Pet osoba koje su zaražene virusom Zapadnog Nila bore se za život u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu. Svi se nalaze na respiratoru i u dubokoj su komi te je njihovo stanje neizvjesno. Osim njih još je dvoje pacijenata suspektno, odnosno čeka se laboratorijska potvrda virusa.
Dr. Marko Kutleša navodi kako je riječ o iznimno teškim slučajevima, ali iako su životno ugroženi, u ovom trenutku su stabilni.
- Očekuje se vrlo dugo liječenje jer trebaju dugotrajni oporavak, fizikalnu terapiju i njegu kako bi se uopće mogli dovesti u neko stanje da mogu dalje na rehabilitaciju - pojašnjava dr. Kutleša.
Starije osobe
Riječ je o osobama koje su starije od 65 godina i koje otprije imaju neku kroničnu bolest, bilo da je riječ o hipertenziji, dijabetesu ili nečem drugom. Njima je zdravlje zbog toga već bilo narušeno pa kad dobiju virus, imaju težu kliničku sliku.
- Pacijenti o kojima razgovaramo čine samo jedan posto izloženih virusu. Kod nas se liječe najteži pacijenti i iz cijele Hrvatske dolaze k nama. Svih pet ima upalu mozga, a dvojica nisu mogli mokriti, što govori da je došlo i do upale kralježnične moždine - kaže dr. Kutleša.
Prvi teži pacijent u Zaraznu bolnicu zaprimljen je prije dva tjedna. Što se tiče pacijenata, dvojica su se zarazila u Zagrebu, dvojica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
- Imamo još jednog hrvatskog iseljenika (74) iz Amerike, no on se zarazio u Americi jer smo molekularno dokazali da je taj tip virusa Zapadnog Nila američki - kaže dr. Kutleša.
S obzirom na to da je riječ o virusnoj bolesti, pojašnjava dr. Kutleša, ona se liječi simptomatski, dakle snižavanje tjelesne temperature. Međutim, kada dođe do upale mozga, što znači oticanje, onda se daju lijekovi koji snižavaju tlak u lubanji, a suportivno se liječi s aparatima koji nadomještaju organ. - Tu govorimo o pacijentima na respiratoru, a imamo i pacijenticu koja je bila na dijalizi - kaže dr. Kutleša.
Nije prvi put
U Zaraznoj se ove godine od tog virusa liječilo nešto više od 30 osoba, a teških slučajeva bilo je deset. Ono što je opasno kod težih pacijenata, odnosno onih kojima je došlo do upale kralježnične moždine, često se razvije slabost nogu i ruku i tada je oporavak vrlo težak.
- Moramo naglasiti da nema mjesta panici i da ovo nije prvi put da imamo ovakvu situaciju. Slično je bilo i 2012. godine - kaže dr. Kutleša te zaključuje kako je zaprašivanje najbolja preventivna mjera, ali treba biti pravodobna.
Alemka Markotić, ravnateljica bolnice, kaže kako očekuje smirivanje širenja virusa kroz mjesec dana. Konkretno, kod virusa Zapadnog Nila uvelike je plus što se ne prenosi s čovjeka na čovjeka, no činjenica je da se udomaćio u Hrvatskoj i više nam ne trebaju ptice selice da bi došlo do zaraze.
- Ove godine imali smo nekoliko slučajeva malarije te Denge groznice. S takvim virusima uvijek je pitanje jer se prenose vektorima i životinjama i tu vrijedi ciklični ritam gdje, kad se spoje uvjeti, dolazi do epidemija - kaže Markotić i dodaje da se iz toga se vidi da je priroda najveći bioterorist.
Izolacija
- Ova institucija strateška je institucija za Hrvatsku, kao i za regiju i Europu jer mi smo na raskrižju istoka i zapada, trgovačkih putova, turizma, izbjeglica. Stoga nam je potrebna jaka infrastruktura i sprečavanje zaraznih bolesti jer to je preduvjet zdrave Europe - napominje prof. Markotić. Dodaje kako je država to prepoznala i strategija je ušla u Zakon o nacionalnoj sigurnosti.
- Riječ je o bolestima koje su blizu i velika su prijetnja sigurnosti. Najviše se bojimo smrtonosnih bolesti koje se prenose s čovjeka na čovjeka, poput ebole - kaže Markotić.
Trenutno u Zaraznoj postoji Odjel za izolaciju gdje je šest mjesta, ali može se omogućiti još toliko. Također, tu je i laboratorij tri plus stupnja sigurnosti.
- Za sada nam je dovoljno, ali moglo bi se pričati na razini strategije i u tom slučaju trebao bi se broj kreveta povećati jer smo mi i kao NATO partner dužni osigurati sigurnost, a i u suradnji smo s HV-om - zaključuje Markotić.