PREGOVORI S EU

Još nas samo Nizozemska drži u blokadi pravosuđa

U EU priznaju da je učinjen korak naprijed u otvaranju poglavlja o pravosuđu, ali predviđaju da ono neće biti otvoreno prije travnja

BRUXELLES - Hrvatska je učinila korak naprijed u ispunjavanju uvjeta za odblokiranje otvaranja poglavlja 23, onog o pravosuđu, u pristupnim pregovorima s Europskom Unijom. To su ovih dana priznale i države koje su blokirale otvaranje tog poglavlja, ali još uvijek je prerano govoriti o tome kada bi se to poglavlje moglo i otvoriti.

Poglavlje o pravosuđu jedno je od ključnih u slučaju Hrvatske i mnoge države, među kojima su Španjolska, Švedska, Austrija, Njemačka i Slovenija, zalažu se da se ono otvori što prije. No to je poglavlje, zbog nesuglasica između Hrvatske i tužitelja Haaškog suda oko topničkih dnevnika, još uvijek blokirano od skupine država, među kojima su Nizozemska, Velika Britanija, Belgija i Finska.

Zalaganje Njemačke

Ove tri zadnje već su “neslužbeno” dale do znanja da su spremne promijeniti stav jer priznaju da je učinjen napredak, ali prema našim izvorima, Nizozemska je još uvijek čvrsto protiv toga. Ipak, kažu naši izvori, ako bi tri druge države povukle svoje zadrške i ako bi glavni tužitelj Haaškog suda Serge Brammertz dao pozitivan signal, procjenjuje se da bi i Nizozemska pristala na otvaranje ovog poglavlja.

U Bruxellesu je održan sastanak radne skupine o proširenju u kojem je potvrđen napredak Hravtske, ali nije bilo konkretnih signala oko mogućeg otvaranja poglavlja 23. Predstavnici mnogih država pozitivno su govorili o Hrvatskoj, pogotovo o političkoj volji za odlučnu borbu protiv korupcije. Nakon duljeg vremena među državama koje su se založile za Hrvatsku je i Njemačka koja je dosad bila prilično suzdržana u slučaju Hrvatske. Diplomati su primijetili da je i Slovenija sada u skupini “prijatelja Hrvatske” koji se zalažu za otvaranje poglavlja pravosuđa.

Ipak, države koje su pozdravile “odlučnost” u borbi protiv korupcije upozorile su da je nužno da u tom procesu bude i konkretnih rezultata na terenu kako ne bi sve ostalo samo na “političkoj volji”. Borba protiv korupcije i reforma pravosuđa također su kriteriji iz poglavlja 23. U EU priznaju da je i u suradnji s Haaškim sudom Hrvatska sada pokazala “nedvosmislenu političku volju”, ali da još uvijek nema očekivanih rezultata u istragama oko nestalih topničkih dnevnika.

Španjolska ubrzava

Španjolsko predsjedništvo EU zainteresirano je da se cijeli proces pregovora o članstvu Hrvatske u EU okonča još tijekom njihova predsjedavanja, do kraja lipnja. No to sada izgleda preoptimistično i svi bi bili sretni, uključujući i Hrvatsku, ako bi se pregovori okončali do kraja ove godine. To bi značilo da Hrvatska može postati članicom EU početkom 2012. godine. U EU kažu da je već učinjen napredak i u izradi nacrta Ugovora o članstvu Hrvatske u EU.

Iz Haaga i EU stiže sve manje prigovora

ZAGREB - Nakon niza antikorupcijskih akcija koje vode do vrha hrvatskoga poslovnog i političkog establišmenta, u EU je sve manje prigovora o nesposobnosti Vlade da se suoči s kriminalom i korupcijom. Pozitivni signali stižu i iz Haaškog suda, gdje se 22. siječnja na sjednici Žalbenog vijeća odlučuje o slučaju topnički dnevnici. Izvori Jutarnjeg iz vrha pravosuđa napominju da su predstavnici Haaškog tužiteljstva na posljednjim sastancima izrazili zadovoljstvo zbog napora Hrvatske u potrazi za topničkim dnevnicima. Hrvatska je učinila sve u sklopu zakonskih mogućnosti da dozna sudbinu nestale dokumentacije, a pokrenula je i brojne kaznene procese zbog njenog otuđivanja. Aktivnosti usmjerene na daljnju istragu prekinuo je haaški sudac Alphonse Orie, smatrajući da se pitanje topničkih dnevnika treba “riješiti izvan suda”. Čini se da je to mišljenje bilo presudno i u promjeni negativnog i vrlo isključivog stava britanskog Foreign Officea, koji je sada, kako doznajemo, prema Hrvatskoj bitno mekši nego prije nekoliko mjeseci.

Razlog za promjenu stajališta je pritisak SAD-a, ali i uvažavanje hrvatskih napora pa i objašnjenja u vezi s topničkim dnevnicima. Posebice onoga dijela u kojem hrvatska strana ističe da se odgovori na dio pitanja o nestanku dokumentacije “mogu potražiti i u dijelu obrane optuženih generala”.

Tomu je također pridonio i jako dobar dojam i argumentacija koju je premijerka Jadranka Kosor iznijela u razgovoru s veleposlanicima država članica EU. Stanovitu rezervu spram Hrvatske imaju sada još samo Nizozemska i donekle Belgija. (G. Malić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. svibanj 2024 13:04