Dan nakon što je Jutarnji list objavio veliki vodič za putnike koji namjeravaju potražiti odštetu nakon stečaja turističke agencije Kompas, u našu su redakciju počeli stizati mailovi nesretnih putnika, uvjerenih da će iznimno teško uspjeti vratiti novac koji su uplatili za putovanja Kompasu. Naime, Jutarnji list je u posjedu police osiguranja u slučaju nesolventnosti ili stečaja koju je agencija Kompas uplatila kod osiguravajuće kuće Euroherc, a s obzirom na informacije koje se navode u ovoj polici, čini se izglednim da se velik dio Kompasovih putnika iz nje neće uspjeti obeštetiti.
Osigurana svota u slučaju stečaja agencije Kompas, naime, iznosi samo 300 tisuća kuna za period između srpnja 2018. do srpnja 2019. godine, a s obzirom na to da se brojka oštećenih putnika u optimističnoj varijanti procjenjuje na njih dvije tisuće - a izgledno je i znatno više - ispada da će velik dio oštećenih putnika ostati i bez novca i bez putovanja.
Dodatno, stručnjaci s kojima je Jutarnji list kontaktirao kažu da je za turističke agencije kod osiguravanja jamčevine za slučaj stečaja uobičajeno ugovarati iznos jednak minimalno 10 posto ukupnog prometa ostvarenog od paket-aranžmana agencije u protekloj godini, što po pitanju Kompasa očito nije bio slučaj. Naime, u polici je navedeno da je promet u segmentu paket-aranžmana Kompasa u 2017. godini iznosio više od 65 milijuna kuna, prema čemu onda ispada da je agencija za slučaj stečaja ugovorila znatno manje od 10 posto, točnije samo 0,46 posto prometa.
Kako je i zašto polica ugovorena na tako malu svotu zasad nije jasno jer se tijekom četvrtka iz Kompasa nisu javljali na naše pozive, niti smo primili odgovor iz Euroherc osiguranja. Dodatno, od Euroherc osiguranja zatražili smo podatke o zasad zaprimljenom i kompletiranom broju odštetnih zahtjeva, na što također nismo dobili odgovor, ali neslužbene informacije govore da se osiguravatelji previše ne žure s isplatom novca. Tu im na ruku vjerojatno ide činjenica da je agencija Kompas zasad samo predala zahtjev za stečajem, koji sada treba prihvatiti Trgovački sud, a prije nego što se to dogodi, stečaj ne može biti proglašen, što znači da je turistička agencija formalno i dalje poslujuća.
“Najizglednije šanse za naplatu imaju oni putnici koji mogu dokazati da se njihovo putovanje nije dogodilo, a oni čije se putovanje tek treba dogoditi zapravo su u problemu, osim ako nisu od Kompasa dobili službenu obavijest da im je putovanje otkazano. Ako se putovanje još nije dogodilo, a stečaj formalno nije proglašen, onda zasad nije izgledno da će se naplatiti iz jamčevine jer za to nisu ispunjeni uvjeti”, razmišljaju neke anonimne osobe iz sektora. Za većinu njih stečaj tako velike turističke agencije zapravo je terra incognita, s obzirom na to da ništa slično nije zabilježeno u domaćoj povijesti. Smatra se da bi stečaj Kompasa nadaleko mogao premašiti i stečaj Generalturista te za sobom ostaviti i daleko veći broj nezadovoljnih putnika.
Podsjetimo, Kompas je najavu predaje zahtjeva za stečaj kompanije na konferenciji za novinare izjavio prije šest dana, a tada se novinarima prvi put otkako se spekulira o slomu, obratio i njegov novi vlasnik i bivši predsjednik Uprave Plive Matko Bolanča.
Iako štur na informacijama, Bolanča je tada dio krivnje za slom nekad uspješne agencije prebacio na njena bivšeg vlasnika Ivana Pukšara, najavivši da se u slučaju kupoprodaje agencije dogodila računovodstvena prevara zbog koje će kaznenu prijavu podnijeti DORH-u. Pritom nije odgovorio na pitanja kako je računovodstvena prevara uspjela promaknuti konzultantima koji su za budućeg vlasnika tada gotovo godinu dana obavljali dubinsku analizu kompanije. Bivši vlasnik Pukšar odmah nakon presice opovrgnuo je Bolančine optužbe pa u slučaju Kompasa, čini se, preostaje grozničava bitka u kojoj će najveće žrtve biti njeni zaposlenici i putnici.