Uloga Kine u svijetu je velika, veća nego ikad prije, svjesno je 68 posto Hrvata. Čak 90 posto ih vjeruje da će kineski utjecaj u globaliziranom svijetu u budućnosti jačati, svaki drugi Hrvat bi htio da oni ili njihova djeca uče kineski, a trećina bi ih studirala u Kini, pokazuje veliko istraživanje javnog mnijenja o odnosu Hrvata prema Kini koje je proveo GfK.
Istraživanje je pokazalo da Hrvati više ne doživljavaju Kinu kao veliku komunističku zemlju, nego kao modernu, svjetsku silu s rastućim gospodarstvom i sve većim političkim utjecajem u novom, multipolarnom svijetu. Istraživanjem napravljenim za kinesko veleposlanstvo u Zagrebu obuhvaćeno je 1000 ispitanika iz cijele Hrvatske, na osnovi reprezentativnog uzorka stanovništva prema regiji, vrsti naselja, dobi i spolu.
Kako se Kina mijenja, mijenja se i stav Hrvata. Uvjerljiva većina od 66 posto ispitanika smatra da su kineski proizvodi prosječne kvalitete, svaki četvrti još misli da su niskokvalitetni. Više od trećine kaže da dnevno koristi kineske elektronske proizvode, a još trećina odjeću ili obuću proizvedenu u Kini. Najpoznatije kineske tvrtke su Huawei, Lenovo i Alibaba.
Veliki zid
Komunizam i Mao Ce-tung, kao ni Marko Polo, porculan i Put svile nisu više pojmovi kojih se najprije sjetimo kad netko spomene Kinu. Glavne asocijacije Hrvata na Kinu su to što tamo živi puno ljudi (24 posto), zatim jeftini, niskokvalitetni proizvodi (16 posto) i Veliki zid (11 posto). Gotovo trećina Hrvata (28 posto) smatra da je Veliki zid simbol Kine, 12 posto ih misli da je to zmaj, a osam posto da je to riža. Od poznatih Kineza, 41 posto Hrvata na prvo mjesto stavljaju dugogodišnjeg kineskog vođu Mao Ce-tunga (41 posto), a slijede ga junaci borilačkih filmova Jackie Chan (13 posto) i Bruce Lee (9 posto). Više od polovice Hrvata voli tradicionalnu kinesku medicinu (54 posto), čaj i kinesku hranu (53 i 51 posto).
Kinu prvenstveno doživljavamo kao zemlju drugačiju od nas i drugačiju od onoga što poznajemo. Samo tri posto ispitanih izjavilo je da su posjetili Kinu, a među njima je najviše ispitanika iz Istre i Primorja, 7,1 posto. Golema većina oslanja se na dojmove pokupljene s interneta i medija. Na skali od 1 do 7 većina je Kinu označila kao drugačiju (5,8), zatim atraktivnu ili interesantnu (5,2), bogatu (4,8), modernu (4,5) i otvorenu zemlju (3,9).
“To je automatski zanimljivo zato što je egzotično, različito i raznoliko”, naveo je jedan od ispitanika u grupnoj diskusiji na tu temu. Hrvatski građani nemaju crno-bijeli pogled na Kinu, skloni smo je vidjeti kao zemlju koja se brzo razvija i mijenja, zadržavajući proturječnosti između novoga i staroga.
“Veliki gradovi su vrlo moderni, dok su gradske periferije, posebno manja mjesta, sasvim tradicionalni”, primijetio je jedan od sudionika grupne diskusije.
“Oni su vrlo moderni na području industrije, tehnološke revolucije, IT-ja i svega drugoga. Ali, s druge strane su tradicionalni jer i dalje imaju komunizam i svoj kolektivizam, nešto što je za nas prošlost”, komentirao je drugi ispitanik.
Ne idealiziramo Kinu: na skali najatraktivnijih zemalja zauzela je šesto mjesto. Prilično neočekivano, prema ovom istraživanju GfK Hrvatima su najatraktivnije zemlje Australija i Francuska (3,3 i 3,2 na skali od 1 do 4), dok Njemačka s ocjenom 3,1 dijeli treće mjesto s Japanom i Velikom Britanijom.
