ŽELJKO MARKUŠIĆ

Karijerni zaokret prvaka države u kickboxingu: ‘Zadirkivali su me, a ja sam postao najveći uzgajivač batata u Hrvatskoj‘

Rijetke su nove kulture koje su poput batata tako brzo zauzele mjesto na jelovnicima Hrvata

Željko Markušić

 Goran Mehkek/Cropix

Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu, koji će predstavljati Hrvatsku na izboru za najboljeg europskog poljoprivrednika, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je 20 najboljih. Ovo su njihove priče


Kada je prije 13 godina Željko Markušić (37) iz Gornje Kupčine kraj Jastrebarskog pred kraj agronomskog fakulteta posadio nekoliko prvih gredica batata u jaskanskom kraju poznatom po vinogradarstvu, mnogi su ga s podsmijehom zadirkivali. Poznat kao kickboxerski prvak države, onako krupne, bilderske građe, s ponosom im je pokazivao prve mlade plodove ovog slatkog krumpira koji je ubrzo osvojio domaće potrošače.

Rijetke su nove kulture koje su poput batata tako brzo zauzele mjesto na jelovnicima Hrvata, a veliki dio zasluge je upravo na njegovoj tvrtki Biofert, koja je ubrzo s desecima vrijednih kooperanata postala najveći proizvođač batata u Hrvatskoj. Ove godine očekuje se urod od oko 500 tona, a kada bi dosegli 800 tona, to bi bilo dovoljno za sadašnje godišnje potrebe cijele države.

image
Goran Mehkek/Cropix
image

Željko Markušić

Goran Mehkek/Cropix
image

Željko Markušić

Goran Mehkek/Cropix

Skladišni kapaciteti

Prava je rijetkost da jedan proizvođač u nekoliko godina bez pretjerane pomoći države uspije u donedavno nepoznatoj povrtnoj kulturi i dosegne državnu samodostatnost kada znamo da smo veliki ovisnici o uvozu svega i svačega. Vrijedni i inovativni Željko uspio je razviti i svoju proizvodnju presadnica, tako da njegovi kooperanti ne moraju razmišljati o stručnim problemima.

Jedini je problem, a on to i ističe u svojoj prijavi na natječaj, nedostatak skladišnih kapaciteta jer, kada se iskopa, slatki krumpir ide u posebne hale u kojima se pet dana zagrijava na 32 °C i poslije toga se čuva na 15 °C. Skladišta su velika investicija i tu se nada sredstvima iz fondova EU.

- Zbog velike potražnje za batatom, a nedovoljno poljoprivrednih površina u vlasništvu, poljoprivredni obrt Biofert ima kooperante diljem Hrvatske. Neki od onih s kojima najdulje poslujemo i koji proizvode veće količine batata su PG Kruljac Danijel, OPG Dudaš Jozef, OPG Bartolović Tomislav, OPG Majcan Željko, OPG Miličević Miro i OPG Pintar Mladen. S kooperantima diljem Lijepe Naše proizvodimo gomolje batata na ukupnoj površini od 25 hektara. Imamo i certifikat VeeMee, kojim se dokazuje izvornost domaćeg proizvoda.

image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image

Željko Markušić

Goran Mehkek/Cropix

Skeniranjem QR koda na proizvodu s ovog poljoprivrednog gospodarstva brzo i jednostavno se dolazi do informacija o podrijetlu proizvoda. Takav način proizvodnje i brige o kvaliteti proizvoda omogućuje plasman na police velikih trgovačkih centara u Hrvatskoj, ali i susjednim državama - priča nam dok obilazimo nasade oko Gornje Kupčine.

Nažalost, nekoliko razornih ljetnih tuča ostavilo je posljedice i na njegovim mladim nasadima batata. Njegov otac Željko velika je pomoć u uzgoju s dugogodišnjim iskustvom u poljoprivredi. Pokazuje nam fotografije izrešetanih plastenika i folija s mladim sadnicama i prisjeća se kada je radila protugradna obrana.

- Pamtim vremena kada su naši vinari s obje strane brda udruženo raketama razbijali oblake i nikada nije bilo ovakvih šteta. Sad govore kako rakete nisu dobre, a ne nude drugo rješenje. Mi smo osigurali nasade, a ovo što nam iz naše osiguravajuće kuće nude kao odštetu je smiješno mala cifra. Ne može pokriti ni troškove folije - priča nam Željko stariji.

I mlađi se slaže kako bi bilo dobro da se vrati protugradna obrana bez obzira na tumačenja kako rakete ne zadovoljavaju ekološke standarde. Dok razmišlja o tome kako uvjeriti osiguravatelja u razmjere štete, opet se okreće razvoju, investicijama.

image
Goran Mehkek/Cropix

Dobar plasman

- S obzirom na sve učestalije klimatske promjene i izraženije temperaturne ekstreme, berba batata kombajnom omogućit će bržu i pravovremenu berbu bez štetnih posljedica za gomolj kao što je predugo zadržavanje na poljoprivrednim površinama nakon vađenja iz zemlje. Na taj se način neće izgubiti nutritivna vrijednost i kvaliteta gomolja, koja je preduvjet za dobar plasman na tržište - kaže Željko.

Dodaje kako su jedinice lokalne samouprave prepoznale rad ovog obrta i njegov značaj za lokalno gospodarstvo i stanovništvo. Tako Grad Jastrebarsko zadnje tri godine pomaže subvencioniranjem biorazgradivih folija, kontejnerima za presadnice i zakupom poljoprivrednih površina. Zagrebačka županija financirala je 70 posto plastenika koji se koriste za proizvodnju milijun presadnica.

image

Željko Markušić

Goran Mehkek/Cropix
image

Željko Markušić

Goran Mehkek/Cropix
image

Željko Markušić

Goran Mehkek/Cropix
image

Željko Markušić

Goran Mehkek/Cropix

Batat nema puno prirodnih neprijatelja i zato je idealan za ekološku proizvodnju, a za nju su i državni poticaji najizdašniji. Oni jedini u Hrvatskoj proizvode batat na biorazgradivoj foliji od celuloze koja se na poljima sama razgrađuje.

Svoju inovativnost i kreativnost Željko je pokazao i u razmišljanju o finalizaciji proizvoda od batata. Osmislio je prerađevine poput pekmeza od batata, njoka i kroketa, a po potrebi i pomfrita. Na naše iznenađenje trgovački lanci, a ni ugostitelji nisu pokazali pretjerano zanimanje za ove proizvode. No, to ne znači da su nestali potencijali za preradu jer Hrvati sve više vole batat.

Osobna karta

Ime Prezime: Željko Markušić

Dob: 37 godina

Mjesto: Gornja Kupčina, Jastrebarsko

Zanimanje: Diplomirani inženjer agronomije, smjer vrtlarstvo

Površina: 7 hektara oranica, 3000 m2 plastenika

Proizvodnja: Batat i presadnice batata

Poslovni moto: Zdrava hrana je budućnost

image

Najbolji mladi poljoprivrednik

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2022 13:25