Iako će se izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama postrožiti i negativni bodovi za najteže prekršaje neka istraživanja pokazuju da bi ta mjera mogla bi učinkovita samo kratkoročno, kao i drastično povećanje kazni za najteže prometne prekršaje.
Pokazuju to i istraživanja provedena u nekim zemljama, a prije ulaska u EU, 21 članica od njih 27 već je imala neki od oblika sustava negativnih bodova, a rezultate je predstavila psihologinja Ljiljana Mikuš iz Sekcije za promet Hrvatskog psihološkog društva.
Analiza sustava negativnih bodova pokazala je početni pozitivni učinak: 15 do 20 posto smanjenja prometnih nesreća, smrtnih slučajeva i ozljeda, ali to traje manje od godinu i pol.
Početni strah vozača da bi mogli trajno izgubiti licencu nestaje nakon nekoliko mjeseci kako se o negativnim bodovima manje govori u medijima i kada nema policije.
"U svakoj populaciji postoji određeni postotak ljudi na koje kazne nemaju utjecaj. To su oni koji ne poštuju društvena pravila, intelektualno su onesposobljeni, ovisnici su o alkoholu ili drogi, psihosocijalno su nezreli ili imaju poremećaj osobnosti!; navodi Mikuš.
S druge pak strane istraživanja su pokazala da su nesrećama sklonije osobe koje su agresivne, izrazito su ekstrovertirane, slabije kontroliraju ljutnju i neprijateljstvo, imaju poteškoće s priznavanjem autoriteta.
Psiholozi predlažu da se i njih aktivno uključi u provođenje mjera sigurnosti prometa, od uvođenja psihosocijalnog tretmana za recidiviste do toga da se vozači educiraju da sami znaju prepoznati ponašanje koje je rizično za promet. Slične prakse već postoje u nekim zemljama.