Zagrebačka nadbiskupija odbila je zamolbu koji su joj uputili Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata, organizatori referendumske inicijative "67 je previše", da im se u razdoblju, od 27. travnja do 11. svibnja 2019. godine, dopusti prikupljanje potpisa građana "pred crkvama i crkvenim prostorima za referendum za izmjenu nekih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju".
U priopćenju Nadbiskupskog duhovnog stola navodi se kako "u procesima društvenoga zalaganja u kojima se nešto nastoji postići putem referenduma Crkva podupire razne inicijative, a svoje prostore ispred crkvenih zgrada (liturgijskih prostora, župnih domova i pastoralnih centara) daje na raspolaganje građanskim inicijativama koje nemaju drugih mogućnosti za ostvarivanje zauzetosti za vrjednote koje zagovara i Crkva", no kako su za razliku od toga, "sindikati u uređenome odnosu u okviru političkoga života u Republici Hrvatskoj i imaju mogućnosti na redovit način i uz stanovitu financijsku potporu, ostvarivati svoje inicijative".
- Slijedom navedenoga, ne zauzimajući ničiju stranu u ovome pitanju, a u skladu sa zajedničkim stavom biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, ovime dajemo na znanje da nismo u mogućnosti dati dopuštenje za prikupljanje potpisa ispred crkava i crkvenih prostora za referendum radi izmjena nekih odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, za koji se zalaže Inicijativa sindikata 67 je previše - navodi se u priopćenju.
Navodi se i kako je "tema mirovinskoga sustava nedvojbeno iznimno važna za hrvatsko društvo, kako zbog brige za sadašnje i buduće umirovljenike, tako i za svekoliki odnos prema dostojanstvu čovjeka i prema radu" te kako se iz "brojnih crkvenih dokumenata teološko-antropološke naravi kao i iz socijalnoga nauka Crkve, a ništa manje iz trajne zauzetosti Katoličke Crkve u Hrvatskoj" vidi da je Crkvi stalo do tih tema.
U priopćenju se navodi kako "pitanje mirovinskoga osiguranja treba gledati u širemu okviru i ne može ga se svesti na pitanje dobi i godina kada netko treba ići u mirovinu" te kako je "uvijek potrebno naglašavati pitanje kakvoće rada i međusobnih odnosa gospodarskih subjekata tijekom radnoga vijeka, što se nužno preslikava i na mirovinski sustav"
- O tome se priželjkuje bolja osjetljivost i šira rasprava koja ne bi smjela podleći parcijalnim interesima bilo koje strane u političkim odnosima - navodi se u priopćenju.