KAMPANJA

JESTE LI PRIMIJETILI O KOJIM JE TEMAMA PREMIJER PROTEKLIH DANA GOTOVO UTIHNUO Ovo su važne stvari koje je Plenković stavio na čekanje zbog izbora

Zagreb, 160519. Markov trg.
Banski dvori.
Redovita sjednica Vlade.
Na fotografiji: Andrej Plenkovic, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Andrej Plenković

Vlada je suočena sa 700.000 potpisa protiv mirovinske reforme i aferama troje ministara

“Kad donesu potpise, Sabor će o tome odlučivati dalje” - tim je riječima premijer Andrej Plenković uporno danima pokušavao izbjeći odgovor na pitanje što će biti s mirovinskom reformom nakon što su sindikati uspjeli prikupiti dvostruko više od potrebnog broja potpisa za raspisivanje referenduma protiv rada do 67. godine.

Jasno je da je ovaj veliki problem za Vladu premijer odlučio ostaviti za poslije europarlamentarnih izbora jer je svjestan da bi uoči izbora ispao veliki gubitnik budući da mu je srušena jedna od jedine dvije provedene reforme. Plenković je, isto tako, odlučio da se neće osvrtati ni na aferu koja mjesecima trese HDZ, a vezana je uz moguću umiješanost drugog čovjeka stranke u SMS aferu, poslije izbora rješavat će i pitanje donošenja proračuna u Skupštini Ličko-senjske županije, a i tri važna zakona ostavljena su za neka mirnija vremena.

1. Novi Ovršni zakon

Prijedlog novog Ovršnog zakona već više od dva mjeseca stoji u ladici ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića gdje čeka povoljni politički trenutak za uvrštavanje na dnevni red sjednice Vlade.

Kako je riječ o zakonskom prijedlogu s kojim nitko od onih koji će ga primjenjivati - od javnih bilježnika, preko odvjetnika do sudaca - nije zadovoljan, a protiv njega su i blokirani građani čiji se problemi novim zakonom neće riješiti, premijer čeka završetak izbora da bi zakon uputio u proceduru.

Suština novog Ovršnog zakona, koji će se odnositi na gotovo 260.000 blokiranih građana i više od 18.000 tvrtki, jest da se provođenje ovrha na temelju vjerodostojne isprave vrati na sudove, ali da se u proceduri zadrže javni bilježnici koji bi de facto radili isti posao, ali kao povjerenici suda.

2. Pitanje sindikalnog referenduma “67 je previše”

Sindikalna akcija prikupljanja potpisa protiv rada do 67. godine je uspjela, prikupljeno je čak oko 700.000 potpisa, pa je jasno da bi se, ako Ustavni sud dopusti ovako postavljena pitanja, referendum održao i da bi jedna od najvažnijih Vladinih reformi mogla lako pasti. Zato se premijer našao u nezavidnoj poziciji. S jedne strane, svjestan je da bi odustajanje od jedne od samo dvije provedene reforme, koju je pohvalila i Europska komisija, značilo da je veliki gubitnik, i to baš uoči izbora.

S druge strane, svjestan je i da bi referendum, ako do njega dođe, lako mogao srušiti reformu. Stoga se u Banskim dvorima postavlja pitanje je li pametnije potrošiti više od 40 milijuna kuna na referendum, koji bi izvjesno bio uspješan, ili je bolje uštedjeti novac i odmah izmijeniti zakone u dijelu koji traže sindikati. Zato premijer uporno izbjegava odgovor na ta pitanja.

3. Novi Zakon o referendumu

Novi Zakon o referendumu trebao je, prema Vladinu planu, biti donesen u prvom tromjesečju ove godine. Radna skupina se prvi put sastala 22. siječnja i već je odavno završila svoj posao. No, ministar uprave Lovro Kuščević zakonski prijedlog drži u uredu i ne pušta ga u javno savjetovanje.

Iz Kuščevićevih izjava proizlazi da se pri izradi novog zakona preispitalo koliki bi broj potpisa bio potreban za referendum, rokovi za prikupljanje potpisa, obrasci, uvela bi se jasna pravila i rokovi za provjeru potpisa te rokovi u kojima bi Sabor morao odlučiti o referendumu. Ostalo je otvoreno i hoće li se u novom zakonu odrediti teme koje ne bi bile podobne za referendumsko odlučivanje.

No, novi zakon javnost zasigurno neće vidjeti prije izbora jer će, bez obzira na to kakva rješenja nudi, izazvati javne rasprave i val novih optužbi desnih i konzervativnih udruga.

4. Novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa

Novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa, iako je u javnu raspravu upućen još početkom kolovoza prošle godine, još uvijek nije dočekao svjetlo dana i očito se čeka da prođu izbori.

Dao je to naslutiti i ministar uprave Lovro Kuščević kada je nedavno izjavio da će zakon u Vladinoj proceduri biti do ljeta. A sam postupak donošenja novog zakona bio je i više nego kontroverzan pa je jasno da su vladajući htjeli “podrezati krila” neovisnom Povjerenstvu pred kojim su se zaredali slučajevi mogućeg sukoba interesa i povreda u obnašanju dužnosti više HDZ-ovih ministara.

Resorni ministar poručivao je kako se Povjerenstvo ne bi trebalo baviti “trivijalnim stvarima”, poput upisanih kvadrata kuće dužnosnika. U HDZ-u su sada očito procijenili da bi bila preočita njihova moguća namjera da kontroliraju Povjerenstvo u trenutku kad su u proceduri slučajevi Gorana Marića, Gabrijele Žalac i Tomislava Tolušića.

5. Obračun s Brkićem

U HDZ-u su neki uvjereni kako bi nakon europskih izbora moglo doći i do konačnog obračuna Andreja Plenkovića sa zamjenikom Milijanom Brkićem. Dosad se afera SMS na stranačkim sastancima spominjala vrlo malo i površno, a tek na jednom Predsjedništvu o cijelom se slučaju očitovao i sam Brkić.

“Neka institucije najprije odrade svoj posao”, bila je glavna mantra čelnika stranke na sve upite oko Brkića. Plenković očito nije želio da se afera rasplamsa uoči izbora i našteti stranci, a vjerojatno se nada da bi mu dobar rezultat HDZ-a na izborima olakšao bitku s Brkićem. Šef stranke Brkića je praktički već otpisao, a u HDZ-u ističu kako je znakovito da Brkić, koji je bio na Bleiburgu, tamo nije išao kao službeni izaslanik, iako je potpredsjednik Sabora, nego kao “obični hodočasnik”.

6. Skupština Ličko-senjske županije

Skupština Ličko-senjske županije na kojoj se trebalo glasati o proračunu župana Darka Milinovića odgođena je s 2. na 28. svibnja, a razlog je, kako kažu neki HDZ-ovci, to što se unutar same stranke nisu uspjeli dogovoriti hoće li Milinoviću podržati proračun.

Naime, dio lokalnih HDZ-ovaca navodno želi da se ide na rušenje Milinovića, dok su iz središnjice, barem dosad, pokazivali naznake da se sa županom ipak postigne dogovor. Vodstvo HDZ-a očito nije željelo da tijekom kampanje u javnost isplivaju nove podjele i sukobi u HDZ-u pa su zato Skupštinu odgodili. A o rezultatima koji HDZ postigne na izborima, kako smatraju neki, mogla bi ovisiti konačna odluka oko Milinovića i proračuna, ali i ona oko mogućih unutarstranačkih izbora.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo