- Na današnji dan 1995. godine na Kninskoj tvrđavi podignuta je hrvatska zastava, simbol oslobođenja i završetka srpske okupacije
- Ovogodišnje obilježavanje u Kninu uključuje podizanje zastave, počasne plotune i obraćanja državnog vrha
- Planirano je odavanje počasti poginulim braniteljima te prikaz sposobnosti Hrvatske vojske i policije
- Vojno-redarstvena operacija Oluja započela je 4. kolovoza 1995. godine na bojišnici dugoj gotovo 600 kilometara
- U operaciji je sudjelovalo gotovo 200 tisuća pripadnika Hrvatske vojske i policije
10:05
Počela središnja svečanost
Središnja svečanost trenutno se održava na Stadionu NK Dinara. Nebo iznad Knina proparala su tri borbena zrakoplova Rafale u čast svim poginulim hrvatskim vojnicima u operaciji "Oluja".
Na Kninskoj tvrđavi je podignuta hrvatska zastava, javlja HRT. Podignulo ju je 12 predstavnika hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, uz počasni postroj MUP-a i pripadnike Počasno-zaštitne bojne Oružanih snaga RH.
Povjesnicu VRO Oluja te imena 244 poginula i nestala hrvatska branitelja čitaju Krešimir Šimić i Pere Eranović, sinovi poginulih hrvatskih branitelja. Dok se na stadionu čita svako ime, na Kninskoj tvrđavi po jedan kadet istupa iz postroja, prenosi HRT.
09:29
Ministri: Hrvatska je danas slobodna, neovisna i uspješna država
Uoči proslave 31. godišnjice VRO Oluja u srijedu, ministri u Vladi ocijenili su da je Hrvatska danas, 31 godinu od VRO Oluja, slobodna, neovisna i uspješna država koja je ostvarila sve vanjskopolitičke ciljeve koje je postavio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.
Ministar obrane Ivan Anušić istaknuo je da se dojmovi miješaju, ali "svakako prevladavaju osjećaji ponosa i sreće što smo u situaciji, kada nam je malo tko davao šanse 1991. godine, uspjeli 1995. godine zatvoriti cijelu ratnu priču, pobijediti u ratu i danas imati slobodnu, neovisnu hrvatsku državu".
Hrvatska je danas članica svih euroatlantskih integracija u kojima smo 1990. godine željeli biti, uspjeli smo u onome što smo stoljećima sanjali i za što su stoljećima generacije ginule, za hrvatsku državu, poručio je.
„Danas je imamo 36 godina, 31 godina je prošla od najveće i najuspješnije ratne operacije ikada, ne samo u Hrvatskoj nego i drugdje. Slava i čast svim onima koji danas nisu s nama, koji su izgubili živote boreći se za hrvatsku državu. Danas smo prvenstveno zbog njih ovdje kako bismo im odali počast i prisjetili ih se, ali i vidjeli svoje suborce koji su se i danas okupili ovdje. U svakom slučaju, ponosni smo”, naglasio je.
Anušić je kazao da je vojska spremna za obilježavanje obljetnice, kao što je i uvijek za sve svoje zadaće. Najavio je da će u minuti šutnje preletjeti tri Rafalea, s tim da će se jedan vratiti i pokazati sposobnosti i operativne mogućnosti i pilota i aviona.
Naglasio je da je sve u redu, s obzirom na nedavne trzavice između Vlade i Predsjednika Republike oko načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH Tihomira Kundida, dodavši da je danas dan proslave i trebamo ga obilježiti onako kako Hrvati to znaju – zajedništvom i s ciljem da Hrvatska bude snažnija i jača u budućnosti na čemu će, ističe, svi zajedno raditi.
Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman naglasio je kako se ostvarilo sve što je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman postavio kao cilj, a to je Hrvatska u okrilju EU-a, NATO-a i zemlja koja je ostvarila sve svoje vanjskopolitičke ciljeve. Ostaje nam još članstvo u OECD-u, ali tu smo na dobrom putu jer smo ispunili sve tražene kriterije, dodao je.
Naglasio je da sa susjednim zemljama zapadnog Balkana možemo podijeliti naša iskustva i znanje jer nam je interes stabilnost ovoga prostora.
