SREDSTVA EU

Jutarnji donosi detalje nacrta Nacionalnog plana oporavka: Evo za što će se tražiti novac

Projekti koji budu odobreni moraju biti gotovi do 2026. godine, međutim oni koji ne budu moći će se prebaciti na druge fondove
 Damjan Tadić/Cropix

Nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji je ključni dokument za povlačenje 9,4 milijarde eura iz Fonda za oporavak nakon krize izazvane pandemijom, u završnoj je fazi pripreme i trebao bi u koordinaciji s Europskom komisijom biti gotov do kraja ove ili početka iduće godine, a dokument, doznajemo, sadrži šest glavnih tematskih cjelina. To su gospodarstvo, javna uprava i pravosuđe, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita, zdravstvo, sigurnost.

Ključna odrednica svih ovih područja, pojašnjava premijerov posebni savjetnik za ekonomiju Zvonimir Savić, jest da svaka država članica naznačuje reforme koje će provesti kako bi onda dobila i novac za to.

Primjerice, u području gospodarstva kandidirat ćemo projekte koji se vežu uz zelene politike, zaštitu okoliša, energetsku tranziciju, unaprijeđenje vodno-komunalnog gospodarstva i sustava gospodarenje otpadom, ali tu je i razvoj prometnog sustava i uvođenje beskontaktne naplate, različiti infrastrukturni željeznički i cestovni projekti, uvođenje 5G mreže, nabava električnih autobusa i novih tramvaja, trajekata i katamarana pogonjenih obnovljivim izvorima energije, te svi projekti koji pridonose digitalizaciji gospodarstva. Tu su i projekti energetske obnove i izgradnje sustava obnovljivih izvora energije.

Virtualne sudnice

U području javne uprave i pravosuđa želimo, pojašnjava Savić, imati učinkovito pravosuđe i javnu upravu, pa je ideja da se tu kandidiraju svi projekti kojima se kroz digitalizaciju procesa smanjuje broj predmeta, povećava efikasnost sudova, razvijaju nove e-usluge.

- Primjerice, želimo napraviti digitalnu tranziciju u poslovanju uprave, razviti novu e-infrastrukturu, nove e-usluge za građane. Tu je i digitalna razmjena dokumentacije, e-sudske rasprave, virtualne sudnice, digitalizacija pravosudnih registara... - navodi primjere Savić.

Mirovinski sustav Kada je riječ o obrazovanju, znanosti i istraživanju, uz projekte kojima se želi spojiti obrazovanje s tržištem rada, razviti sustav strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih, kao ključna reforma navodi se i uvođenje jednosmjenske nastave. Da bi se to uvelo, trebat će nam novac za dogradnju ili izgradnju novih škola, ali i virtualnih učionica. Tu ćemo naznačiti i da su brojne škole i vrtići stradali u potresu u Zagrebu kako bismo dobili novac za obnovu.

U području tržišta rada i socijalne zaštite navest ćemo reformu mirovinskog sustava kako bi on bio efikasniji i pravedniji, a velik novac trebao bi se uložiti i u mjere aktivnog zapošljavanja. Tu se, među ostalim, spominje i redefiniranje sustava obiteljskih mirovina na način da će se u budućnosti vjerojatno 50 posto mirovine moći naslijediti nakon smrti supružnika a da se istodobno zadrži i mirovina udovice/udovca. Sada je model takav da se može naslijediti 70 posto mirovine, ali se udovica/udovac mora odreći svoje mirovine.

U ovom području trebao bi se i digitalizirati sustav svih naknada, a onda se mogu tražiti i sredstva za povećanje kapaciteta smještaja starijih osoba te dogradnja i opremanje domova socijalne skrbi. Kao jedno od važnijih područja koje treba reformirati spominje se i zdravstvo. Reforme bi trebale ići u smjeru financijske održivosti kroz integralno spajanje bolnica, telemedicinu, objedinjenu javnu nabavu, a onda bi iz tih reformi trebale slijediti i investicije u opremanje i dogradnju bolnica. I tu ćemo pokušati dobiti novac za bolnice koje su stradale u potresu. Tu je još i područje sigurnosti, odnosno jačanje otpornosti na rizike od katastrofa, što također pridonosi gospodarskoj stabilnosti.

Socijalni partneri

Sve države članice dokument moraju poslati Komisiji najkasnije do travnja iduće godine, oni će ga usvojiti u svibnju ili lipnju, a iz ovog Fonda financirat će se isključivo projekti koji su već u poodmakloj fazi pripremljenosti, odnosno oni koji imaju potrebnu dokumentaciju te oni koji su već započeli s 1. veljače. Budući da projekti moraju biti gotovi najkasnije do 2026., oni za koje se procijeni da neće moći biti gotovi moći će se prebaciti na druge fondove. Savić uvjerava da će nacrt dokumenta biti gotov do kraja godine, usuglašavat će se s Europskom komisijom, ali i sa socijalnim partnerima.

- Da bismo kao društvo položili ovaj test, moramo svi dati svoj doprinos, ne samo u izradi, nego posebno u provedbi. Vlada je dobro ispregovarala sredstva. Riječ je o 6 milijardi eura bespovratnih sredstava i ostatku u zajmovima, što predstavlja 11% našeg BDP-a, što je najveći udio u BDP-u u EU - naglašava Savić.

Privatnici će se uključiti kroz javnu nabavu

Privatni sektor kritizirao je Vladu što u radnoj skupini za izradu dokumenta nema nikoga od njihovih predstavnika i da bi se novac trebao uložiti više u gospodarstvo, a manje u javne projekte. U Vladi kažu da će nacrt dokumenta kada bude u visokoj fazi dovršenosti proći širu raspravu, da će se konzultirati sa svim socijalnim partnerima, poslodavcima i sindikatima, a da će privatni sektor imati priliku sudjelovati u svim projektima kroz javnu nabavu.

Primjerice, Vlada tu vidi priliku za podizanje građevinskog sektora u infrastrukturnim projektima, tu je i opremanje, a nadaju se i da će u digitalizaciji sudjelovati domaći IT sektor. Fond za pomoć, pojašnjavaju, nije zamišljen da se novac direktno upumpava realnom sektoru, već projekti moraju biti započeti, a za ovo drugo postoje drugi instrumenti covid zajmova i jamstava

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. prosinac 2020 14:55