Godina 2020. bit će godina izbora. Počet će izborom predsjednika(ce) Republike, a završiti parlamentarnim izborima i formiranjem nove Vlade. U međuvremenu će se održati unutarstranački izbori u HDZ-u koji bi mogli okončati frakcijske borbe koje traju otkad je Andrej Plenković preuzeo stranku. Nakon tih izbora HDZ bi se mogao konačno definirati kao stranka umjerene ili tvrde desnice.
Godinu koja dolazi obilježit će hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije, dok će na tonalitete u radu pravosuđa bitno utjecati tri događaja. Prvi će biti objava imovinskih kartica sudaca, drugi odluka Ustavnog suda o (ne)ustavnosti tzv. Turudićeva suda, a treći odluka Vrhovnog suda na osuđujuću presudu Zdravku Mamiću.
SIJEČANJ - Predsjednički izbori i početak predsjedanja Europskom unijom
S početkom godine građani će odlučiti tko će u idućih pet godina obnašati dužnost predsjednika(ce) Republike. Petog siječnja održat će se drugi krug predsjedničkih izbora na kojima će građani birati između bivšeg premijera Zorana Milanovića (kandidat SDP-a i 11 stranaka) i aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović (kandidatkinje HDZ-a). Milanović je u drugi krug ušao s prednošću iz prvog kruga, u kojemu je osvojio najviše glasova birača.
U siječnju počinje i hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije koje će trajati prvu polovicu godine. Određena su četiri prioriteta tijekom predsjedanja - razvoj gospodarstva, smanjivanje razlika između zemalja EU po pitanju infrastrukture, i to prometne, digitalne i energetske, potom pitanje sigurnosti te jačanje utjecaja EU na političkoj karti svijeta.
VELJAČA - Objavit će se imovinske kartice sudaca i državnih odvjetnika
Zadnji dan veljače zakonom je zadan kao zadnji rok unutar kojeg se moraju objaviti imovinske kartice sudaca i državnih odvjetnika. Sabor je neposredno prije početka zimske stanke izglasao izmjene Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću kao pretpostavku za objavu imovinskih kartica. Imovinske kartice sudaca i tužitelja trebale su se objaviti još u lipnju 2019., ali je sve zapelo na pitanju zaštite osobnih podataka. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković mjesecima je razmišljao o tome kako riješiti problem da bi se na kraju odlučio na zakonske izmjene u kojima će izričito pisati da se u imovinskim karticama objavljuju imena i prezimena sudaca. Premda su svi podaci o imovini sudaca i tužitelja odavno prikupljeni, u zakonu je određen rok od čak 60 dana u kojemu DSV mora u imovinskim karticama sudaca podatke uskladiti sa zakonskim izmjenama.
OŽUJAK - Donosi se odluka o švicarcima koja će biti obvezna za niže sudove
Vrhovni sud do ožujka treba donijeti odluku o tome jesu li ništetni ugovori o konverziji kredita u švicarcima u eurske. Riječ je o primjeni novog instituta iz Zakona o parničnom postupku, tzv. oglednom postupku u kojemu će Vrhovni sud zauzeti pravni stav koji će biti obvezan za sve niže sudove.
Vrhovni sud je dopustio prijedlog Općinskog suda u Pazinu za rješavanje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava, a ono glasi: ‘’Je li sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkim kreditima nepostojeći ili ništetan u slučaju u kojem su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli’’. To je pitanje najviši sud ocijenio važnim jer postoji veći broj sličnih postupaka koji su pokrenuti ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju pred prvostupanjskim sudovima.
Budući da 1. ožujka istječe mandat načelniku glavnog stožera OS Mirku Šundovu, mjesec će početi i s novom osobom na čelu Oružanih snaga.
Ivan Turudić
TRAVANJ - Odlučuje se o tzv. Turudićevu sudu, a HDZ bira novo vodstvo
Ustavni sud donijet će konačnu odluku o (ne)ustavnosti odredbi Zakona o sudovima i Zakona o kaznenom postupku, koje predviđaju osnivanje Visokog kaznenog suda. Taj sud predviđen je kao žalbeni sud u kaznenim predmetima. No, na njemu se ne bi rješavale sve žalbe, nego bi konačnu odluku sud donosio samo u najvećim i najvažnijim postupcima koji su u nadležnosti županijskih sudova.