Daleka zemlja
Na četvrtome je mjestu, kao šesta od zemalja, Kina s ocjenom 2,8. Svakako bi je željeli vidjeti: 86 posto ispitanika odgovara da bi voljelo turistički posjetiti Kinu. Tri posto ispitanika definitivno je protiv putovanja u Kinu, 11 posto vjerojatno protiv. Zašto? Njih 26 posto odgovara da im se to naprosto ne sviđa, a za 22 posto Kina je predaleko.
Na pitanje bi li oni ili njihova djeca rado učili kineski, 49 posto ih odgovara potvrdno. Glavni razlog je biznis. Imamo prilično dobro mišljenje o kineskom visokom obrazovanju: 40 posto ispitanika smatra da je vrlo kvalitetno, 38 posto ih smatra da je prosječno, samo 3 posto ispitanih odgovorilo je da misle da je loše kvalitete. Čak trećina bi pristala da oni ili njihova djeca studiraju u Kini (34 posto ispitanika).
Više od pola ispitanika (57 posto) zna za kinesku politiku reformi i otvaranja. Međutim, samo 19 posto ih je čulo je za 16+1, oblik suradnje između Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe, u sklopu koje bi i Hrvatska trebala surađivati s Kinom. Još manje, njih 15 posto čulo je za kinesku inicijativu Jedan pojas, jedan put (One Belt, One Road) u sklopu koje Kina planira uložiti golem novac u infrastrukturu u zemljama na nekadašnjem Putu svile. Čak 38 posto ispitanika nije čulo ni za što od toga. Kao glavni izvor svojih informacija o Kini 45 posto hrvatskih ispitanika navodi internet, 29 posto televiziju i šest posto novine. Oko 65 ih je čulo da kinesko gospodarstvo i dalje raste po visokim stopama, a najinformiraniji su ispitanici stariji od 60 godina.
Samo tri posto ispitanih misli da odnosi Hrvatske i Kine nisu prijateljski. U budućnosti ćemo sigurno više surađivati, uvjerena je većina. Na pitanje koje će zemlje u idućih deset godina biti najvažniji hrvatski gospodarski partneri, 70 posto ispitanih odgovara da je to Njemačka, a 61 posto da je to Kina.
Pelješki most
Ispitanici gotovo u potpunosti podržavaju kineske investicije u Hrvatskoj. Njih 86 posto podržava općenito investicije Kine u Hrvatsku, a isti taj postotak podržava kineske investicije u hrvatsku infrastrukturu poput mostova ili vjetroelektrana. Neznatno manje, 84 posto, podržava investicije u željeznice i cestogradnju. Pitanje o kineskom ulaganju u Pelješki most nije postavljeno, no iz ovih odgovora možemo pretpostaviti da bi stupanj slaganja također bio visok. Na pitanje na kojim je područjima moguća suradnja Kine i Hrvatske, 71 posto ih je zaokružilo infrastrukturu, 66 posto turizam, a 37 posto e-trgovinu.
Ispitanici su svjesni da je Kina više od Hrvatske zainteresirana za investiranje u Hrvatsku (5,1 naspram 4,3 na skali od 1 do 7). Koji je glavni razlog što nema više kineskih investicija u Hrvatskoj? Čak 50 posto ispitanih odgovara da je kriva hrvatska birokracija, 16 posto ih smatra da hrvatska Vlada nije zainteresirana, dok 14 posto misli da o tome odlučuje EU, a ne hrvatska Vlada.
'Glas hrvatskog naroda smo čuli i znamo kako još poboljšati naš rad'
Piše veleposlanik NR Kine Hu Zhaoming
Danas, 6. ožujka, datum je koji za mene ima posebno značenje jer se navršava godinu dana otkad sam preuzeo dužnost veleposlanika Kine u Hrvatskoj. U proteklih godinu dana posjetio sam mnogo hrvatskih mjesta i stekao mnogo hrvatskih prijatelja.
Ono zbog čega sam sretan jest da su kinesko-hrvatski odnosi, zajedničkim trudom svih strana, doživjeli niz novih promjena, a suradnjom dviju zemalja ostvaren je nemali napredak. Kad sam se osvrnuo na te poslove, posebno sam htio saznati kako hrvatska javnost gleda na kinesko-hrvatske odnose, kakve ona ima nade i sugestije za na naš posao. Radi toga je kinesko veleposlanstvo angažiralo GfK Hrvatska da provede prvo istraživanje javnog mnijenja o hrvatsko-kineskim odnosima u povijesti tih odnosa.
