Nastavak izgradnje 5c koridora na dionici Osijek-Beli Manastir, koja bi trebala biti završena 2020. godine, došao je pod veliki znak pitanja nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila natječaj za izgradnju mosta Halasica, nadvožnjaka i putnih prijelaza na ovoj dionici.
Riječ je o natječaju koji su Hrvatske autoceste raspisale 21. kolovoza prošle godine, a rok za donošenje odluke nekoliko je puta pomican da bi u prosincu 2017. godine, par dana prije roka za donošenje odluke o izboru izvođača, HAC poništio natječaj. Kako neslužbeno saznajemo, natječaj je postao zanimljiv nakon otvaranja ponuda za izgradnju ovih objekata. Najpovoljniju financijsku ponudu dala je tvrtka Integral iz Laktaša zajedno s tvrtkom Massilia iz Osijeka. Njihova ponuda iznosila je 80,4 milijuna kuna bez PDV-a dok je druga sljedeća bila ona Osijek-Koteksa u iznosu 87,6 milijuna kuna bez PDV-a. Integral je najjača građevinska tvrtka u Republici Srpskoj koja već godinama pokušava ući na hrvatsko tržište. Tako su, primjerice, dali ponudu za gradnju mosta Čiovo, ali su odbačeni. Bilo je još nekih pokušaja, ali bezuspješno.
Moćni pokrovitelj
Naime, prema neslužbenim informacijama, politički pokrovitelj ove tvrtke je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik te se iz političkih ali i gospodarskih razloga pokušava onemogućiti ulazak ove tvrtke na hrvatsko građevinsko tržište. Stoga je ponuda Integrala na 5c koridoru izazvala veliku zabrinutost u građevinskim ali i u visokim političkim krugovima u Hrvatskoj te se tražio način za poništenje natječaja i onemogućavanje njegova ulaska na ovo tržište. Pored toga, partner Integrala je tvrtka Massilia čiji je vlasnik nekadašnji direktor tvrtke Osijek-Koteks Drago Tadić, koji je osuđen za sudjelovanje u organiziranju podmićivanja sudaca Vrhovnog suda kako bi se smanjila kazna Branimiru Glavašu. Za pomaganje u tom kaznenom djelu suđeno je i njegovoj supruzi Božici Ćavar-Tadić koja je članica društva Massilia. Naši sugovornici tvrde kako Tadić već duže vrijeme surađuje s Integralom te da je sigurno bila njegova ideja javljanje na ovaj natječaj, a samo kako bi onemogućio Osijek-Koteks da dobije ovaj posao.
Iako su pritisci da se natječaj poništi bili jaki, Josip Draženović, tadašnji predsjednik Uprave HAC-a, odbijao je to učiniti uz obrazloženje kako nema formalnih razloga za to. No, on je smijenjen, a početkom prosinca na njegovo mjesto dolazi Boris Huzjan koji 19. prosinca 2017. poništava natječaj. Kao razlog poništenja navedeno je da su u natječajnoj dokumentaciji utvrđene odredbe suprotne odredbama Zakona o javnoj nabavi. Dakle, HAC je sam poništio svoj natječaj uz obrazloženje da je protuzakonit. I to puna četiri mjeseca nakon što je raspisan! Naši sugovornici postavljaju pitanje zašto to nije učinjeno odmah? Upravo suprotno, u HAC-u su vrlo detaljno radili na njegovoj provedbi. Od ponuditelja su tražili nadopune dokumentacije i obrazloženja što znači da su vrlo detaljno razmatrali ponude, a nisu vidjeli da im je tekst vlastitog natječaja protuzakonit.
A onda se dogodio mali presedan. Na poništenje natječaja DKOM-u se nisu žalili Integral i Massilia s financijski najpovoljnijom ponudom već Osijek-Koteks. U svojoj žalbi oni traže poništenje odluke o poništenju natječaja. Odnosno, da HAC donose odluku o izboru izvođača radova. Naime, u ovoj tvrtki, kako nam je kazao njen direktor Zoran Škorić, misle kako su na natječaj dali ispravnu ponudu.
Kompromisno rješenje
I onda DKOM donosi kompromisno rješenje. Usvaja žalbu Osijek-Koteksa, nalaže HAC-u da im plati 100 tisuća kuna troškova žalbe, ali i poništava natječaj po službenoj dužnosti. Naime, DKOM tvrdi kako je HAC u natječaju propustio propisati da gospodarski subjekti koji se javljaju na natječaj kao reference za dosad izvršene radove mogu navesti iste ili slične radove predmetu nabave. To se smatra osobito bitnom povredom postupka javne nabave zbog čega odluku o poništenju natječaja u DKOM-u smatraju nezakonitom.
Nakon što je natječaj poništen mnogi smatraju kako je izgubljena još jedna godina za projekt izgradnje ove dionice, koja prema Planu građenja koji je usvojila Vlada mora biti završena 2020. godine. Prema njemu izgradnja objekata, čiji je rok izgradnje 24 mjeseca, mora započeti ove godine. A sada je sve upitno. Naime, HAC mora raspisati novi natječaj ali ne po pod istim kondicijama kao ovaj prošli s obzirom da svi oni koji su dali ponude na natječaj znaju sve cijene konkurencije. Stoga se tekst natječaja mora izmijeniti dodavanjem novih stavaka, kao što je izgradnja dijela trase autoceste ili određivanje novih rokova.
U HAC-u se nadaju kako bi ovaj pravac mogli kandidirati za sufinanciranje iz fondova EU.