09:24
U Kninu poručili da je zajedništvo temelj vrijednosti Oluje
Uoči središnjeg obilježavanja 31. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Oluja u Kninu u srijedu su gradonačelnici i saborski zastupnici istaknuli važnost zajedništva, očuvanja sjećanja na hrvatske branitelje i dostojanstvenog obilježavanja Dana pobjede.
Gradonačelnik Koprivnice i zastupnik u Hrvatskome saboru Mišel Jakšić zahvalio je svima koji su žrtvovali zdravlje i živote kako bi Hrvatska danas mogla slaviti pobjedu te istaknuo da Dan pobjede treba biti podsjetnik na važnost zajedništva i ljubavi prema domovini.
"Ovo je dan kada se svi moramo podsjetiti koliko su važni zajedništvo i ljubav prema domovini. To ne bismo trebali činiti samo kada smo ovdje, nego svakoga dana, jer jedino tako možemo graditi bolje, pravednije i odgovornije društvo nego što je ono danas", rekao je Jakšić.
Gradonačelnik Knina Marijo Ćaćić svim je građanima čestitao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 31. obljetnicu VRO Oluja te rekao da je grad spreman za obilježavanje.
Na pitanje o manjem broju okupljenih posljednjih godina rekao je da ne želi procjenjivati broj posjetitelja te da je važnije da obilježavanje bude dostojanstveno nego koliko se ljudi okupi, osobito uz sve zahtjevnije vremenske uvjete.
"Nikada nisam licitirao brojem posjetitelja i mislim da je to vrlo nezahvalno. Ovo nije okrugla obljetnica i nismo očekivali brojke poput 100 tisuća ljudi, ali sam vrlo zadovoljan odazivom", rekao je Ćaćić.
Dodao je kako su izložba vojne opreme i naoružanja te gradske ulice već tijekom jutra bile dobro posjećene te da očekuje još veći broj posjetitelja tijekom dana.
Saborski zastupnik Ivan Račan rekao je kako je Dan pobjede trajni podsjetnik na završetak Domovinskog rata i sve što su građani tijekom njega prošli.
Upitan podsjeća li ga taj dan na njegova oca, kazao je da je na njega pomislio dolazeći u Knin, ali da ga Dan pobjede ponajprije podsjeća na sve koji su tijekom Domovinskog rata podnijeli teret i žrtvu.
"Ovaj me dan prije svega podsjeća na sve ono što smo zajedno prošli tijekom Domovinskog rata. Svatko je na svoj način nosio njegov teret, kroz različita odricanja. Najveći teret podnijeli su oni koji su izgubili svoje živote i oni koji su izravno sudjelovali u ratu. No, rat je ostavio trag na svima koji smo ga proživjeli i svatko ga pamti na svoj način", poručio je.
Predsjednik Udruge veterana 4. gardijske brigade Borislav Lapenda Lav rekao je kako Dan pobjede u njemu budi ponos i emocije koje su prisutne svakodnevno te istaknuo da se veterani redovito okupljaju i njeguju uspomenu na Domovinski rat.
Kazao je kako je dobro da se Oluja posljednjih godina obilježava i u drugim dijelovima Hrvatske, dok manji broj ljudi u Kninu dijelom pripisuje visokim temperaturama i činjenici da je braniteljska populacija sve starija.
Govoreći o razdoblju od završetka rata do danas, Lapenda Lav rekao je da su Hrvatska i njezina vojska ostvarile velik napredak te naglasio da je stvaranje vlastite države bilo tisućljetni san hrvatskog naroda.
09:15
Državni vrh stigao u Knin
Veliki broj dužnosnika stigao je u Knin uoči ceremonije polaganja vijenaca kod spomenika "Hrvatska pobjeda – Oluja ’95“, koja je počela u 9 sati.
09:07
U 9:43 cijeli Knin zastaje, zvona će označiti povijesni trenutak podizanja zastave
Točno u 9:43 sati zvona sa svih kninskih crkava označit će jedan od najvažnijih trenutaka moderne hrvatske povijesti, onaj kada su pripadnici 9. gardijske brigade PUMA tog kolovoškog jutra 1995. godine podigli hrvatsku zastavu na Kninskoj tvrđavi. Bio je to simboličan čin koji je označio kraj okupacije Knina i velikog dijela Hrvatske te najavio završetak Domovinskog rata.
Danas, 31 godinu poslije, Knin se ponovno priprema za svečano podizanje hrvatske zastave i odavanje počasti onima koji su za slobodu dali svoje živote, prenosi HRT.
