ZAGREB - Možda bi se kompleks na Pantovčaku mogao dijelom pretvoriti u veliki kongresni centar koji Zagrebu nedostaje, pa bi na taj način mogli i zaraditi. A dio bi se mogao iskoristiti i za neke druge namjene - istaknuo je šef HDZ-a Tomislav Karamarko, koji se našalio zbog toga što bi buduća Vlada HDZ-a i Mosta mogla biti u zgradi u kojoj je nekad bio Centralni komitet.
- Ma, poslat ćemo svećenika da malo raskuži. Ali, kažem, ne mora to biti Kockica - istaknuo je Karamarko.
EKSKLUZIVNO: INICIJATIVA TOMISLAVA KARAMARKA 'Neka se predsjednica preseli u Banske dvore, a Vlada u Kockicu'
U Uredu predsjednice pozdravili su ideju o mogućem preseljenju u Banske dvore.
- Ugodno smo iznenađeni tim prijedlogom. Kao što smo više puta naglašavali, predsjednica ne odustaje od ideje preseljenja i pri tome će se, prije svega, voditi time da troškovi budu što manji - rekao nam je Luka Đurić, glasnogovornik Ureda predsjednice. Dodao je i da će nalazi Povjerenstva za preseljenje, koje je trebalo ispitati rezidenciju u Visokoj, ali i mogućnosti smanjenja kompleksa Pantovčak, uskoro biti gotovi. Povjerenstvo za preseljenje svoje bi nalaze trebalo poslati Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, DUDDI-ju, koje bi potom trebalo odrediti koja je nekretnina odgovarajuća. Grabar-Kitarović još je u kampanji isticala da se želi preseliti u Visoku, pa je Vlada i prije inauguracije tu rezidenciju dala na upravljanje njenom Uredu. Već tada u krugovima bliskim predsjednici navodilo se da je taj postupak proveden mimo procedure, a sada bi, kako doznajemo, buduća Vlada odluku o preseljenju u Visoku mogla proglasiti nezakonitom.
- U cijelom tom postupku postoji element nezakonitosti. DUDDI je to predložio bez da je Ured predsjednice to zatražio, što je mimo zakona - rekao je izvor blizak Pantovčaku. A ta odluka o preseljenju u Visoku, kako doznajemo, nikad nije stigla na Pantovčak, niti je obavljena primopredaja.
Od izvora bliskih predsjednici doznajemo i da Grabar Kitarović nije odustala od ideje smanjenja Ureda te troškova, ali da se čekalo preseljenje. Smanjenje troškova prije svega će se odnositi, doznajemo, na manje osiguranje. Naime, preseli li se predsjednica u Banske dvore, smanjit će se i broj pripadnika Počasne bojne koji su sada na Pantovčaku. No, ti pripadnici neće ostati bez posla, nego će biti vraćeni u sastav Oružanih snaga.
U Banskim dvorima, prema neslužbenim podacima, trenutno radi stotinjak zaposlenika u 85 radnih soba. Radna površina kompleksa na Trgu svetog Marka je oko 2200 četvornih metara, dok je ukupna površina sa svim svečanim dvoranama, restoranom, WC-ima, podrumima i hodnicima oko 5000 četvornih metara.
Osim Ureda predsjednika Vlade, u Banskim dvorima se nalazi i Glavno tajništvo Vlade sa svim pratećim službama, Ured za zakonodavstvo, Ured za protokol te uredi potpredsjednika Vlade s pripadajućim resornim koordinacijama.
To znači da bi se Ured predsjednice, koji sada broji 140 zaposlenika, komotno mogao preseliti u Banske dvore. Naime, ako podijelimo ukupnu površinu radnog prostora s brojem zaposlenih, ispada da bi djelatnici Ureda predsjednice u Banskim dvorima na raspolaganju imali prosječno 15,7 metara četvornih po zaposlenom.
Povijest Banskih dvora i Kockice
Banski dvori služili su za potrebe državne uprave već od 1808., kada je u prizemlju bio smješten Arhiv Kraljevine. Cijeli prvi kat bio je stambeni prostor za bana, a na drugome katu bili su smješteni sudovi. Kompleks je sve do 1918. godine bio dom hrvatskih banova, po čemu je i dobio ime. Poslije su u njima bili smješteni kraljevski Zemaljski arhiv, Banski i zemaljski sudbeni stol, te hrvatska sabornica. U odajama Banskih dvora odsjedali su kraljevi Franjo I., Franjo Josip, prijestolonasljednik Rudolf, princeza Štefanija te Aleksandar Karađorđević s kraljicom.
Poslije demokratskih izbora 1990., Banski dvori postaju sjedište Ureda predsjednika Republike. Zrakoplov JNA raketirao ih je 7. listopada 1991., teško oštetivši cijeli južni kompleks zgrade, pri čemu je jedna osoba poginula. Nakon toga, Ured predsjednika seli na Pantovčak, a u obnovljene Banske dvore smješta se Vlada.
Kada je riječ o zgradi Kockica, izvrsnom arhitektonskom ostvarenju Ivana Vitića koje je sagrađeno u razdoblju od 1963. do 1968. kao sjedište CK SKH, u njemu se trenutno nalaze dva ministarstva, i to ono prometa, pomorstva i infrastrukture te turizma. U zgradi na deset katova, kojoj je službeno ime "Zgrada društveno-političkih organizacija", radi oko 450 ljudi. Zgrada je u lošem stanju, a iako se trebala već početi obnavljati u sklopu projekta energetske obnove, to se nije dogodilo. Najveći su problem vanjske ovojnice stakla koje su popucale, pa pri svakoj malo jačoj kiši zgrada prokišnjava i voda ulazi u urede.
Kao i Banski dvori, i ova je zgrada zaštićena zbog svoje kulturne važnosti.