ZAGREB - Hrvatska je i dalje premoćno katolička zemlja iako je broj pripadnika te vjeroispovijesti, kao i pravoslavaca, u padu, dok izrazito raste broj ateista i agnostika, a blago broj muslimana, pokazali su danas objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 2011.
Dok je broj stanovnika u deset godina smanjen za 150.000, broj katolika je pao nešto više, za 206.000, odnosno 5,28 posto. Međutim, Hrvatska je i dalje izrazito katolička zemlja s čak 86,28 posto građana koji se izjašnjavaju kao katolici.
Tek smo za dlaku manje vjerski homogeni nego što smo bili desetljeće ranije, jer je udio katoličkog stanovništva pao sa 87,97 posto na 86,28. Najvjerojatnije zahvaljujući predsjedniku Ivi Josipoviću koji se u javnosti izjasnio kao agnostik, između dva popisa nevjerojatno je porastao broj agnostika: dok se 2001. samo 1547 građana Hrvatske izjašnjavalo tako, agnostika je na ovom popisu bilo dvadesetak puta više: 32.518.
Sve manje pravoslavaca
U usporedbi s popisom iz 1991., broj katolika jedva je nešto povećan od početka rata do danas: na dan popisa stanovništva prošle godine bilo je 30.359 katolika više nego neposredno prije početka rata, što je tek 0,82 posto više. Ako se nije bitno promijenio broj katolika u odnosu na euforično vrijeme nacionalnog buđenja i raspada Jugoslavije, u tih dvadeset godina u Hrvatskoj je drastično pao broj pravoslavaca, za 341.998 (minus 64,26 posto u odnosu na 1991.).
Kao pravoslavci su se lani izjasnila 190.143 građanina, pa ih je u odnosu na popis iz 2001. manje za 5826 ili 2,97 posto, dok je njihov udio u stanovništvu u tih deset godina minimalno povećan sa 4,42 na 4,44 posto. Uoči rata 1991. pravoslavci su činili 11,12 posto stanovništva.
Broj muslimana je u blagom porastu još od 1991. pa ih je na zadnjem popisu popisano 62.977, što je 10,9 posto više nego 2001. godine.
Zabrinuti biskupi
U odnosu na prethodni popis iz 2001., za vrlo visokih 67,44 posto porastao je broj ateista i onih koji za sebe kažu da nisu vjernici: sada ih je 163.375, pa su treća skupina po brojnosti, odmah nakon katolika i pravoslavaca. U apsolutnim brojkama i dalje ih je malo, no njihov udio u stanovništvu povećan je sa 2,22 na 3,81 posto.
Na samom kraju socijalizma i početku neovisne Hrvatske čak 514.421 građanin Hrvatske ostao je upisan pod “ostali i nepoznato”, gdje su se vodili i ateisti i agnostici. Ta armija od pola milijuna ateista i nevjernika na prvom poslijeratnom popisu 2001. prepolovljena je na 256.782 građanina, dok ih je na ovom posljednjem popisu ponovo bilo nešto više, 301.371, koliko ih je kad se zbroje agnostici, skeptici, ateisti, oni koji za sebe kažu da nisu vjernici, ne izjašnjavaju se ili je u popisu ta rubrika ostala nepoznata.
Komentirajući te podatke, dr. Adalbert Rebić kaže da nisu jako iznenađujući. “Nažalost, broj stanovnika je manji, i to je ono što nas sve mora zabrinuti. Naravno, u tom smanjenju pučanstva opada i broj onih najbrojnijih, katolika”. Kad je riječ o većem broju ateista i agnostika, dr. Rebić kaže da je to stvar pomodarstva.
- Zahvaljujući sadašnjem i bivšem predsjedniku, sad su se mnogi mlaki katolici, i oni koji su to bili samo na papiru, krštenjem, izjasnili kao ateisti i agnostici. No to je mali broj, koji treba zabrinuti samo biskupe i svećenike koji bi trebali ići, kako to kaže Evanđelje, za svakom izgubljenom ovcom - kaže ugledni teolog.
Stavovi i uvjerenja
Sociolog Ivica Maštruko upozorava da podatke o vjeroispovijesti iz popisa stanovništva treba uzimati s oprezom. - Stavovi i uvjerenja nisu egzaktne stvari poput površine stana ili broja kokoši pa da se točno izračunaju. Kad ljude pitate o vjeroispovijesti, oni češće odgovaraju o svom religijskom porijeklu, više nego o svom vlastitom religijskom uvjerenju.
Svako ozbiljno sociološko istraživanje pokazalo bi da je kod nas puno veći broj agnostika, vjerski indiferentnih ili neopredijeljenih nego što bi bio po rezultatima koji su upravo objavljeni. No, popis stanovništva nije sociološko istraživanje, ispitivanje se drugačije obavlja, nema mogućnosti postavljanja dubinskih i kontrolnih pitanja kao u sociološkim istraživanjima - objašnjava Maštruko.
On smatra da će s vremenom ljudi iskrenije odgovarati na takva pitanja pa će i kod nas biti daleko manje onih koji se izjašnjavaju kao vjernici iako to u stvarnosti nisu.
Vjera jednako nacija
Naspram ogromnih 86 posto vjernika, što je brojka iz ovog popisa, bivši veleposlanik Hrvatske pri Svetoj Stolici smatra da se situacija u Hrvatskoj ne razlikuje od one u sličnim europskim zemljama, pa očekuje da bi i kod nas istraživanje pokazalo da je agnostika i vjerski indiferentnih blizu jedne trećine, a pravih vjernika ne bi bilo više od 50 do 60 posto. - S tim da ih je još i manje ako ispitujete koliko njih slijedi vjerovanja svoje crkve, primjerice, vjeruju li u postojanje raja i pakla i života poslije smrti - kaže Maštruko. Ističe da je kod nas broj onih koji se vjerski opredjeljuju iako u stvarnosti nisu vjernici i dalje izuzetno visok zato što je kod nas vjerska pripadnost bila ta koja je određivala nacionalnu.