Osnivanje tog suda ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković povjerio je predsjedniku Županijskog suda u Zagrebu, sucu Ivanu Turudiću. Brojni pravnici su to smatrali nezakonitim jer je osnivanje trebalo povjeriti sucu višeg suda, što po njihovu tumačenju može biti samo sudac Vrhovnog suda. Sud je trebao započeti s radom 1. siječnja 2020., no SDP-ovci Peđa Grbin i Orsat Miljenić podnijeli su prijedlog ocjene ustavnosti zakonskih odredbi koje predviđaju osnivanje tzv. Turudićeva suda, smatrajući da se njime narušava ustavna pozicija Vrhovnog suda kao tijela koje osigurava jedinstvenu primjenu zakona.
Ustavni sud je na temelju tog prijedloga donio suspenziju osnivanja Visokog kaznenog suda, što znači da je cijeli projekt novog sudbenog tijela na čekanju do konačne odluke ustavnih sudaca.
Prema svome statutu, HDZ istoga mjeseca treba provesti unutarstranačke izbore. Birat će se predsjednik stranke, i to po modelu jedan član - jedan glas, te ostalo stranačko vodstvo. Na ovim unutarstranačkim izborima Andrej Plenković imat će protukandidate, a nagađa se da bi to mogli biti Miro Kovač, Davor Ivo Stier, a spominje se i Dragan Primorac. Govori se i da glavni Plenkovićev konkurent u stranci, aktualni zamjenik Milijan Brkić, i dalje traži protukandidata s kojim bi mogao pobijediti Plenkovića. Ovisno o ishodu izbora, napokon bi se mogao okončati frakcijski rat u HDZ-u.
SVIBANJ - Vrhovni sud odlučuje o žalbi Zdravka Mamića
Vrhovni sud odlučit će o žalbi bivšeg čelnika i sadašnjeg savjetnika NK Dinamo Zdravka Mamića na presudu Županijskog suda u Osijeku kojom je osuđen na 6,5 godina zatvora. Dan prije izricanja nepravomoćne presude na osječkom sudu Mamić je otišao u Međugorje, gdje je dočekao njeno izricanje.
Mamić je proglašen krivim za izvlačenje oko 116 milijuna kuna iz Dinama. Na presudu su se žalile optužba (odnosno USKOK), ali i Mamićeva obrana.
Osim toga, Europski sud u Luxembourgu trebao bi donijeti odluku o tome krši li Hrvatska Ugovor o funkcioniranju Europske unije zato što ne želi provesti odluku o arbitražnom sporu oko granice sa Slovenijom, nego traži da se to pitanje riješi bilateralno. Hrvatska je osporavala valjanost arbitražne odluke i odbijala po njoj postupiti zbog kompromitacije postupka, odnosno zato što su slovenska zastupnica i sudac tijekom postupka uhvaćeni u razmjeni informacija i dogovoru.
Neovisni odvjetnik suda EU, Estonac Priit Pikamäe smatra da taj sud nije nadležan u sporu koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske zbog navodne povrede europskog prava.
LIPANJ - Završava hrvatsko predsjedanje Europskom unijom
U lipnju završava hrvatsko presjedanje Vijećem Europske unije.
Osim toga, trebala bi se znati sudbina Croatia Airlinesa, odnosno hoće li se pronaći strateški partner koji bi dokapitalizirao nacionalnu zrakoplovnu kompaniju. Za sada su stigle dvije neobvezujuće ponude. Dale su ih španjolska aviokompanija Air Nostrum i grčka aviokompanija Aegean Airlines.
Ponude će se analizirati i uputiti Upravi Croatia Airlinesa. Nakon nje, razmotrit će ih Vladino međuresorno povjerenstvo zaduženo za pronalaženje strateškog partnera. Nije poznato za koliki vlasnički udjel su zainteresirane kompanije koje su dale neobvezujuće ponude. Ministar prometa Oleg Butković više je puta govorio da bi taj udjel bio veći od 50 posto, što bi garantiralo financijsku i poslovnu stabilnost kompanije. Za opstanak Croatia Airlinesa potrebno je širenje mreže letova, obnova flote, jačanje tehnike i širenje usluga.
