Nakon gotovo dva mjeseca, štrajk pravosudnih službenika i namještenika se prekida. Iako je polovica sindikalnog članstva odbila vladinu ponudu za prekid štrajka, a polovica prihvatila, prelomile su sindikalne podružnice - većina ih je odlučila da se štrajk prekine.
"Naime, u ovom trenutku članstvo je glede ponuđenog podijeljeno, mi smo na štrajkaškom odboru sumirali rezultate. Od 47 sindikalnih podružnica koje su se izjasnile, 25 podružnica prihvatilo je ponudu vlade" kazala je predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN.a) Iva Šušković u srijedu popodne na konferenciji za novinare nakon što je prebrojala očitovanje svojih članova o vladinoj ponudi.
Ni štrajkački odbor nije bio jednoglasan kad je prihvatio prijedlog sindikalnih podružnica o prekidu štrajka- jedan glas, kazala je Šušković bio je protiv. Štrajk je, ustvrdila je, na snazi sve dok štrajkački odbor ne potpiše s Vladom sporazum o njegovu prekidu. "No mi ćemo tu odluku na štrajkačkom odboru donijeti u jednom mahu i ljudi već mogu početi raditi od petka".
Šušković je izjavila da se o vladinoj ponudi izjasnilo oko 3000 štrajkaša, članova njezina sindikata te da je nešto više do 50 posto prevagnulo sa "da". Kazala je da SDSLN na sudovima ima oko 5000 članova i požalila se da je bilo iznimno teško tijekom srijede dobiti izjašnjavanje svih članova sindikata na upitnik o ponudi Vlade jer su neki na odmorima i bolovanjima. Dodala je i kako "ne može ustvrditi je li se izjašnjavalo isključivo članstvo".
Priznala je da se s terena moglo čuti i negodovanje zbog prihvaćanja vladine ponude, ali misli da je SDLSN ovim štrajkom pokazao iznimnu solidarnost i upornost i da se prihvaćanjem vladine ponude pokazao kao dobar socijalni partner pa očekuje da će Vlada u sljedećoj fazi pregovora jednako tako postupiti i prema njima.
Na novinarsko pitanje koliko u eurima iznosi dodatak od 12 posto za pravosudne službenike, Šušković je kazala kako su članovima pripremili kalkulator i da su pri izjašnjavanju mogli izračunati kako će se taj dodatak odraziti na svakoga od njih. IZ SDSLN-a su se ovih dana mogli čuti različiti izračuni toga dodatka, a Šušković je danas spomenula da će on iznositi oko 70 do 90 eura.
Pravosudni službenici namještenici su, podsjetimo, stupajući u štrajk 5. lipnja tražili povećanje neto plaće od 400 eura jer su izračunali da toliko njihove plaće godinama zaostaju za plaćama službenika u drugim državnim tijelima, no taj su zahtjev snizili na 300 eura nakon što je Vlada u lipnju odobrila dodatak za sve državne službenike i namještenike od 100 eura za one s najnižim plaćama do 60 eura za one s najvišim.
"Mi smo u našem štrajku gotovo 50 posto naših zahtjeva ostvarili", kazala je Šušković. Naglasila je da nije jedini rezultat štrajka "ovih 70 ili 80 eura što vlada sada nudi", već da je nakon pritisaka SDLSN-a, Vlada u lipnju osigurala dodatak svim državnim službenicima i namještenicima od 60 do 100 eura, pa su službenici u pravosuđu s tim i sa sadašnjim povećanjem od 12 posto ostvarili ukupan dodatak na plaću 170 i 180 eura.
Službenici velikih sudova u Hrvatskoj su kako doznajemo većinom glasali protiv prihvaćanja Vladine ponude. Najsložniji u njezinu odbijanju bili su službenici Općinskog građanskog suda u Zagrebu, najvećeg suda u državi, koji su tijekom srijede i javno davali do znanja da su nezadovoljni vladinom ponudom i da će je odbiti.
Vlada je, podsjetimo, pravosudnim službenicima i namještenicima u ponedjeljak poslala pisanu ponudu u kojoj im jamči da će, prekinu li štrajk odmah, na plaći za srpanj, isplatiti dodatak od 12 posto. Vlada je obećala da će ih uključiti u razgovore o Uredbi kojom će se odrediti plaće pravosudnih službenika i namještenika od početka iduće godine u jedinstvenom sustavu obračuna plaća u državnim i javnim službama. Vlada u ponudi također zajamčila da će, prekinu li štrajk povući svoju prijašnju odluku o neplaćanju za vrijeme provedeno u štrajku koja je na snazi od 17. ovog mjeseca.
Onaj dio službenika koji je ponudu odbio, međutim, nezadovoljan je s oba segmenta Vladine ponude: kako s trenutnim dodatkom od 12 posto na plaću tako i s nedovoljno čvrstim jamstvima da će im od početka iduće godine plaće biti izjednačene s onima koje za poslove iste ili slične složenosti primaju službenici u drugim državnim tijelima. Pojašnjavaju da dodatak od 12 posto ni izbliza ne nadoknađuje kronično zaostajanje njihovih plaća s ostalima, a Vlada u ponudi najavljuje tek da će "nastojati" to ispraviti od početka iduće godine, ali čvrstog jamstva za to nema.
Zapisničarka s Općinskog građanskog suda u Zagrebu s više od 30 godina staža koja se izjasnila za odbijanje Vladine ponude nam je kazala kako bi joj dodatak od 12 posto koji Vlada nudi donio tek 80 eura na sadašnju plaću i da bi joj i nakon toga plaća za 100 do 150 eura bila manja od one koji bi za isti posao primala u nekom drugom tijelu državne vlasti.
Iako Vlada obećava da će prosječna neto plaća službenika u pravosuđu od početka iduće godine iznositi 1000 eura, pravosudnim je službenicima nejasno što je to za Vladu "prosječna službenička plaća". Žele da se jasno definira da toliko od početka iduće godine mora iznositi neto plaća službenika početnika, a ne plaća službenika s 24 godine staža koji prima dodatke na staž. Bez podizanja početne službeničke neto plaće na 1000 eura, tvrde, neće biti moguće popuniti više od 1100 nepopunjenih radnih mjesta na sudovima na koje mladi službenici zbog potplaćenosti ne žele doći.