BRUXELLES - Hrvatska već ispunjava političke kriterije za članstvo, i dalje je funkcionirajuće tržišno gospodarstvo, u mnogim je poglavljima svoje zakonodavstvo već prilagodila zajedničkoj pravnoj stečevini EU i uglavnom je spremna za članstvo. Sve su to pozitivne konstatacije iz ovogodišnjeg izvješća o napretku Hrvatske koje će Europska komisija usvojiti i objaviti u utorak 9. studenog, a čiji je draft, iako je to zasad povjerljiv dokument, Jutarnji list dobio na uvid. No, ni ove godine izvještaj, koji će vjerojatno biti zadnji prije završetka pregovora o članstvu, nije mogao proći bez kritika i upozorenja.
Povratak izbjeglica
Pozitivni dijelovi su i očekivani s obzirom na to da je Hrvatska već u završnoj fazi zaključenja pristupnih pregovora iako u ovogodišnjem izvješću i u strategiji proširenja nema više ciljanih datuma za zaključenje pregovora. “Hrvatska je poboljšala svoju sposobnost za preuzimanje obveza iz članstva u EU. Pripreme za primjenu kriterija EU nastavljaju se uz napredak i postoji dobra razina prilagođenosti pravilima EU u većini sektora”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju.
Komisija dobrim ocjenjuje napredak u gotovo svim poglavljima. Čak i u problematičnima poput onog o tržišnom najtecanju i pravosuđu EK navodi da postoji napredak, ali i da se napori moraju pojačati kako bi se ispunili preostali standardi.
“Hrvatska nastavlja ispunjavati političke kriterije. Napredak je postignut u mnogim područjima, pa i u vladavini prava.
Međutim, napori se moraju nastaviti i pojačati, posebno u području reforme pravosuđa, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, pravima manjina i povratku izbjeglica”, prva je rečenica iz zaključaka ovogodišnjeg izvješća o napretku Hrvatske.
Financijska kriza
Ograničen napredak Komisija vidi u području administrativnih reformi. Od Hrvatske se traži da poboljša i pitanje nadzora javne potrošnje. Spominje se i da je Hrvatska pogođena financijskom krizom te da je to i rezultat dobre umreženosti našega gospodarstva s globalnim tokovima. U drugim državama regije to nije slučaj i zbog toga su manje na udaru financijske krize.
O reformi pravosuđa izvješće navodi da se nastavlja, da je broj neriješenih sporova smanjen, a neovisnost sudstva ojačana ustavnim amandmanima. “Međutim, najvažnije očekivane rezultate reforme tek treba vidjeti. Izazovi ostaju, posebno u primjeni transparentnih kriterija za imenovanje sudaca i tužitelja, u daljnjem smanjenju neriješenih predmeta, trajanju procesa, koji su još predugi, i izvršavanja presuda”, stoji u izvještaju. Komisija napominje da neki slučajevi ratnih zločina protiv Srba “nisu adekvatno istraženi”.
Antikorupcijske mjere
“Postignut je dobar napredak u borbi protiv korupcije. Implementacija i koordinacija antikorupcijskih mjera su popravljene. Ured za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala nastavio je biti aktivan i podigao je optužnice za neke slučajeve. Povećao se i broj sudskih presuda. Pravo pristupa informacijama od strane javnih tijela uključeno je u Ustav.” Tim riječima Komisija opisuje ono što je dobro u borbi protiv korupcije, ali i pokazuje koji su nedostaci i što se još ubuduće od Hrvatske očekuje.
“Korupcija još prevladava u mnogim područjima. Dokazi o djelotvornim istragama i procesuiranju te sudske odluke tek se trebaju uspostaviti, posebno za korupciju na visokoj razini”, ističe se u izvještaju.
“Nedostaci su i dalje vidljivi u financiranju političkih stranaka”, upozorava Komisija. U EU ne kriju da žele vidjeti presude i za slučajeve korupcije putem financiranja političkih stranaka.
Pregovori će ipak biti gotovi do ljeta 2011.?
Komisija potvrđuje da u Hrvatskoj “uglavnom” postoji sloboda izražavanja i da se ona poštuje, međutim, napominje da se “novinari i urednici i dalje žale na pokušaje političkog utjecaja”.
EK od Hrvatske traži da nastavi činiti napore u ovom području, poglavito u rješavanju povratničkih žalbi. Zanimljivo je da Komisija vidi “značajan napredak” u poglavlju o tržišnom natjecanju, posebno u privođenju kraju procedura javnih natječaja za restrukturiranje brodogradilišta, ali zahtijeva da se učini još više u ispunjavanju mjerila za brodogradilišta, što mora biti u skladu sa zakonima o državnim potporama i poboljšati provedbu odluka državne agencije o tržišnom natjecanju.U cjelini gledajući, izvještaj ostavlja mogućnost da Hrvatska doista u prvoj polovici iduće godine završi pregovore o članstvu.