VRHUNSKI OBRAZOVNI SUSTAV

Kako je mali Singapur ni iz čega postao velesila

    AUTOR:
    • Arhiva

  • OBJAVLJENO:
  • 06.04.2010. u 12:45

AFP

Kvalitetno obrazovanje od pučke škole do doktorskih studija nije luksuz ili prestiž, već nužna potreba

U vrijeme kada naša sveučilišta uglavnom pune novinske stupce crnih kronika i rubrike “vjerovali ili ne”, kad studenti prosvjeduju zbog socijalnih prava u osiromašenoj Hrvatskoj, odmaknimo se od naše stvarnosti i “propadnimo” kroz Zemlju na drugu stranu svijeta. Zamislimo da smo “izronili” u - Singapuru!

Na površini veličine dva otoka Krka, grad i otočna država u kojoj živi stanovnika koliko i u cijeloj Hrvatskoj jedna je od najbogatijih na svijetu. Bogatstvo Singapura ne proizlazi iz prirodnih resursa (nedostaje im čak i pitke vode) ili povijesne stečevine, već isključivo iz - pameti stanovnika.

Otkada se Singapur odvojio od Malezije prije pedesetak godina, njegovi stanovnici su prepoznali potrebu za kvalitetnim obrazovanjem na svim razinama, od osnovnih škola do prestižnih sveučilišta koja po razini nimalo ne zaostaju za prvom svjetskom ligom zvučnih imena poput Oxforda, Cambridgea, Harvarda ili MIT-a. Sveučilišta u Singapuru nema mnogo - svega nekoliko privatnih i tri državna, od kojih najveće broji oko 30.000 studenata. Sredstva koja ulaže država također nisu znatna. Ali, najveća tajna uspjeha proizlazi iz toga što je na prvome mjestu uvijek - kvaliteta.

A kvaliteta obrazovanja postiže se jedino kvalitetnom znanošću. Sveučilišta u Singapuru studentima pružaju mogućnost učenja od najboljih profesora i mentora, znanstvenika čija su dostignuća i rezultati rada važni na svjetskoj razini. I na najvišoj razini obrazovanja, doktori znanosti ne izlaze iz singapurskih sveučilišta samo sa diplomom u ruci, nego sa znanjem koje su dobili od najboljih u svom području.

A takvo znanje je pravi i najbolji kapital kojeg vrlo dobro mogu prepoznati i država i privatni sektor. I s takvim znanjem je Singapur osmislio i izgradio najbolje rafinerije, pogone za desalinizaciju morske vode, transportni sustav, trgovačku infrastrukturu, informatičke i telekomunikacijske inovacije, i popeo se na sam vrh ljestvice uspješnih zemalja.

Bez kvalitetne znanosti, koja ne poznaje granice, nije moguće obrazovati nove generacije stručnjaka, doktora i inženjera, koji će pokrenuti privredu i svojim znanjem i inovacijama učiniti neku državu konkurentnom. Singapurci su to prepoznali, hoćemo li ikada i mi?

piše prof. dr. Kristijan Vlahoviček

Izdvajamo