Na Kninskoj tvrđavi sve je spremno za još jednu obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja. I ove godine zastavu će podići članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja, hrvatski branitelji i hrvatski ratni vojni invalidi. U svečanosti će sudjelovati i počasni postroji te čak 245 kadeta i polaznika Policijske akademije, koji će posebnim ceremonijalom odati počast poginulim braniteljima.
- Tijekom programa njihova imena bit će pročitana, a kadeti i polaznici Policijske akademije tom prilikom istupit će u postroj kako bi odali počast onima koji su za slobodu koju danas uživamo dali najviše, svoje živote, rekla je HRT-ova reporterka Borka Juras Slamić.
U operaciji Oluja sudjelovalo je oko 200 tisuća hrvatskih branitelja. Njih 243 izgubila su život, dok se dvije osobe još uvijek vode kao nestale.
- Na Kninskoj tvrđavi sve je spremno za još jedno, 31. podizanje hrvatske zastave, istaknula je Borka Juras Slamić, podsjetivši na važnost očuvanja sjećanja na događaje koji su obilježili hrvatsku povijest.
Odavanje počasti poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima
Na središnjem kninskom Trgu dr. Ante Starčevića u 9 sati počinje ceremonija polaganja vijenaca kod spomenika "Hrvatska pobjeda – Oluja ’95“.
Počast svim umrlim, nestalim i poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu odat će članovi njihovih obitelji, hrvatski ratni vojni invalidi, ratni zapovjednici, predstavnici udruga i državni vrh. Pridružit će im se predstavnici Hrvatskoga narodnog sabora Bosne i Hercegovine te gradova, županija i općina, javila je Anamarija Škorić za HRT.
Program obilježavanja 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja nastavit će se na Kninskoj tvrđavi i stadionu NK Dinare, a moći će se pratiti i na velikom videozidu na središnjem gradskom trgu.
Proslavu prožima duboki pijetet prema 245 hrvatskih vojnika i policajaca koji se iz Oluje nisu vratili svojim domovima. Na današnji dan u Golubiću pokraj Knina život su izgubila trojica mladića.
Mladi borci Ivan, Stipan i Miroslav poginuli su u završnim borbama Oluje
Ivan Svalina, Stipan Dundović i Miroslav Vođera poginuli su 5. kolovoza 1995. u golubićkom zaseoku, u završnim borbama za oslobođenje Knina.
Trojica pripadnika 4. gardijske brigade, u dobi od 20, 22 i 23 godine, stradala su u žestokoj borbi prsa o prsa. Njihovi zapovjednici i suborci pamte ih po hrabrosti, vedrini i spremnosti da pomognu drugima.
Na mjestu njihove pogibije podignut je spomenik, uz koji se suborci okupljaju svake godine na obljetnicu Oluje.
Ivan Svalina od prošle godine ima spomenik i u rodnom Crivcu, gdje se za sve poginule s područja Općine Muć planira otvoriti spomen-soba, piše HRT.
08:45
Boris Mamut: 'Vidio sam vrata pakla, ali i dobio još veći motiv da se vratim u svoje selo'
"Oluja je počela napadom zrakoplovstva. U prva dva dana operacije Oluje, HRZ je napao ukupno 27 visoko nominiranih ciljeva, izvršio je više od 250 borbenih letova, da ne nabrajam dalje...", rekao je za N1 koordinator protuzračne obrane u provedbenom stožeru za zrakoplovne aktivnosti, pukovnik Boris Mamut iz HRZ-a.
"Poginuo mi je otac kao branitelj, ja sam ranjen. Umro mi je djed. Nakon pada sela, otišli smo u susjedne Stankovce i obranili to mjesto. Tada sam rekao da sam vidio vrata pakla. Ali ono što te ne slomi, ojača te. Dobio sam još veći motiv da se vratim u svoje selo, gdje sam rođen. Čovjek je ništa bez svoje povijesti, bez svojih korijena", kaže.
08:24
Kundid čestitao 31. obljetnicu VRO Oluja
Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Tihomir Kundid čestitao je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 31. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja.
"Poštovane hrvatske braniteljice i branitelji, pripadnice i pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske, poštovane obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, građanke i građani Republike Hrvatske,
u povodu ovogodišnje obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja s osobitim ponosom i dubokim poštovanjem prisjećamo se jednog od najslavnijih trenutaka hrvatske povijesti.
