Javni dug u Hrvatskoj značajno je porastao u posljednjih dvadesetak godina. Ipak, dug ubrzano raste od 2008., kada su se svjetska financijska kriza i pad ekonomije prelili i na Hrvatsku.
U tom je razdoblju došlo do pada proračunskih prihoda zbog smanjenje gospodarske aktivnosti, pa su vladajući iskoristili povećanje duga kako bi pokrpali državne financije.
Najnoviji podaci, pak, pokazuju da je udio javnog duga u BDP-u smanjen za 2,4 postotna boda, na 84,9 posto BDP-a.
- Činjenica je da nam se taj udio javnog duga u BDP-u malo smanjuje, ali on je, ustvari, posljedica fiskalne konsolidacije. Budući da Hrvatska smanjuje proračunski deficit te se potreba za zaduživanjem radi otplate starih dugova smanjuje, dolazi do usporavanja rasta apsolutnog iznosa javnog duga. S druge strane imamo rast BDP-a, pomoću kojeg dolazi do smanjenja udjela duga u BDP-u - pojasnio je Zvonimir Savić, direktor sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.
Najteže godine
Javni dug Hrvatske može se mjeriti i tako da se izračuna koliko je svaki građanin dužan, a to danas iznosi 65.785 kuna.
Analiza se može proširiti i na to koliko su građane zadužile vlade od prve Račanove (2000.) do današnje.
Proizlazi da je Hrvatsku najviše zadužila Milanovićeva Vlada - za 18.882 kunu po stanovniku, a po iznosu zaduženja slijedi Vlada Jadranke Kosor sa 17.012 kuna po stanovniku. Iako je Sanaderova Vlada svakog građanina Hrvatske zadužila za 13.610 kuna, to je povećanje bilo uglavnom u “mirnim” godinama prije 2008. Premijeri Tihomir Orešković i Andrej Plenković smanjili su dug po stanovniku, ali to umanjenje nije značajno s obzirom na trajanje njihovih mandata.
Plenković na početku
Naime, Orešković je bio na vlasti samo deset mjeseci, a Plenković je tek nedavno dobio priliku voditi zemlju, tako da on još ima šanse pokazati može li smanjiti javni dug po stanovniku.
- U pozitivnom gospodarskom okruženju kakvo imamo, nažalost, popustila je motivacija da se zadrži kontrola rashoda. Naime, rashodi proračuna rastu, a Vlada očekuje da će deficit proračuna zadržati na oko dva posto BDP-a. Većina problema hrvatskih javnih financija proizlazi iz visine i strukture javne potrošnje, a u kratkom roku tu rashodovnu stranu proračuna moramo kontrolirati.
U duljem se roku, pak, kroz strukturne reforme moramo pozabaviti najvažnijim rizicima za održivost javnih financija, a to su, prije svega, cjelokupna reforma javne uprave, negativni demografski trendovi, kao i održivost zdravstvenog i mirovinskog sustava - istaknuo je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Bez obzira na pozitivnije gospodarske trendove, ističe Šantić, fokus kreatora gospodarske politike mora biti primarno na daljnjem smanjenju javnog duga. U protivnom će doći do daljnjeg povećanja javnog duga po stanovniku.
Račanov početak
Kada se kretanje javnog duga po stanovniku promatra u postocima, Hrvatsku je najviše zadužila Vlada Ivice Račana - od početka mandata 2000. godine do 2003. za čak 74 posto. No, kada se promatra u apsolutnim iznosima, to relativno povećanje proizlazi iz matematičkih zakonitosti - kako je Račan došao na vlast kada je javni dug po osobi bio malen, povećanje duga od 8541 kune po stanovniku daje veliki postotni rast.
Također, može se primijetiti da se dug stabilizirao samo u posljednje dvije godine. Do 2008. taj je dug, naime, rastao pravocrtno, a nakon toga se njegov rast ubrzao.
Rezultate ovog istraživanja ipak treba uzeti s određenom dozom rezerve.
Problem je što točni podaci o broju stanovnika postoje samo za 2001. i 2011. godinu, kada je proveden službeni popis stanovnika. Za ostale su godine uzete procjene Državnog zavoda za statistiku o kretanju broja ljudi u Hrvatskoj, a one su procjene gruba slika stvarnog broja građana u Hrvatskoj jer ne uključuju one koji su se odselili iz zemlje, a da odlazak nisu službeno prijavili.