JEZIK I GOVOR

Kako se čitaju i pišu akronimi ili pokrate: Znate li što su Gestapo, Interpol, laser i sida, gulag?

Kratice nastaju skraćivanjem riječi na prepoznatljivo slovo ili više njih, objašnjava dr. sc. Igor Marko Gligorić

Igor Marko Gligorić

„Kratice nastaju skraćivanjem riječi na prepoznatljivo slovo ili više njih pa će tako č. biti čitaj, a prof. profesor. One se načelno pišu malim slovima s točkom i jezično se ne osamostaljuju. Tako ćemo tzv. čitati takozvani, a prk. Prije Krista. S druge strane pokrate ili akronimi nastaju skraćivanjem višečlanih imena ili pojmova na početna slova i načelno se pišu velikim slovima, a uz to se jezično osamostaljuju i sudjeluju u tvorbi izvedenica te se tako i čitaju primjerice esade za pokratu SAD“, objasnio je u emisiji Jezik i govor dr. sc. Igor Marko Gligorić s Katedre za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Dodaje kako je ponekad moguće i drukčije pisanje pokrata, a ne isključivo velikim slovima pa tako Zagrebačko kazalište mladih možemo iz stilskih razloga pisati ZKM i ZeKaeM. Kada se akronimi jezično osamostale ponašaju se kao bilo koja druga imenica pa samo prvo slovo treba biti veliko kao u primjerima Fina, Nama i Zet.

„Ponekad se kod govornika izgubila svijest da je riječ o pokratama. Takvi su primjeri Gestapo, Interpol, laser, sida, gulag… Rod akronima se određuje po izgovoru. Tako će muškoga roda biti FER, HNB i HNK bez obzira na to što su imenice fakultet, banka i kazalište muškog, ženskog i srednjega roda. CIA i SOA su pak ženskoga roda. Pokrate SAD i HDZ, na primjer, dekliniramo kao imenice muškoga rada pa ćemo reći da smo bili u SAD-u ili da smo nezadovoljni radom HDZ-om. Prilikom dekliniranja nastavak u pisanju uvijek treba odvojiti crticom od osnovnog oblika koji ostaje nepromijenjen“, napominje Gligorić.

Ističe kako smo neke pokrate iz stranih jezika u izgovoru kroatizirali, primjerice CIA ili WTO koje ćemo oh izgovarati cia ili veteo, dok neke izgovaramo onako kako se izgovaraju u engleskom jeziku kao što su FBI, BBC ili CNN. Gligorić smatra da je ponekad komunikacijski opravdanije pokrate iz stranih jezika koristiti u izvornom obliku primjerice WHO za Svjetsku zdravstvenu organizaciju umjesto SZO. Dodaje kako većina govornika ni ne zna što stoji iz pokrata USB, LED, GPS, FIFA ili BMW jer za komunikaciju to i nije važno.

Poštovani čitatelji i gledatelji, pitanja u vezi hrvatskog jezika i govora možete nam poslati na našu e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. ožujak 2024 19:12