Oluja nije bila samo vojna pobjeda.
Vojno-redarstvena operacija Oluja pokazala je visoku razinu sposobnosti, odlučnosti i koordinacije hrvatskih snaga. Ona je bila rezultat dugogodišnje borbe, stvaranja i jačanja Hrvatske vojske u ratnim okolnostima, kao i odlučnosti hrvatskog naroda da obrani svoju slobodu, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost.
Na ovu obljetnicu s posebnom zahvalnošću odajemo počast hrvatskim braniteljima. Njihova hrabrost, požrtvovnost i ljubav prema Domovini temelj su slobode koju danas živimo.
S pijetetom se prisjećamo svih poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, kao i svih ranjenih te njihovih obitelji, čija je žrtva trajno upisana u hrvatsku povijest.
Istodobno, s ponosom na pobjedničku prošlost, moramo biti jasno usmjereni prema budućnosti. Sigurnosno okruženje u kojem živimo brzo se mijenja, a suvremeni izazovi zahtijevaju moderne, tehnološki napredne, dobro opremljene i visoko osposobljene Oružane snage.
Zato je ulaganje u nove sposobnosti, znanje i obuku Hrvatske vojske, interoperabilnost sa saveznicima i, prije svega, u čovjeka, jedan od naših najvažnijih strateških zadataka.
Nasljeđe hrvatskih branitelja ne čuvamo samo sjećanjem nego i odgovornim djelovanjem. Čuvamo ga izgradnjom snažnih, spremnih i modernih Oružanih snaga Republike Hrvatske, sposobnih odgovoriti na izazove današnjice i budućnosti. Time pokazujemo da razumijemo cijenu slobode i da smo odlučni ostaviti sigurnu, stabilnu i ponosnu Hrvatsku naraštajima koji dolaze.
Svim hrvatskim braniteljima, pripadnicama i pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske te svim građankama i građanima Republike Hrvatske upućujem iskrene čestitke u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 31. obljetnice VRO Oluja.
Neka nam žrtva hrvatskih branitelja zauvijek bude putokaz, a slobodna Hrvatska trajna obveza".
08:21
Anušić čestitao 31. obljetnicu VRO Oluja
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić čestitao je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 31. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja.
"Poštovani hrvatski branitelji, poštovani pripadnici Hrvatske vojske,
svaki narod slavi svoje pobjede, posebno one koje je izborio kako bi bio slobodan. Naše pobjede morale su se dogoditi kako bismo našu lijepu Hrvatsku oslobodili od velikosrpskog agresora. Ništa drugo nije dolazilo u obzir.
Svoje časne pobjede ne zaboravljamo, slavimo hrabrost naših ratnika, naših branitelja. Vojno-redarstvena operacija Oluja jedna je od najvećih pobjeda u Domovinskom ratu. U pomno isplaniranoj, vrhunski strateški i taktički provedenoj operaciji vratili smo hrvatski teritorij u hrvatske granice. Uz akciju Bljesak, VRO Oluja našoj je Domovini donijela toliko iščekivanu i željenu slobodu.
Sigurnost Hrvatske nikad više ne smije i neće doći u pitanje. Pobjednička Hrvatska vojska snažnija je nego ikad jer u opremanje i modernizaciju ulažemo najviše od osamostaljenja Hrvatske. Ipak, na prvom su nam mjestu ljudi, naše vojnikinje i vojnici, srce i duša naše Hrvatske vojske.
Ulaganjem u obrambene sposobnosti učvršćujemo sigurnost i mir, dvije osnovne vrednote koje su temelj normalnog života. Ne nadmećemo se i ne natječemo ni s kim, ali šaljemo poruku da nitko više nikad ne pomisli posegnuti za hrvatskim teritorijem.
Drage vojnikinje i vojnici, poštovane Hrvatice i Hrvati, danas budite ponosni na sve hrvatske branitelje, prisjetimo se svih koji su izgubili živote za našu slobodu, budite ponosni na svoju pobjedničku Hrvatsku vojsku i budite ponosni na naše pobjede koje su nam donijele mir i slobodnu Hrvatsku.
Čestitam vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te 31. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja", rekao je Anušić.
08:16
Posebna regulacija prometa
Zbog obilježavanja 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije "Oluja" te Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja na snazi je posebna regulacija prometa na području Knina.
