Hrvatski ratni veterani razlikuju se od ostatka biračkog tijela po tome što na izborima u većem postotku glasaju za stranke desnog centra i desnice. Isto tako, ratni veterani ideološki se određuju desnije od ostatka biračkog tijela. Međutim - suprotno dojmu medija i opće javnosti - činjenica da je netko branitelj ne povećava vjerojatnost izlaska na izbore u odnosu na ostale birače sličnih socio-demografskih obilježja.
Najvažniji su to rezultati znanstvenog rada “Politička participacija i stranačke preferencije ratnih veterana u Hrvatskoj”, koji potpisuju Dragan Bagić i Kruno Kardov sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, a koji je objavljen u novom broju časopisa Politička misao.
Istraživači su analizirali podatke o političkim preferencijama ratnih veterana u odnosu na ostatak biračkog tijela istražujući njihovo ponašanje na parlamentarnim izborima 2011., pred parlamentarne izbore 2015. godine te na zadnjim predsjedničkim izborima održanim 2015. godine.
Istraživanje koje je provedeno u tri vala tijekom ljeta i jeseni 2015. godine pokazuje da je na parlamentarnim izborima u prosincu 2011. godine 51,5 posto ratnih veterana glasalo za stranke desnice i desnog centra. Ispitanici koji pripadaju grupi neveterana na tim su izborima strankama desnice i desnog centra dali 38,7 posto svojih glasova. Dakle, razlika je velika i iznosi čak 12,8 postotnih poena.
S druge strane, 44,6 posto ispitanika neveterana na tim je izborima glasalo za stranke ljevice i lijevog centra, dok je taj postotak među ratnim veteranima bio niži za oko 10 postotnih poena. Veterani su također u nešto većem postotku glasali za stranke centra i interesne stranke (6,6 naspram 4,4 posto), ali su se u većem postotku i izjasnili o tom pitanju - bez odgovora bilo je samo 7,5 posto ratnih veterana naspram 12,3 posto neveterana.
“Veća sklonost glasanju za stranke desnice i desnog centra te manja sklonost glasanju za stranke ljevice i lijevog centra u veteranskoj populaciji ne mogu se objasniti razlikom u sklonosti odgovaranju na to pitanje. Zaključujemo, dakle, da su opisane razlike u obrascima glasanja na parlamentarnim izborima 2011. godine između ispitanika veterana i neveterana statistički značajne”, stoji u spomenutom znanstvenom radu.
Istraživači su analizirali i ponašanje ispitanika u drugom krugu predsjedničkih izbora 2015. godine i došli do vrlo sličnih rezultata o ponašanju ratnih veterana u odnosu na ostatak biračkog tijela. Za Kolindu Grabar-Kitarović glasalo je 61,2 posto ispitanih ratnih veterana te 50,4 posto ispitanika ‘neveterana’. Za Ivu Josipovića glasalo je 30 posto ispitanih veterana i 39,9 posto neveterana. Bez odgovora bilo je 9,7 posto ispitanika neveterana i 8,7 posto veterana. Autori spomenutog znanstvenog rada napomenuli su kako je razlika između dvije promatrane skupine u izjašnjavanju o tom pitanju zanemarivo mala i da spremnost na odgovaranje nije mogla utjecati na navedene razlike.
“Opisane razlike u odabiru predsjedničkih kandidata, od kojih se jedan deklarirao kao kandidat lijevog centra, a drugi kao kandidat desnog centra, između veterana i neveterana statistički su značajne”, tvrde istraživači Bagić i Kardov.
Slične rezultate pokazalo je i istraživanje ponašanja ratnih veterana u odnosu na ostatak biračkog tijela neposredno pred parlamentarne izbore održane u jesen 2015. godine - 48 posto veterana bilo je spremno glasati za stranke desnice i desnog centra, dok je ta brojka kod neveterana bila čak 14 postotnih poena niža.
Kada je riječ o ideološkoj samoidentifikaciji ispitanika, u spomenutom istraživanju rezultati upućuju na to da veterani u prosjeku svoju političku orijentaciju opisuju statistički znatno desnijom od ostatka uzorka. Oko 37 posto ratnih veterana koji su sudjelovali u ovom istraživanju svoju je političku orijentaciju odredilo u rasponu od umjereno desne do krajnje desne, što je za deset postotnih poena više nego kod ispitanika neveterana. Najveća je razlika između tih dviju skupina u određivanju u kategoriji “krajnje desno” - 14 naspram 6 posto u korist ratnih veterana.
“Međutim, valja naglasiti kako je populacija hrvatskih veterana Domovinskog rata ipak politički pluralna društvena skupina u kojoj je zastupljen cijeli dijapazon političkih orijentacija i preferencija kao i u ostatku populacije, te da sam braniteljski status ne spada među najjače prediktore političkog ponašanja”, stoji u zaključku istraživanja.
Drugim riječima, i među ratnim veteranima utvrđena je široka lepeza ideološkog samoodređivanja, samo što je u odnosu na ostatak biračkog tijela ta lepeza - pomaknuta udesno.
Suprotno općem dojmu, istraživanje je pokazalo da ratni veterani ne izlaze na birališta češće nego ostali građani, odnosno nije utvrđena statistički značajnija razlika u ponašanju ratnih veterana i ostatka biračkog tijela ni na jednim od triju promatranih izbora (parlamentarnih 2011. i 2015. te predsjedničkih 2015. godine).
- Treba naglasiti da razlika u izlaznosti na izbore postoji kada se ratni veterani uspoređuju s cijelom populacijom. No kada se u obzir uzme činjenica da su branitelji stariji od prosjeka opće populacije, da su dominantno muškarci, kada se dakle kontroliraju sva ta specifična obilježja i sve socio-demografske karakteristike, onda u istraživanju dolazimo do zaključka da činjenica da je netko branitelj ne povećava vjerojatnost izlaska na izbore - objasnio je za Magazin suautor znanstvenog rada “Politička participacija i stranačke preferencije ratnih veterana u Hrvatskoj” Dragan Bagić.
37 posto ratnih veterana ideološki se određuje u rasponu od umjerene do krajnje desnice, što je deset postotnih poena više nego kod ostalih ispitanika
14 posto ratnih veterana ideološki se određuje ‘krajnje desno’, dok se tako određuje samo 4 posto ostalih ispitanika
61,2 posto ratnih veterana je u drugom krugu zadnjih predsjedničkih izbora glasalo za Kolindu Grabar-Kitarović, za razliku od 50,4 posto neveterana
23 posto ratnih veterana ideološki se određuje u rasponu od umjerene do krajnje ljevice napram 25 posto ostalih ispitanika, što ukazuje da su ideološke pozicije ratnih veterana zastupljene širom cijelog političkog spektra, ali je težište spektra pomaknuto udesno