Potpredsjednica Vlade Vesna Pusić sastala se jučer s norveškom državnom tajnicom za europski prostor Ingvild Nţss Stub. Razgovarali su o suradnji dviju zemalja i poticanju norveških ulaganja u Hrvatsku. To, zapravo, i ne bi bila vijest da se sastanak nije dogodio na dan kada su norveški investitori najavili mogućnost odustajanja od 250 milijuna eura vrijedne investicije, zbog nevjerojatnih prepreka na koje su u Hrvatskoj naišli.
Norvežani su novac htjeli uložiti u projekt turističkog resorta na Hvaru , a prozvani načelnik Općine Sućuraj Ivan Slavić investitore je jučer pozvao na hitni sastanak.
Podsjetimo, norveška tvrtka već pet godina pokušava u Sućurju izgraditi turistički resort vrijedan gotovo dvije milijarde kuna. Pritom su se suočili s brojnim poteškoćama, a bivša općinska vlast čak im je prodala dvije parcele za koje je naknadno utvrđeno da nisu općinske, nego državne.
Nova vlast, koalicija HDZ-HNS, naslijedila je te probleme, no umjesto da ih riješi, dodatno su zakomplicirali situaciju. Norvežanima su, naime, poslali opomenu pred utuženje zbog neplaćene rate za zemljište.
MEĐUNARODNI SKANDAL SA ZEMLJIŠTEM NA HVARU Otkrivamo kako lokalni moćnici varaju investitore
“Točku na i” stavili su kada su počeli prekrajati prostorne planove turističke zone u uvalama Perna i Vinogradina, prema kojima investitori sada moraju otkupiti još zemljišta, iako već imaju više parcela no što im je potrebno.
Jan-Andre Amstoen, generalni upravitelj projekta, u ponedjeljak je zbog cijele situacije bio na sastanku u Veleposlanstvu Kraljevine Norveške. Požalio se na tretman investicije u Hrvatskoj i zatražio pravnu zaštitu.
Načelnik Slavić, pak, ljutit je na Norvežane jer smatra da “ratuju preko medija”, pa je investitorima, Vladi i novinarima jučer poslao priopćenje u kojem objašnjava kako je Općina uvijek išla “na ruku” Norvežanima.
- Općina vam je, kao značajnim potencijalnim investitorima, u svemu izlazila na ruku, a vi uporno odbijate pokrenuti stvari s mrtve točke, kao da vam odgovara situacija u kojoj se ništa ne događa, te obmanjujete javnost kako vas Općina reketari - stoji u uvodu priopćenja općinskog načelnika.
U idućim odlomcima Slavić objašnjava svoje viđenje situacije, prema kojem su Norvežani zapravo sami krivi za to što su kupili općinsko zemljište koje je zapravo državno, jer nisu “poduzeli sve potrebne pravne mjere, koje su im na raspolaganju”.
Pozivajući ih na hitan sastanak, Slavić traži da u Sućuraj dođu i potpredsjednik Vlade Branko Grčić, ministrica Mrak-Taritaš, splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja te ravnatelj Zavoda za prostorno planiranje Niko Mrčić.
Norvežanima je, pak, dosta sastančenja jer, kažu, ni nakon jednog sastanka općinske se vlasti nisu držale postignutog dogovora. Iako razmišljaju o odlasku iz Hrvatske, još uvijek vjeruju kako će uspjeti riješiti probleme s kojima su suočeni i izgraditi luksuzni resort u Sućurju.
- Investicija nam je bila zanimljiva iz dva razloga: u razdoblju 2006./7. u Istočnoj Europi došlo je do porasta potražnje za ovakvim projektima na području nekretnina. Drugi je razlog fantastična priroda u Hrvatskoj, kristalno čisto more te sve pogodnosti i mogućnosti za uspješan razvoj turizma - objašnjava nam Jan-Andre Amstoen. Kaže kako poštuju zakone, no pravne procedure uzimaju im previše vremena. Zanimalo nas je bi li ovakav rasplet događaja u Norveškoj uopće bio moguć.