Za promet je zatvorena državna cesta DC1 kroz Knin, a obilazak se odvija državnom cestom DC33, Ulicom kralja Tomislava i Ulicom Domovinskog rata. Zatvorena je i državna cesta DC33 između Knina i Zvjerinca, pri čemu se promet preusmjerava županijskom cestom ŽC6058 Kosovo-Orlić-Biskupija-Kovačić.
Na državnoj cesti DC1 između Knina i Gračaca, kod Otrića, promet se zbog radova odvija usporeno.
HAK poziva vozače da brzinu i način vožnje prilagode uvjetima na cesti i održavaju sigurnosni razmak između vozila, a u slučaju zastoja formiraju hitni koridor za prolazak žurnih službi.
07:42
Tradicionalnom budnicom Knin započeo proslavu 31. obljetnice Oluje
Tradicionalnom budnicom ulicama grada, u Kninu je u srijedu ujutro počela proslava 31. godišnjice Vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja te Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, tijekom dana posjetitelji će moći uživati u bogatom programu.
Kao i svake godine, Knin je lijepo uređen, a kuće i zgrade ukrašene su hrvatskim zastavama. Već od 6 sati, u grad na proslavu dana ponosa i slave, dolaze brojni građani iz gotovo svih dijelova Hrvatske, a danas ih se očekuje desetak tisuća.
Nakon budnice u 6,30 sati, koja se kretala od vojarne 4. gardijske brigade Pauci, ulicom Kralja Tomislava, Trgom Oluje, Ulicom dr. Franje Tuđmana, Trgom dr. Ante Starčevića do mosta na Krki, program se nastavlja u 7,30 sati svetom misom u Crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog zavjeta.
Misno slavlje predvodit će vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj Jure Bogdan u zajedništvu sa šibenskim biskupom Tomislavom Rogićem.
Od 9 sati, ispred Spomenika hrvatske pobjede Oluja na Trgu dr. Ante Starčevića, odat će se počast poginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima.
Središnja svečanost održat će se u 9, 40 sati na Stadionu NK Dinara te na Kninskoj tvrđavi.
Obitelji stradalih, hrvatskih ratnih vojnih invalida, braniteljskih udruga i najviši državni dužnosnici odat će počast poginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima, položit će se vijenci. Na Kninskoj tvrđavi podići će se hrvatska zastava, čitati povjesnica i imena poginulih i nestalih u Domovinskom ratu, ispaljivat će se plotuni i zvoniti crkvena zvona. Očekuju se i prigodni govori najviših državnih dužnosnika, glazbeni program, prikaz sposobnosti pripadnika Hrvatske vojske i policije, kao i letački program.
U podne će na Trgu dr. Ante Starčevića biti upriličen doček maratonaca, biciklista i motorista.
Za građane i goste od 11, 30 do 14 sati bit će organizirana i podjela tradicionalnog vojničkog graha.
Proslava 31. obljetnice Oluje, ključne operacije Domovinskog rata i Dana pobjede i Dana hrvatskih branitelja završava navečer u 21 sat koncertom na središnjem kninskom trgu.
Vojno-redarstvena operacija Oluja počela je 4. i trajala do 7. kolovoza 1995. godine. Hrvatska vojska i policija oslobodile su okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena tzv. Srpska Krajina.
Oslobođeno je 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske.
U operaciji su poginula 243 hrvatska branitelja, 1430 ih je ranjeno, dok se dvojica i dalje vode kao nestali.
07:27
‘Krenuli smo u zadnji trenutak, došli na vrh Dinare, a Bihać je bio spašen! Karadžić, Mladić i Martić su poludjeli...‘
Kao jedan od najbližih suradnika ratnog načelnika Glavnog stožera generala Janka Bobetka i ratnog ministra obrane Gojka Šuška, general-pukovnik u mirovini Krešimir Ćosić sudjelovao je u svim ključnim operacijama Hrvatske vojske tijekom Domovinskog rata. Za svoj doprinos u modernizaciji i jačanju OS RH dobitnik je više državnih odličja. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, na kojem je danas naslovni redoviti profesor u trajnom zvanju. Redoviti je član Europske akademije znanosti i umjetnosti i član emeritus Akademije tehničkih znanosti Hrvatske. Kao gost istraživač boravio je na Aerospace Departmentu Sveučilišta Michigan, u Ann Arboru.
Sada Ćosić govori o tome što učiniti da se ‘91. više nikada ne ponovi.
Više možete PROČITATI OVDJE.
07:24
Vučićev ispad na obljetnici Oluje: Pogledajte na koji je način sve prenosio RTS, napali i Crnu Goru
Radio-televizija Srbije gotovo je cijeli jučerašnji program posvetila obilježavanju 31. godišnjice vojno-redarstvene operacije Oluja. Od ranih jutarnjih sati emitirani su prilozi, javljanja s terena, razgovori i političke izjave, dok je večernji program kulminirao višesatnim izravnim prijenosom državne komemoracije Srbije i Republike Srpske održane u Mrkonjić Gradu.
Kroz gotovo sve priloge Oluja je opisivana terminima poput "pogroma", "progona", "agresije" i "etničkog čišćenja" Srba. RTS je pritom naveo da je tijekom operacije ubijeno ili nestalo oko dvije tisuće Srba te da je više od 220 tisuća ljudi izbjeglo iz Hrvatske.
Više možete PROČITATI OVDJE.
07:23
HDZ Zagreb: Trg bana Jelačića uoči Dana pobjede izgleda sramotno; Možemo: Laž i jeftin trik!
Ivan Matijević, predsjednik Gradske organizacije HDZ-a Grada Zagreba, kritizirao je u utorak vladajuće u glavnom gradu Hrvatske zbog izostanka hrvatskih zastava na Trgu bana Josipa Jelačića uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, koji se obilježava 5. kolovoza.
"Dok se gradska uprava rado koristi javnim prostorom za promicanje vlastitih ideoloških i političkih poruka, izostanak svakog obilježja hrvatske državnosti još jednom pokazuje koliko je zagrebačka vlast otuđena od osjećaja nacionalnog ponosa velikog dijela Zagrepčana i hrvatskih građana", ustvrdio je Matijević.
Više možete PROČITATI OVDJE.
07:20
Božinović i Milina: Hrvatska policija među prvima odgovorila na izazove rata
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i glavni ravnatelj policije Nikola Milina uputili su zajedničku čestitku povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 31. godišnjice VRO Oluja, istaknuvši da je hrvatska policija "među prvima odgovorila na izazove rata".
U zajedničkoj čestitki poručili su kako su Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i obljetnica VRO Oluja "trajni simbol hrvatskog zajedništva, odlučnosti i pobjede u obrani slobode, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske".
"S osobitim poštovanjem prisjećamo se svih poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, a našu duboku zahvalnost upućujemo njihovim obiteljima koje su podnijele najveću žrtvu", istaknuli su, dodajući da ih je "njihova žrtva obvezala da dostojanstveno prenosimo budućim generacijama istinu o Domovinskom ratu".
Naglasili su da su prije 31 godinu hrvatski branitelji "ostvarili pobjedu koja je zauvijek promijenila tijek hrvatske povijesti", posebno izdvojivši ulogu policije u obrani zemlje.
"Istinski smo ponosni na hrvatsku policiju koja je od prvih dana velikosrpske agresije stala u obranu hrvatskog naroda i države te time ispisala policijsku povijest kao jedinstvenu u svijetu", poručili su Milina i Božinović.
Dodali su kako su hrvatski redarstvenici među prvima odgovorili na ratne izazove te ostavili "neizbrisiv trag u stvaranju i obrani naše Domovine", a da se "podvizi specijalne policije u VRO Oluja i danas izučavaju na vojnim učilištima diljem svijeta".
"Vrijednosti koje su tada hrvatski redarstvenici branili i danas su temelj svakodnevnog rada policijske službe, radi sigurnosti svih naših građana. Danas potvrđujemo kako sloboda nije samo naslijeđe, nego velika odgovornost koju policijske službenice i službenici svakodnevno čuvaju", poručili su Milina i Božinović.
Podsjetili i na riječi prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana izrečene u Kninu 26. kolovoza 1995. godine, da je sloboda plaćena krvlju te da Hrvatska "nikom više nikada neće dopustiti da joj ugrozi slobodu, demokraciju i hrvatsku zemlju".
Na kraju su svim hrvatskim braniteljima, pripadnicima policije i vojske te građanima čestitali Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 31. obljetnicu VRO Oluja, poručivši da uspomena na hrvatske pobjednike treba biti "trajno nadahnuće", a njihova žrtva "vječna obveza da čuvamo slobodu, mir i sigurnost Republike Hrvatske".
07:19
Knin i Hrvatska slave 31. obljetnicu Oluje
Prije 31 godinu, 5. kolovoza 1995., na Kninskoj tvrđavi hrvatski branitelji razvili su 20-metarsku hrvatsku zastavu, koja je simbolizirala oslobođenje Knina, ali i drugih okupiranih hrvatskih područja te kraj višegodišnje srpske pobune i agresije.
Knin, središte srpske pobune od kolovoza 1990., oslobođen je drugog dana vojno-redarstvene operacije Oluja, ključne operacije Domovinskog rata. Počela je u svitanje 4. kolovoza i u 85 sati, koliko je trajala, promijenila tijek Domovinskog rata, Hrvatskoj donijela mir, omogućila povratak prognanika, dovela do Daytonskog sporazuma.
Podizanje hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi već je više od tri desetljeća jedan od najprepoznatljivijih simbola pobjede u Domovinskom ratu te središnji čin državnog obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti.
Trojica Puma koji su skinuli srpsku zastavu
Nakon ulaska hrvatskih snaga u Knin pripadnici 7. gardijske brigade Puma iz Varaždina, prema zapovijedi generala Ivana Koradea, s jarbola na Kninskoj tvrđavi, između 9, 30 i 10 sati, skinuli su srpsku zastavu. Na jarbol su se među prvima popeli gardisti Jasmin Hadžić, Mario Bilać i Eduard Baltić, a zbog zapetljanog mehanizma veliki hrvatski barjak nisu mogli odmah podignuti na jarbol nego su ga razvili preko zidina tvrđave. Zastava je potom postavljena na jarbol, a dan poslije, prilikom dolaska u oslobođeni Knin, dočekala je prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana.
Originalna hrvatska zastava podignuta na Kninskoj tvrđavi u kolovozu 1995. danas se čuva u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata u Zagrebu.
Ceremoniju podizanja hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi i ove će godine uz izvođenje hrvatske himne najaviti zvonjava kninskih crkvenih zvona, nakon čega će uslijediti počasni plotuni.
Središnja svečanost održat će se na stadionu NK Dinara, odakle će okupljeni putem videoveze pratiti podizanje zastave. U programu su predviđena obraćanja državnog vrha, čitanje povjesnice vojno-redarstvene operacije Oluja i imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u toj operaciji.
Na Kninskoj tvrđavi postrojit će se 245 kadeta Hrvatske vojske i polaznika Policijske akademije u znak sjećanja na poginule i nestale hrvatske branitelje u Oluji, nakon čega će uslijediti prikaz sposobnosti Hrvatske vojske i policije te letački program Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Od balvan-revolucije do poraza
Početak rata na kninskom području veže se uz tzv. balvan-revoluciju u kolovozu 1990., kada su pobunjeni lokalni Srbi postavljanjem barikada započeli pobunu protiv nove hrvatske vlasti izabrane toga proljeća na prvim višestranačkim izborima nakon desetljeća komunističke vlasti.
Tijekom 1991. ta je pobuna prerasla u otvoreni oružani sukob, potpomognut Jugoslavenskom narodnom armijom, a Knin je postao političko i vojno središte "samoproglašene Republike Srpske Krajine".
Hrvatsko stanovništvo bilo je prognano iz grada, koji je ostao izvan ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske sve do vojno-redarstvene operacije Oluja i njegova oslobađanja 5. kolovoza 1995.
Vojno-redarstvena operacija Oluja započela je 4. kolovoza te godine napadom hrvatskih snaga na bojišnici dugoj gotovo 600 kilometara. Već sljedećeg dana oslobođen je Knin, a u hrvatski ustavnopravni poredak vraćen najveći dio dotad okupiranog teritorija Republike Hrvatske.
Zbog strateškog i simboličkog značaja Knina njegovo je oslobađanje postalo ključni trenutak Oluje. Proces uspostave teritorijalne cjelovitosti države dovršen je mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja 1998. godine.
Operacija je trajala 85 sati, a u njoj je oslobođeno više od 11.000 četvornih kilometara okupiranog područja.
Sudjelovalo je gotovo 200.000 pripadnika Hrvatske vojske i policije, poginula su 243 hrvatska branitelja, 1430 ih je ranjeno, dok se dvojica i dalje vode kao nestali.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....