SRPANJ I KOLOVOZ - Neformalna kampanja za parlamentarne izbore
Ljetna stanka. Unatoč tome, treba očekivati je političkih aktivnosti nego što je to uobičajeno u ljetnim mjesecima kada nastupa ljetna stanka u radu Sabora, a i Vlada u kolovozu odlazi na dulji godišnji odmor. Političari će zasigurno okupirati javni prostor jer će se voditi neformalna kampanja za parlamentarne izbore.
RUJAN - Izbori za zastupnike u Hrvatskom saboru
Održat će se izbori za zastupnike u Hrvatskom saboru. Prema zadnjem istraživanju javnog mnijenja, HDZ je i dalje najjača stranka, ali bilježi lagani pad podrške. Drugi po snazi je SDP kojemu podrška kontinuirano raste i HDZ-u se približio na razliku od 3 posto. No, obje stranke imaju problem jer nemaju dovoljnu podršku birača i ne mogu same formirati Vladu. Most, koji je bio treća politička opcija, prema sadašnjem stanju jedva prelazi izborni prag od 5 posto. S druge strane, manje stranke ljevice i lijevog centra same ne mogu prijeći izborni prag i njihov je opstanak na političkoj sceni moguć jedino pod uvjetom da se udruže i zajedno izađu na izbore, kao što su to (doduše bez prevelikog uspjeha) učinile na izborima za zastupnike u Europskom parlamentu, ili da potpišu koalicijske sporazume sa SDP-om i nastupe na izborima s njihovih listi.
Može se očekivati da će se na izborima pojaviti i nova stranka, ona čije je osnivanje najavio predsjednički kandidat Miroslav Škoro. Nakon što nije uspio ući u drugi krug izbora, Škoro je najavio politički angažman na izborima za parlament. Moguće je da Škoro oko sebe okupi stranke krajnje desnice i da na izborima izađu kao snažan desni blok. Ako to uspije i Škoro ponovi uspjeh s predsjedničkih izbora, Hrvatska bi prvi put bila u situaciji da se ne može formirati Vlada bez krajnje desnice.
LISTOPAD - Hrvatska bi trebala dobiti novu Vladu
Predsjednik Republike će nakon provedenih izbora i prebrojanih glasova provesti konzultacije sa svim strankama koje su ušle u Sabor i na temelju toga odrediti tko uživa najveću podršku te imenovati mandatara nove Vlade. Može se očekivati da će tijekom mjeseca Hrvatska dobiti novu Vladu, odnosno da će Sabor potvrditi premijera i ministre.
STUDENI - Potpisuje se ugovor o nabavi vojnih zrakoplova
Očekuje se potpisivanje ugovora o nabavi vojnih borbenih zrakoplova. Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona je u kolovozu 2019. poslalo zahtjev 26 potencijalnih ponuditelja. Glavni analitičar i posebni premijerov savjetnik Robert Kopal svojedobno je izjavio da je krajnji cilj Vlade potpisivanje ugovora o kupnji 12 borbenih aviona četvrte generacije, kao i da trenutno u obzir dolaze nove, ali i rabljene letjelice.
Mediji su izvještavali da su do sada interes iskazale Italija, Francuska, Švedska, SAD, Norveška, Danska i Izrael. Zanimljivo je da Izrael ponovno nudi rabljeni izraelski Barak, dok je Francuska spremna ponuditi rabljeni Mirage 2000 i novi Rafale. Italija bi ponudila rabljeni Eurofighter. SAD bi ponudile novi F-35 te F-16 Blok 70/72, a Švedska noviji Gripen C i D verzije. Norveška i Danska ponudile bi svoje rabljene F-16 avione.
PROSINAC - Sabor izglasava proračun za 2021. godinu
Sabor će izglasati proračun za 2021. godinu, i to prvi koji će mu predložiti nova Vlada, koju će građani izabrati na parlamentarnim izborima u rujnu.