže spajaju kraj s krajem: 7 posto kazalo je da im je to "jako teško", a razlike među državama članicama po tom kriteriju kreću se od 22 posto u Grčkoj do 1 posto u Finskoj.
Općenito, 45 posto Europljana kazalo je da ima "nekih" do "velikih" poteškoća u spajanju kraja s krajem, a razlike se kreću od 86 posto u Grčkoj do 17 posto u Luksemburgu.
Na pitanje kome bi se obratili da hitno posude novac, većina Europljana, 70 posto, pitala bi člana obitelji ili rođaka, 12 posto prijatelja, susjeda ili nekog drugog, a osam posto bi se obratilo nekoj instituciji. Svaki deseti kazao je da ne bi mogao pitati nikoga. To je naročito istina među ljudima s najnižim prihodima. Osam posto ljudi u EU nije moglo vratiti neformalne pozajmice u dogovorenom roku.
Povjerenje u ključne javne institucije, vlade i parlamente također se znatno smanjilo širom EU-a, a najveći pad zabilježen je u državama koje se nalaze u najvećim gospodarskim poteškoćama, poput Španjolske i Grčke.
Europski građani zadovoljstvo svojim životom ocjenjuju prosječnom ocjenom 7,1 na ljestvici od 1 do 10.
Na vrhu je Danska, a svojim životom najmanje su zadovoljni Bugari i Mađari.
Razlika između muškaraca i žena u tom pogledu ne postoji, no najmanje su zadovoljni ljudi u dobi od 50 do 64 godine, kao i oni koji ne mogu raditi, nezaposleni i samohrani roditelji. Potpora obitelji i dalje je važna u cijeloj Europi.
Ljudi koji svoje zdravlje smatraju "dobrim" ili "vrlo dobrim" bitno su zadovoljniji i sretniji od prosjeka.
Europljani su većinom dobrog ili vrlo dobrog zdravlja (64 posto). Lošeg ili vrlo lošeg zdravlja ih je 9 posto i to više žene (10 posto) nego muškarci (8 posto).
Eurofound, Europska zaklada za poboljšanje uvjeta života i rada, agencija je EU-a koja pruža informacije i savjete o uvjetima života i rada, industrijskim odnosima i promjenama u Europi ključnim čimbenicima na području socijalne politike u EU.