Pozitivan stav
Rezultati tog istraživanja bili su ugodno iznenađenje. Bio sam vrlo sretan vidjevši da hrvatski narod vrlo pozitivno poima Kinu, da jako prati njezin razvoj te da vjeruje da Kina ima svijetlu budućnost. Pokazalo se da 89 posto hrvatskih građana smatra da su kinesko-hrvatski odnosi vrlo prijateljski; 65 posto je svjesno da kinesko gospodarstvo ima visoku stopu rasta; mnogo je ljudi čulo za 19. zasjedanje kineske Partije i inicijativu “Jedan pojas, jedan put” koju je Kina pokrenula; 68 posto sudionika istraživanja smatra da se međunarodna uloga Kine značajno povećala, a još više ljudi da će utjecaj Kine i dalje rasti.
Također sam bio sretan kada sam vidio da hrvatski narod pozdravlja i podupire jačanje bilateralne suradnje. Mnogo ljudi Kinu smatra pouzdanim partnerom, a 86 posto njih podupire povećanje kineskih ulaganja u Hrvatsku, posebice u infrastrukturu i turizam. Posebno sam primijetio da je više od 60 posto sudionika istraživanja Kinu i Njemačku navelo kao dva najvažnija partnera Hrvatske u idućih deset godina.
Slabe točke
Ovo istraživanje također je jasno pokazalo da u odnosima dviju zemalja ipak postoji i nekoliko ‘’slabih točaka’’. Jedan istaknuti aspekt toga je da je znanje hrvatskog naroda o Kini ipak nedovoljno, i nedovoljno novo. Prema rezultatima istraživanja, samo 3 posto hrvatskih građana bilo je u Kini, a znanje mnogih o njoj zastalo je dvadeset, trideset godina u prošlosti. Hrvati su fascinirani kineskim borilačkim vještinama, vole jesti kinesku hranu, ali malo znaju o Ptičjem gnijezdu (glavnom stadionu Olimpijskih igara u Pekingu 2008.), brzim vlakovima, WeChatu i ostalim novim kineskim atrakcijama, novim tehnikama i novom načinu života.
Usprkos tome, mogu jasno osjetiti da se interes hrvatskih ljudi za Kinu vidno povećava. Njih 86 posto htjelo bi posjetiti i razgledati Kinu, 54 posto se sviđa tradicionalna kineska medicina i lijekovi, a gotovo ih 50 posto želi učiti kineski. Ove je godine najvažnija stvar koju su mi moji hrvatski prijatelji spominjali jest da se nadaju da će se što prije uspostaviti izravni letovi kako bi se ojačale razmjena ljudi i bilateralna suradnja.
Ovim istraživanjem smo doznali i prijedloge i preporuke hrvatskog naroda za rad kineskog veleposlanstva. Bio sam vrlo sretan kada sam saznao da je proslava 25. obljetnice uspostavljanja diplomatskih odnosa Kine i Hrvatske, koju je u Puli organiziralo kinesko veleposlanstvo, izazvala veliku pozornost. Naravno, većina hrvatskog naroda nije sudjelovala u događajima koje je organiziralo kinesko veleposlanstvo te se nada da ćemo organizirati više Dana otvorenih vrata našeg veleposlanstva i više javnih predavanja o Kini. Sve je ovo meni prilično prosvjetljujuće.
Novi planovi
Kinezi često kažu: ‘’Godina se planira u proljeće’. Trenutno se u Kini održavaju ‘’Dvije sjednice’’ - sjednice Svekineskog narodnog kongresa i Kineske političke savjetodavne konferencije, čiji je fokus raspravljanja i ratificiranja plana rada kineske vlade za ovu godinu. Kinesko veleposlanstvo jednako tako ima neke nove planove za kinesko-hrvatske odnose u ovoj godini. Naš je cilj da 2018. postane ‘’velika godina’’ kinesko-hrvatske praktične suradnje. Ovo istraživanje javnog mnijenja je povećalo moje samopouzdanje u ostvarivanju tog cilja. Čuli smo glas hrvatskog naroda i takva ćemo istraživanja redovno provoditi, a služit će nam kao važna referenca za poboljšanje rada.