RODITELJI U PANICI

KLAIĆEVA BOLNICA OSTALA BEZ JEDINE FIZIJATRICE KOJA LIJEČI MOTORIČKE SMETNJE KOD DJECE Ona i dvoje fizioterapeuta dali otkaz te otišli u privatnike

Milivoj Keber, Krasnodar Persun / CROPIX

ravnatelj Dječje bolnice Goran Roić (u krugu) kaže da su uputili zahtjev za odobravanje natječaja

'Mali pacijenti ne mogu čekati pa smo, kao privremeno rješenje, na po četiri sata zaposlili umirovljenu dječju fizijatricu i kolegicu iz jedne bolnice', kaže ravnatelj Klaićeve

Najpoznatija hrvatska dječja bolnica, ona u zagrebačkoj Klaićevoj ulici, ostala je početkom ovog mjeseca bez jedine fizijatrice, liječnice koja liječi neurorizičnu djecu s motoričkim smetnjama. To je razlog što su roditelji te djece koja se liječe u Dječjoj bolnici Zagreb ovih dana poprilično uznemireni.

Naime, početkom kolovoza jedina fizijatrica i još dvoje fizioterapeuta dali su otkaz, odnosno otišli su u privatnike. To znači da je malim pacijentima od početka rujna prijetila opasnost da ostanu bez te medicinske skrbi, a roditelji se u panici na društvenim mrežama pitaju ima li šanse da se problem riješi jer ne žele da im djeca ostanu bez toliko potrebne terapije.

Natječaj

Situaciju smiruje ravnatelj Dječje bolnice Zagreb, prof. dr. Goran Roić. Kaže kako je točno da su liječnica i fizioterapeuti dali otkaz počekom kolovoza te da im je otkazni rok istekao 1. rujna.

- Čim smo dobili zahtjeve za otkaze, Upravno je vijeće uputilo zahtjev Ministarstvu zdravstva za odobravanje natječaja za zapošljavanje dječjeg fizijatra i fizioterapeuta. Naime, ne radi se o novom zapošljavanju pa sam uvjeren da neće biti niti problema i da će relativno brzo natječaj i završiti - objašnjava proceduru prof. dr. Roić. No, ipak će taj proces potrajati barem još neko vrijeme, ali prof. dr. Roić ističe da to ne znači da će mali pacijenti biti bez fizijatrijske skrbi.

- Nismo čekali da završi natječaj jer mali pacijenti ne mogu čekati pa smo početkom ovog tjedna, kao privremeno rješenje, na četiri sata zaposlili umirovljenu liječnicu dječju fizijatricu, a također i kolegicu iz jedne zagrebačke bolnice koja bi pokrila druga četiri sata do punog radnog vremena. To bi osiguralo da sva djeca budu zbrinuta, odnosno da se oni već naručeni prime na preglede u zakazanim terminima - kaže prof. dr. Roić. Uvjeren je da će se problem s fizioterapeutima također ubrzo riješiti. Inače, u Klaićevoj godišnje taj jedan liječnik fizijatar pregleda oko 3200 djece, a njih 13.000 dolazi na terapije kod ukupno šest fizioterapeuta. Roić kaže kako zasad nema slobodnih termina za fizikalnu terapiju za nove male pacijente do početka prosinca, ali tvrdi da će se lista čekanja vrlo brzo smanjiti, odnosno čim se zaposle dva nova fizioterapeuta.

Raspodjela

Ipak, svaki put kad neki specijalist ode iz bolnice, naravno ne samo u Klaićevoj, građani se pitaju kakve bi to posljedice moglo imati na njihovo zdravlje jer gotovo se svakodnevno u javnosti govori o egzodusu liječnika. I “slučaj Klaićeva” otvorio je isto pitanje.

No, dopredsjednik Hrvatskog reumatološkog društva i predstojnik Klinike za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u KBC-u Sestre milosrdnice prof. dr. Simeon Grazio kaže da Hrvatska objektivno na broj stanovnika ima dovoljno fizijatara, ali je problem u njihovoj neravnomjernoj raspodjeli. Naime, negdje ih ima previše, a negdje premalo.

- Osim toga, činjenica jest da se fizijatrima upućuju i oni pacijenti koji bi se objektivno mogli liječiti i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. U posljednje vrijeme bolja je edukacija liječnika PZZ-a kad je riječ o fizijatriji pa se može očekivati da će pritisak na fizijatrijske ordinacije ipak padati. Naime, dio fizijatrijskih problema može se liječiti i na razini primarne - tvrdi prof. dr. Grazio.

Specijalizacija

Posebna priča su dječji fizijatri kojih u Hrvatskoj ima pedesetak, a trebali bi pomoći neurorizičnoj djeci, odnosno onoj koja imaju motoričke smetnje.

- Zapravo još uvijek nema uže specijalizacije za dječju fizijatriju nego se radi o kolegama koje imaju više interesa za dječje zdravstvene probleme. No, i njihova je raspodjela neravnomjerna pa dio djece ostaje bez te skrbi. Dosadašnji kurikulum specijalizacije iz fizijatrije dosad je podrazumijevao samo jednu užu specijalizaciju, i to iz reumatologije. Zato predlažemo da ubuduće budu u fizijatriji četiri uže specijalizacije, i to dječja, reumatološko ortopedska, neurološka i rehabilitacija za pacijente s amputacijama, što bi jamčilo kvalitetniju skrb - objasnio je prof. dr. Grazio.

Izdvajamo