Dok ne završe izbori za zastupnike u Europskom parlamentu, Vlada neće poduzimati ništa u vezi sa sindikalnom referendumskom inicijativom niti će se o njoj izjašnjavati.
Ionako će se do održavanja izbora provoditi procedura provjere potpisa, što Vladi daje vremena da ne povlači nikakve poteze vezane za zahtjev da se suspendira odluka o produljenju radnog vijeka do 67 godine života i da se ublaži penalizacija ranijeg odlaska u mirovinu, a sve kako bi izbjegla negativne političke bodove.
Stranačka obilježja
Procjena je to predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Mladena Novosela, koji kaže da je u tom smjeru išla i izjava premijera Andreja Plenkovića da će o inicijativi “67 je previše” Sabor odlučivati nakon što mu budu predočeni potpisi građana koji traže raspisivanje referenduma.
- Bilo kakav pokušaj opstrukcije referenduma za Vladu bi bio kontraproduktivan, i zato do održavanja izbora za Europski parlament ne očekujem da će išta činiti - rekao je Novosel i naglasio da referendumska inicijativa nema nikakve političke konotacije.
Navodi kako si političke stranke čiji su volonteri sudjelovali u prikupljanju potpisa ne mogu prisvajati zasluge za uspjeh referendumske inicijative koja je skupila više od 600.000 potpisa. Na reakcije SDP-ovaca koji su slavili jer se u samome finišu uspjelo prikupiti i više nego dovoljno potpisa za održavanje referenduma te na društvenim mrežama isticali kako se uspjeh ima zahvaliti njihovim članovima koji su stali za štandove i skupljali potpise Novosel je rekao da je mali broj njihovih volontera prikupljao potpise.
- Ako se na ovakav način misle promovirati, to će im biti kontraproduktivno - rekao je Novosel i dodao da su potpise prikupljali volonteri koji su članovi i drugih političkih stranaka, uključujući i HDZ-ovce, ali su nastupili kao građani i nigdje se nisu smjela isticati stranačka obilježja.
Tri opcije
Dok oporba nastoji izvući političku korist od podrške sindikalne inicijative za referendum čiji uspjeh predstavlja poraz vladine politike, premijer Plenković ne želi otkrivati svoje poteze. Premijer jučer više nije želio odgovarati na novinarska pitanja vezana za sindikalni referendum.
Uz pretpostavku kako su podaci o broju većem od 600.000 potpisa za raspisivanje referenduma točni te da je ispunjena prva pretpostavka za raspisivanje referenduma, Vlada ima na raspolaganju tri opcije. Jedna je od njih da se Sabor nakon provjere potpisa obrati Ustavnom sudu i zatraži ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja, druga je da vladajući sami izmijene Zakon o mirovinskom osiguranju, a treća je da raspišu referendum.
Uspoređivanje
Na pitanje je li moguće da Ustavni sud spriječi održavanje referenduma, odnosno ocijeni da je referendumsko pitanje neustavno, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci dr. Sanja Barić kaže da, ako gleda dosadašnju praksu Ustavnog suda, po njoj je više argumenata na strani toga da referendumsko pitanje nije u skladu s Ustavom nego da jest.
Smatra da se referendumsko pitanje u kojemu sindikati nude Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju može usporediti s dvjema referendumskim inicijativama iz mandata Vlade Zorana Milanovića kad se tražilo da se na referendumu zaustavi monetizacija autocesta te outsourcing.
Milanovićeva je Vlada u oba slučaja sama odustala od provedbe svoje politike, no Ustavni sud se očitovao o (ne)ustavnosti referendumskih pitanja i zaključio da nisu u skladu s Ustavom. Kod ovih referenduma ustavni suci su kazali kako se referendumskim pitanjem kojim bi se mijenjalo zakone ušlo u područje diobe nadležnosti u obnašanju vlasti (konkretno u ovlasti zakonodavca), kao i da se kod zabrana koje su se tražile u spomenutim referendumima izravno utječe na proračun, donošenje kojega je isključivo u nadležnosti Vlade i Sabora.
