Neporezna davanja jedan su od najvećih tereta za hrvatsko gospodarstvo, pa Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) očekuje od Vlade da se uhvati u koštac s tim problemom, koji narušava konkurentnost hrvatskoga gospodasrtva. Poruka je to koju su čelnici HUP-a u srijedu poslali, istakavši kako je anketa koju su proveli među 925 svojih članica jasno identicifirala 10 najvećih nameta, koji znatno opterećuju kompanijske bilance, te još 11 “bizarnih” nameta, koje u HUP-u ocjenjuju nepotrebnima i neopravdanima, iako njihov financijski teret za kompanije nije toliko velik.
U kategoriju deset najvećih nameta ulaze, tvrde u HUP-u, naknade za uređenje voda i općekorisnu funkciju šuma, te za uporabu javnih cesta, zatim, članarine turističkim zajednicama i HGK, pa spomenička renta i RTV pristojba u segmenut prijevoza. Tu su i naknade za ostvarenje prava služnosti i građenja, te za neispunjenje kvota za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Poseban je problem komunalna naknada. Svi ti nameti gospodarstvu godišnje uzmu milijarde kuna, a u HUP-u predlažu da se neki od njih smanje, a neki u cijelosti ukinu.
U “bizarne” namete u HUP-u su ubrojili razne naknade za izdavanje dozvola za razne vozne redove i linije u prijevozu, kao i za provjeru dokumentacije, razna ovlaštenja, ispise i dokumente, te naljepnice, ali i za aparate za gašenje požara i ispitivanje vatrogasne obuće i odjeće.
Koliko je točno u Hrvatskoj parafiskalnih nameta, nitko sa sigurnošću ne može reći. Osim središnje države, njih nameću i županije, gradovi i općine i velik su teret kako za gospodarstvo, tako i za “obične” građane. Primjerice, podaci HUP-a govore da su samo u 2007. parafiskalni nameti hrvatsko društvo stajali oko 12 milijardi kuna. K tome, u HUP-u se žale na izostanak nadzora nad trošenjem tih sredstava.
“Od nejasnog nameta, još je gora netrasparentna ili neodgovorna potrošnja prikupljenih sredstava. Hrvatsko gospodarstvo nikada neće biti konkurentno sve dok iz svog primarnog poslovanja mora izdvajati značajne iznose za naknade i namete koji se neučinovito i neracionalno troše”, upozorila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a.
“Prihodi države stalno rastu, a prihodi gospodarstva padaju. Što je više novca kod države, to ga je manje u gospodarstvu”, istakao je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
Na HUP-ovoj konferenciji sudjelovali su i predstavnici udruženja odvjetnika i ljekarnika, koji su se usprotivili plaćanju članarine HGK, koju bi, sukladno tumačenju HGK, trebali plaćati od početka ove godine, ističući kako je već plaćaju svojim strukovnim udruženjima. HGK je, pak, jučer poručila da je stavila 'na čekanje' naplatu članarine ljekarnicima i odvjetnicima jer čeka dodatna pravna tumačenja.