‘JEZIK I GOVOR‘

Jutarnji.hr dobiva novu emisiju o jeziku: Saznajte zašto su građani Austrije Austrijanci, ali građani Belgije nisu Belgijanci

Od utorka će portal Jutarnjeg jednom tjedno objavljivati novi prilog o nekom jezičnom pitanju

Autori nove emisije Jezik i govor Marica Čilaš Mikulić, Boris Orešić i Igor Marko Gligorić

 Marko Todorov/Cropix

U utorak se na portalu Jutarnjeg lista u podne premijerno prikazuje emisija "Jezik i govor" urednika Borisa Orešića koji će postavljati pitanja i riječ prepuštati stručnjacima za hrvatski jezik, iskusnim kroatistima u vodećim institucijama, najaktivnijim i najvažnijim predavačima i istraživačima našega govora i pisanja. Novi nastavci emisije bit će na Jutarnji.hr svaki utorak u podne.

Je li imenica bol muškog ili ženskog roda? Ako je stanovnik Austrije Austrijanac, zašto građanin Belgije nije Belgijanac nego Belgijac? Zašto se protiv epidemije borimo epidemiološkim, a ne epidemijskim mjerama? Je li frend isto što i prijatelj? Je li svejedno kažemo li avion ili zrakoplov? Trebamo li pisati covid ili kovid?

Na ta i slična pitanja u prvom izdanju emisije koja će otkloniti brojne jezične dileme Orešiću će odgovarati dr. sc. Igor Marko Gligorić s Katedre za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Gligorić je veliki stručnjak, koji je prije Filozofskog fakulteta bio zaposlen kao lektor pa onda i kao profesor hrvatskog jezika, a danas je suradnik za hrvatski u Školskoj knjizi te pročelnik Odjela za jezikoslovlje Matice hrvatske.

image

Igor Marko Gligorić

Marko Todorov/Cropix

Ne baš laka pitanja

Emisija najprije kreće s usvajanjem osnovnih pojmova pa će tako, primjerice, biti objašnjeno koja je razlika između jezika i govora te što je hrvatski standardni jezik, a onda idu konkretna, često i ne baš laka pitanja - brojni govornici hrvatskog jezika ne znaju dati ispravan odgovor na neka jezična pitanja, možda čak i oni koji smatraju da su iznadprosječni poznavatelji hrvatskog. Neki su uvjereni da govore i pišu pravilno, a zapravo griješe. A o nekim jezičnim nedoumicama čak i stručnjaci za jezik nemaju isto mišljenje, no sasvim sigurno znaju puno više od većine ljudi. Ipak, rijetko kad ih imamo priliku pitati kako se nešto piše ispravno, kako se kaže ili što točno znači.

Čak i kad točan odgovor ne postoji, što ponekad jest slučaj, o pitanjima jezika sigurno je zanimljivo i uzbudljivo već i raspravljati: jezik nije egzaktan kao matematika, on je živ i promjenjiv, posebno u kontekstu govornog jezika koji često definiraju područje s kojeg dolazi onaj koji govori ili sam govornik. Stoga je cilj emisije, među ostalim, da ona bude i prozor u bogatstvo samoga jezika te da u obzir uzme dublja značenja koja stoje iza njega.

Nakon Igora Marka Gligorića, Orešić će u drugoj emisiji ugostiti Maricu Čilaš Mikulić, višu lektoricu s Croaticuma -Centra za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Marica Čilaš Mikulić kao svoje profesionalne interese ističe usvajanje jezika, sintaksu i semantiku, a kao autorica je radila i na stvaranju brojnih udžbenika za škole, vježbenica i stručnih vodiča.

image

Autori nove emisije Jezik i govor Marica Čilaš Mikulić, Boris Orešić i Igor Marko Gligorić

Marko Todorov/Cropix

Česte greške

Urednik emisije "Jezik i govor" Boris Orešić tako će iz tjedna u tjedan od svojih sugovornika tražiti savjete i razjašnjavati važna jezična pitanja. Poziva čitatelje i gledatelje da svoje upite u vezi s onim što ih zanima o hrvatskom jeziku pošalju na e-mail adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. kako bi upravo to bila tema neke od sljedećih emisija.

Emisije će trajati pet do sedam minuta. U njima će se baviti svim detaljima vezanima uz hrvatski jezik, poput upotrebe stranih riječi, kratica, pisanja velikog i malog slova, porijekla pojedinih riječi i izraza.

- Želja nam je da ljudi nešto nauče o jeziku, unaprijede svoje znanje, doznaju gdje griješe često… Mnogi su o jeziku zadnji put učili u školi i tijekom godina mnogo toga i zaboravili. Stoga trebamo biti zahvalni profesorima koji su pristali svoje znanje podijeliti s nama, dr. sc. Marici Čilaš Mikulić i dr. sc. Igoru Marku Gligoriću, kao i drugima koji će gostovati u emisiji - kaže Orešić uz kojeg novu emisiju u produkciji Hanza Medije pripremaju snimatelji Jure Cukar i Jakov Novak, montažeri Saša Grubišić i Adam Bukvić te izvršni producent Renato Aničić.

Apstraktna činjenica

image

Jezik i govor logotip

Hanza Media

- Jezik se najčešće definira kao komunikacijsko sredstvo. Komuniciramo njime značenja koja smo smislili, čime je jezik i kognitivno sredstvo. On je apstraktna psihička činjenica i uvijek je formalan, za razliku od govora koji je realizacija jezika, a koji je uvijek konkretan i ovisi o pojedinačnom govorniku - ističe Igor Marko Gligorić. Među riječima o kojima će Orešić s njim razgovarati je i ona koju spominjemo svakodnevno: što je zapravo korona i je li ispravno reći da je netko obolio od korone, kao što možemo čuti.

- Na latinskom korona označava krunu, vijenac, prsten, a u hrvatskom jeziku može imati i astronomsko značenje pa tako i Sunce i Mjesec imaju svoju koronu. Korona postoji i u glazbi, kao oznaka za produljenje tona. U antičkoj Grčkoj i Rimu istaknutim se pojedincima dodjeljivala korona. Ništa od toga nisu bolesti. Epidemija je kovida. Ali logično je da govornici u svakodnevnom govoru izjednačavaju bolest i njegova uzročnika - objašnjava Gligorić dodajući da na tragu ideje o sve većem prilagođavanju riječi iz stranih jezika hrvatskom smatra da te riječi treba pisati korona i kovid, s početnim k, a ne c.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. svibanj 2022 14:13