ZAGREB - Dobri ste u pričanju priča. Imate odličnu dikciju i boju glasa. Kozmologiju, astronomiju i aeronautiku imate u “malom prstu”. Ako uz to dobro baratate povijesnim i zemljopisnim činjenicama, prava ste osoba za posao svemirskog turističkog vodiča. Kompanija Fast Future nedavno je na zahtjev britanske vlade provela istraživanje o zanimanjima koja će biti najtraženija u idućih 20 godina.
Osim svemirskih turističkih vodiča, u bliskoj budućnosti na tržištu rada “in” će biti zanimanja poput trgovaca vremenom, virtualnih učitelja, vertikalnih farmera, kirurga za poboljšanje pamćenja...
Hrvatska nije mrtva sredina
Rasprave o tome koja će današnja zanimanja izumrijeti, a koja će postati naša realnost, u svijetu se vode već godinama. S druge, pak, strane u Hrvatskoj se u području školstva u posljednjih 20 godina malo toga promijenilo pa se mnogi s pravom pribojavaju kako ćemo promjene koje donosi napredak znanosti i tehnologije ponovno dočekati nespremni.
Što? Nova zanimanja? Koja? Ne znam ništa o tome, prvi put čujem - tako je reagirala većina profesora zagrebačkog Sveučilišta od kojih smo pokušali doznati na kako se naši fakulteti pripremaju za nove profesije.
Naše pitanje zateklo je i rektora prof. dr. Aleksu Bjeliša. Iako nije znao koja bi zanimanja u budućnosti mogla postati “in”, tvrdi da smo spremni za nove tehnologije.
- Hrvatska nije mrtva sredina. Ne samo da ćemo školovati stručnjake za zanimanja budućnosti, nego ćemo neke od novih tehnologija i sami razviti u suradnji s drugim sveučilištima u svijetu - tvrdi Bjeliš. Izdvaja prirodne znanosti, biomedicinu, biotehnologiju, manje tehničke discipline i agronomiju.
Miroslav Radman, genetičar i molekularni biolog ne dijeli Bjelišev optimizam. - Trebalo bi razvijati znanstvenu futurologiju - kaže Radman, koji smatra da nitko u Europi trenutačno nije tako dobar da studente uspijeva pripremiti za novu fleksibilnost. - Kada dođe do buma tehnologija, najveće je pitanje što ćemo mi učiniti - rekao je Radman.
Kapaciteti razvoja sela
I za dekana Agronomskog fakulteta prof. dr. Davora Romića neka od zanimanja budućnosti bila su iznenađenje.
- No, gledajte, Hrvatska još nije iskoristila svoje resurse u ruralnim područjima, da bismo razmišljali o urbanim - kazao je dekan Romić. Dodao je kako ne vjeruje da će Hrvatska uskoro njegovati zanimanja poput GM farmera jer se genetski modificirane biljke kod nas još ne uzgajaju.
Dekan zagrebačkog Pravnog fakuletata prof. dr. Željko Potočnjak tvrdi, pak, kako će njegovi studenti potpuno spremni dočekati budućnost jer se na tom fakultetu već nekoliko godina održava kolegij pod nazivom pravna informatika.
Prof. dr. Ivica Kostović, ravnatelj Instituta za mozak, pak, kaže, kako nije baš uvjeren da će se ljudski mozak za deset godina moći “bildati” kako to predviđaju futurolozi.
- Ljudski mozak zadan je svojim ustrojstvom koje se nije mijenjalo tisućama godina, ima dovoljno kapaciteta koji su potrebni čovjeku - kaže prof. Kostović.
Boris Lenhard: U načinu razmišljanja zaostajemo 20 godina
- Ono što se zna već danas jest da će u sljedećih 50 godina glavna vještina postati manipulacija golemom količinom informacija koja dolazi iz znanstvenih laboratorija, bolnica, s meteoroloških sondi iz postaja, satelita, LHC-a, burzi... - kaže prof. dr. Boris Lenhard.
U skladu s tim i obrazovanje, koje je prikladna priprema za izvlačenje maksimalne dobrobiti i dobiti iz toga, uključuje detaljnu i najsuvremeniju pripremu svih budućih znanstvenika, liječnika, inženjera i ekonomista iz matematike, statistike i računarstva - ne samo teoretsku nego i praktičnu.
- Sve ostalo su specijalizacije čije detalje je nezahvalno predviđati, no na koje će se kvantitativno i znanstveno obrazovana radna snaga lako prilagoditi. U pogledu toga, hrvatski visokoobrazovni sustav ne treba ‘pripremiti za budućnost’, dovoljno ga je teško dovesti u sadašnjost. Na primjer, kao biolog odgovorno tvrdim već niz godina da je onaj tko zna matematiku i statistiku, danas u poziciji da bude mnogo bolji biolog nego onaj tko zna zoologiju ili botaniku. Na žalost, u hrvatskoj akademskoj zajednici stvari se presporo mijenjaju.
Današnje zaostajanje u načinu razmišljanja od 20 godina je podjednako ozbiljno kao što je prije 20 godina bilo zaostajanje od 100 godina - naglašava prof. Lenhard dodajući i da neki poslovi budućnosti zvuče kao da su inspirirani znanstvenom fantastikom te da je predviđanje ‘nezahvalan posao’.
- Vratimo li se pola stoljeća unatrag i pogledamo kako su tada predviđali godinu 2010., umrijet ćemo od smijeha koliko se stvarnost razlikuje od tih projekcija.