Taman kako je nastupilo blagdansko razdoblje, potrošački centri mnogih europskih zemalja prionuli su na posao. Irski ECC na svojim je internetskim stranicama samo tijekom prosinca objavio dva prigodna članka: jedan s uputama kako vratiti poklon kupljen preko interneta, a drugi o svim trikovima kojima irski prodavači kupce mame na lažna sniženja.
Aktivni su bili i Česi čiji je potrošački centar, samo povodom blagdana, pripremio dva materijala - upute za povrat novca kod neisporučenih poklona te vodič po cijenama europskih advenata, a Šveđani su se pak bavili upotrebom zimskih guma u Europi te uputama za kupovinu online dizajnerskog namještaja.
Opravdanja iz ECC-a
Blagdansko shopping ludilo i činjenica da će potrošači oko Božića i Nove godine u Hrvatskoj potrošiti oko 12,5 milijardi kuna, međutim, nisu bili previše inspirativni za Europski potrošački centar Hrvatske. Tamo je posljednji tekst pod rubrikom “novosti” objavljen u rujnu prošle godine, i to najava javnog događanja “Sve na jednom mjestu”, a ukupno je tijekom 2017. u toj rubrici objavljeno samo devet tekstova.
Iz ECC-a Hrvatska poručuju: nije to zato što ne bismo ažurno radili svoj posao, nego je centar, u neposrednom kontaktu s građanima, zaključio kako potrošači puno više preferiraju komunikaciju na društvenim mrežama poput Facebooka ili Twitera, a rado čitaju i tiskane letke te brošure koje djelatnici centra redovito djele potrošačima.
Ipak, već kratak pogled na Facebook profil Potrošačkog centra Hrvatska pokazuje kako na njemu objavljuju tek nekoliko puta mjesečno, imaju samo 376 pratitelja, a objave im imaju maksimalno po četiri lajka. Dosta slab rezultat, posebno za zemlju koja službeno ima 328 tisuća blokiranih građana, a opet u skladu sa statistikom prema kojoj su Hrvati na samom dnu poznavanja potrošačkih prava, ali prvi na ljestvici po pitanju izloženosti nepoštenoj trgovačkoj praksi. Tako to barem ispada prema posljednjem godišnjem izvješću “Pregled potrošačkih pravila” kojim su obuhvaćene sve zemlje Europske unije i koje je ustvrdilo kako je Hrvatska, usprkos kroz godine utrošenih 450 tisuća eura u edukaciju potrošača, i dalje ostala prilično nisko na ljestvici.
Iz ECC-a dotle poručuju kako je Centar, kao dio Ministarstva gospodarstva, promotivnim i edukativnim aktivnostima te informiranjem putem društvenih mreža intenzivno djelovao na podizanju svijesti o pravima potrošača. Pojašnjavaju kako su tijekom proteklih nekoliko mjeseci diljem Hrvatske organizirali velik broj događanja, među ostalima i jednu turneju po Zagrebu, Osijeku, Varaždinu, Rijeci i Splitu, gdje su s potrošačima komunicirali na temu prekogranične trgovine, dijelili brošure vezane uz prava potrošača - turista, prava potrošača na internetu, ali organizirali i prezentacije u regionalnim uredima Hrvatske udruge poslodavaca.
Najmanja izdvajanja
U studenom 2017. uslijedila je edukacija udruga za zaštitu prava potrošača, onih istih za koje, u prosjeku, Hrvatska prema službenoj statistici izdvaja najmanje od svih u EU. O važnosti koju zaštita potrošača ima u Hrvatskoj najbolje svjedoči to da ECC ima samo troje zaposlenih, a oni, osim što vode brigu o internetskoj stranici Centra, odrađuju i neke druge poslove.
“Uz sve već navedeno, ove smo godine građanima tiskali i brošuru o prednostima alternativnog rješavanja potrošačkih sporova, a potom sudjelovali i na okruglom stolu s ciljem promocije sustava alternativnih sporova. Nadalje, bili smo pokrovitelji konferencije na istu temu, a svakodnevno zaprimamo brojne upite potrošača na koje dajemo savjete te ih tako educiramo”, stoji u odgovoru ECC-a Hrvatska na upit Jutarnjeg.
Zašto barem za blagdansko vrijeme građane nisu pokušali educirati kakvim materijalom, ne pojašnjavaju, a nedostupna je i informacija o budžetu koji se godišnje izdvaja za stranice Centra.