ZAGREB - Na 17 hektara oranice, tik uz autocestu Zagreb - Lipovac, zemljišta do kojeg iz sela vodi tek uski makadamski put, za mjesec dana trebala bi početi gradnja elektrane, velike hladnjače i plastenika - uvjerava me Josip Krnić, načelnik općine Babina Greda, pokazujući rukom na tek požnjeveno polje. Velika oranica, na kojoj od infrastrukture nema doslovce ničega - ni asfalta, ni struje, ni vode, ni plinskih instalacija - s prvim će jesenskim kišama postati gradilište, posla vrijednog 50 milijuna eura.
Siromašna općina
Green field investicija, optimističan je načelnik male, siromašne slavonske općine koju je u posljednjih 10 godina, odlazeći trbuhom za kruhom, napustilo više od 700 stanovnika, niknut će baš ovdje.
- Žao mi je da niste došli mjesec dana kasnije kada ovdje sve bude vrvjelo od građevinskih strojeva - kaže Krnić i rukom pokazuje na oranicu s koje su tek pokošeni usjevi.
Babina Greda, za koju se u Hrvatskoj čuje tek kad se u slavonskoj pjesmi spomenu konji bijelci, babogreci, ovih se dana našla u središtu pozornosti zbog priče o gradnji termoelektrane na biomasu, jačine 9,9 megawata, uz koju bi - s obzirom na to da je investitor obvezan 50 posto proizvedene toplinske energije potrošiti u općini u kojoj se termoelektrana gradi - niknuo i ogromni plastenik te velika hladnjača, kapaciteta 300.000 tona.
Preporod sela
Posao bi, kad elektrana, hladnjača i staklenik budu završeni, našlo 200 radnika. Sve izgleda kao ružičasti san, lijepa bajka, no oranicu uz autocestu teško je zamisliti kao prostor na kojem će ubrzo iz suvremene termoelektrane poteći struja, gdje će, u oštroj slavonskoj zimi, rasti rajčice, krastavci, paprika..., a voće i povrće, kojeg je ovdje u izobilju, uskladišteno u hladnjači čekati bolje otkupne cijene.
Taj preporod malog slavonskog sela, u obećavajuću, poželjnu sredinu za život, trebao bi obaviti belgijsko-turski konzorcij Unit Investment, zajedno s tvrtkom Uni Viridas, kojoj su vlasnici Sunčica i Dragan Lalić. Oni su na neobičnom javnom natječaju od Hrvatskih šuma kupili drvne sječke vrijedne 300 milijuna kuna, zbog čega su se pobunili prerađivači drva.
Hrvatske šume dale su špekulantima i preprodavačima ugovore za kupnju jeftine drvne sječke samo na temelju lokacijskih dozvola za gradnju elektrana iako je krajnje upitno kada će i hoće li ikada na temelju tih lokacijskih dozvola biti izgrađene elektrane. A, kompanije koje imaju proizvodnju za koju im je neophodna jeftina sječka od Hrvatskih šuma - izgubile su vrijedne ugovore!
Unatoč skepticizmu da je riječ o još jednoj priči koja bi mogla neslavno završiti, načelnik općine Babina Greda Josip Krnić i zamjenik Željko Kopić uvjereni su da će ova imati sretan kraj.
Godišnja naknada
- Natječaj za 17 hektara zemljišta bio je javan. Prije godinu i pol s tvrtkom Uni Viridas potpisali smo ugovor. Zemljište im nije prodano, oni će postati vlasnici tek kada investicija bude završena, a do tada plaćaju nam godišnju naknadu od 45 tisuća kuna. Do sad smo na najmu za to zemljište dobivali 12 tisuća kuna godišnje, pa smo i tu profitirali. Za tri godine, u kojem će roku investicija biti završena, općina će za to zemljište dobiti tri milijuna kuna. Nismo u obvezi graditi pristupne prometnice, niti dovesti struju, ni plin. Pokušat ćemo dovesti vodu, no ni to nije uvjet. Pa tko ne bi poželio takvo što - kaže načelnik općine. On je volonter, radi na benzinskoj crpki, a od općine dobiva tri tisuće kuna naknade.
Josip Krnić priznaje da su ljudi skeptični jer se godinu i pol dana od potpisivanja ugovora o gradnji nije događalo ništa. Ali, tvrdi, zbivalo se puno toga što ljudi ne vide. Lokacijska dozvola je dobivena, održani su sastanci u raznim ministarstvima, projekt je pri završetku, s finskim proizvođačem opreme za termoelektranu već je dogovorena isporuka postrojenja, a investitor će ubrzo imati i građevinsku dozvolu.