“Skupljenih 600 tisuća potpisa je šamar Plenkoviću i njegovoj politici”
Iako premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković jučer novinarima nije htio komentirati referendumsku inicijativu “67 je previše”, doznajemo da u vrhu stranke vlada velika nervoza zbog činjenice da su sindikati prikupili više od 600 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma.
- Plenković to nije dobro prihvatio, nikako mu to ne odgovara, pogotovo sad pred europske izbore - komentirao je jedan član HDZ-a. Ipak ne vjeruje da će Plenković ići na rušenje ove inicijative.
- Plenković i njegova ekipa već su spriječili dva referenduma, bilo bi previše da to ponovno urade, pogotovo što je riječ o velikom broju potpisa. To bi moglo izazvati pravi revolt - smatra jedan od naših sugovornika. Ističe da će, po njegovu mišljenju, Plenković s ovom procedurom vjerojatno odugovlačiti koliko god bude mogao.
Dio HDZ-ovaca s kojima smo razgovarali smatra da je ovoliki broj potpisa poruka Plenkoviću i Vladi.
- To je šamar njemu i njegovoj politici. Ali, što drugo očekivati kad ignoriraš ljude i ne vodiš s njima dijalog - komentirao je jedan istaknuti HDZ-ovac. Kaže da se Plenković na zadnjoj sjednici Predsjedništva i Nacionalnog vijeća prošlog tjedna požalio na medije i to upravo zbog mirovinske reforne.
- Požalio se da je Vlada napravila sve najbolje, a da ih mediji ne razumiju i da ih napadaju - ispričao je naš sugovornik. (Rozita Vuković)
U Bugarskoj će sa 65 u mirovinu tek od 2037., a u Češkoj od 2030. godine
Povećanje dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu u budućnosti je neizbježno, konstatirao je ovih dana Stefan Studer, šef krovne sindikalne organizacije u Švicarskoj. U Švicarskoj muškarci idu u mirovinu sa 65 godina, a žene sa 64 godine, i ne postoje zakonske odredbe koje propisuju povećanje te dobi. Dakle, švicarski radnici idu u mirovinu otprilike u istoj dobi kao i hrvatski radnici, iako se u Švicarskoj živi prosječno pet godina duže nego u Hrvatskoj.
- Mirovinski sustav je ugrožen i treba nam pametan, fleksibilan model određivanja dobi za odlazak u mirovinu. U pojedinim granama, kao što je građevina, radnici ne mogu raditi ni do 65. godine, dok u nekim drugim mogu i znatno duže - upozorio je sindikalist u jednoj od najbogatijih država na svijetu.
Bogatije države EU, ujedno i one s najdužim životnim vijekom, posljednjih su godina krenule u postupno povećanje dobi za odlazak u mirovinu iznad prosječnih 65 godina: u sljedećih 15-ak godina ta će se dob fiksirati na 67 godina u desetak zemalja Unije.
Kad bi na snazi ostao postojeći Zakon o mirovinskom osiguranju, Hrvatska bi se 2033. godine pridružila tom društvu. I bila bi jedina tranzicijska država koja je tako visoko podigla dob za umirovljenje: u dobrom dijelu postsocijalističkih zemalja dob za punu starosnu penziju tek se diže na 65 godina. U Bugarskoj će tako sa 65 u mirovinu tek od 2037. godine, u Češkoj od 2030., u Estoniji od 2026., u Mađarskoj od 2022....
Dio tranzicijskih zemalja i dalje održava razliku dobi za umirovljenje između žena i muškaraca (Poljska, Rumunjska), a neke od njih, poput Slovačke, dob za umirovljenje i dalje drže na 62 godine, bez konkretnih planova za njezino povećanje. Najdalje u propisanoj dobi otišla je Finska, koja ima prilično kompleksan sustav umirovljenja, a dob za odlazak u punu penziju ovisi o nizu uvjeta: ako radnik tako želi, može raditi i do 70. godine.