- Teško je usporediti Norvešku s Hrvatskom, ponajprije zato što Norveška nema ovakvo more i klimu kao Hrvatska. Međutim, s obzirom na veličinu projekta, kao primjer ću spomenuti to da smo u ovih sedam godina u Oslu uspješno realizirali projekte ove veličine, dok u Hrvatskoj još čekamo na početak gradnje - kaže Amstoen, dodajući da bi projekt, za koji papire čekaju još od 2007., kada bi sve bilo riješeno, mogli realizirati za dvije do četiri godine.
Norvežanima ovo nije prvi put da prijete odlaskom iz Hrvatske. Uoči lokalnih izbora u svibnju prošle godine zatvorili su svoj splitski ured i medijima rekli “kako u ovakvim uvjetima nema smisla poslovati”. Slavić je tada, kao kandidat za načelnika Općine, najavljivao apsolutnu podršku projektu.
No, Norvežani tu podršku zasad nisu doživjeli, jer je sve što je dosad napravljeno išlo u smjeru da kupe još više zemlje, iako im nije potrebna. Naš izvor, blizak generalnom upravitelju Amstoenu, slikovito je to objasnio:
- Znakovito je da veliki dio tih, novih parcela, pripada Slavićevim prijateljima i poznanicima - kaže naš sugovornik, aludirajući kako načelnik, zapravo, pokušava profitirati na Norvežanima.
Slavić sve to demantira i kaže kako se prostorni planovi prekrajaju isključivo kako bi se usuglasili s generalnim planovima Splitsko-dalmatinske županije te kaže kako nema istine u tvrdnji da dio zemljišta pripada njegovim prijateljima.
- Ja ni ne znam tko je što prodao Norvežanima, to je stvar njihova dogovora s privatnim vlasnicima zemljišta - kaže.
Zapušteni istočni dio Hvara, na kojem nema gotovo nikakvih turističkih sadržaja, izuzmemo li pokoji kafić i restoran, postao je tako sinonim za kočenje stranih investicija. Odluče li se investitori povući iz Hrvatske, neće kupiti njihovo zemljište, koje je zapravo vrijedno samo onoliko koliko su ga Norvežani spremni platiti. Slobodna Dalmacija izračunala je da će samo pet sućurskih obitelji, odu li investitori, ostati bez oko jedanaest milijuna eura, koliko su trebali dobiti za svoju zemlju.
Čudnovati svijet načelnika Slavića: Prva odluka bila mu je da si poveća plaću, a Norvežanima kaže da su si sami krivi
Općinu Sućuraj niz godina vodio je nezavisni Ivan Vitali, podupiran SDP-ovom većinom u Općinskom vijeću. Na prošlogodišnjim lokalnim izborima uspio ga je pobijediti mladi HDZ-ovac Ivan Slavić, u paktu s lokalnim HNS-om. Slavić je još kao vijećnik upozoravao na to da općina Norvežanima prodaje zemljište koje nije općinsko, nego se oko njegova vlasništva vodi spor na hvarskom sudu.
Kada je zemljište ipak prodano, predlagao je da Općina ne potroši 7,2 milijuna kuna, 50 posto ugovorenog novca koji su dobili od Norvežana, nego da ga stavi na odvojeni račun i potroši tek kada sud riješi imovinsko-pravni spor. Nisu ga poslušali. U kampanji je upozoravao na loš odnos općinskih vlasti prema investitorima i obećavao da će Norvežanima dati punu podršku, dobije li vlast.
Tim je manje shvatljivo što je, kada je preuzeo vođenje općine, Norvežanima poslao “opomenu” zbog neplaćanja zemlje koju im je Općina nelegalno prodala i upozorio ih da su si sami krivi za to što su kupili zemljište od općine iako je zapravo državno. U medijima je dosad bio samo jednom, i to ne po dobrom - jedna od njegovih prvih odluka, čim je stupio na dužnost, bila je da si poveća plaću za 2400 kuna.