Posljednja sezona
- Onda kreću buldožeri i teška mehanizacija - uvjerava nas Krnić. Priče kako na 17 hektara poslovne zone raste samo kukuruz i pšenica smatra zlonamjernima. - To je istina, ali nije li bolje da je Uni Viridas dao da se ta zemlja obrađuje dok se rade pripreme projekta nego da na njoj raste korov? - kaže Krnić.
‘Hrvatske šume dale su milijunske poslove običnim preprodavačima’
Tvrtke bez zaposlenih s godišnjim prihodom od stotinjak kuna i gubitcima od po nekoliko stotina tisuća kuna, pa čak i one koje su u blokadi zbog poreznog duga...
Sve one uspjele su ovo ljeto sklopiti višemilijunske ugovore s Hrvatskim šumama. Pokupovale su 600.000 tona drvne sječke za proizvodnju električne energije. Uvjet za dobijanje posla nije bio ni bonitet firme, ni prihodi, a ni ranije poslovanje. Tražilo se samo da se prvi odazovu na javni poziv s lokacijskom dozvolom za gradnju energetskog postrojenja te da nemaju dospjelog duga prema Hrvatskim šumama.
I upravo takvi nedorečeni kriteriji javnog poziva otvaraju prostor za razne špekulacije. Ogorčeni su time i u drvnoj industriji, a predsjednik udruge proizvođača peleta Raul Cvečić Bole pita se hoće li svi ti projekti uopće zaživjeti.
Već je bilo ponuda
- Zašto onaj koji konkurira ne mora imati nekakvu realnu potvrdu, odnosno dokaz da se bavi tim poslom - kaže on.
Jedan od pobjednika na natječaju otkriva da su mu neki od onih koji su sklopili ugovore već nudili tvrtke na prodaju.
- A, da, ima i onih koji se bave preprodajom - kaže naš izvor.
Neke od tih tvrtki nikad neće ostvariti najavljene projekte, a s ugovorom koji su uspjele sklopiti s Hrvatskim šumama znatno su povećale vrijednost tvrtke, koju će možda, zajedno s projektom, preprodati dalje. Jer uspije li im takav pothvat, ogromna zarada je neupitna, a ulozi nisu toliko zahtjevni.
Direktorica Uni Viridas d.o.o. Sunčica Lalić tvrdi da će ostvariti vlastiti projekt. Ali od Tomislava Radoša, direktora tvrtke Strateški plan - energetski projekti nismo uspjeli doznati buduće planove, pa ni koliko su oni realni. Radoš je bivši predsjednik uprave Auto Zubaka, koji je danas poznatiji po kupoprodajama zemljišta.
Kazneni progon
Njegovo ime povezuje se s cijelim nizom tvrtki, a povezuje ga se i s aferom ravnatelja Agencije za upravljanje državnom imovinom Erikom Mohorovićem, kojeg navodno bivši poslodavci kazneno gone da ih je prevario upravo pri kupnji zemljišta od Strateškog plana.
- Nemam sada vremena za razgovor. Pošaljite pitanja - kazao je Radoš od kojeg nismo uspjeli doznati kakve sve projekte planira te za što mu je potrebno 50.000 tona drvne sječke.
Zanimljivo je da je njegova tvrtka registrirana je na istoj adresi na kojoj i tvrtka nekadašnje manekenke Lalić, Gundulićevoj 45. A Radoš je na natječaju drugi predao prijavu, odmah nakon Lalić. Dragan Jurilj, suprug direktorice Lalić, kaže da nisu u poslovnom odnosu s Radošem. Isto tako ne surađuju, tvrdi, ni s Mariom Plejićem, čija tvrtka je također pobjedila na natječaju, a s kojim ga povezuje nekadašnje partnerstvo s Vladimirom Zagorecem.
- Svi mi znamo jedni za druge, ali nismo skupa u projektima - kaže Jurilj.
Jedan od nekadašnjih djelatnika Hrvatskih šuma, koji je želio ostati anoniman, ostao je u šoku kad je čuo za princip natječaja - tko prvi, sječka njegova.
Upitan način
- Ne može se državna imovina tek tako rasprodavati, taj način je potpuno upitan. I onda tvrtka koja uopće još ne posluje dobije sječku, a primjerice, TDR zakasni i ne dobije posao - kaže on.
No, u Hrvatskim šumama tvrde da su se na javni poziv javila 24 zainteresirana kupca od kojih 3 nisu udovoljila uvjetima javnog poziva, a 4 su podnijela prijave nakon što su prodane raspoložive količine. - Nitko se nije žalio niti na uvjete, niti na kriterije Javnog poziva - stoji u priopćenju iz Hrvatskih šuma.
(Vanja Nezirović)