ZAGREB Krećemo na jedan novi put, put stabilnije, sigurnije i gospodarski razvijenije zemlje, na put demokratskog i kulturnog napretka i socijalnog blagostanja. Bit ćemo snaga koja mijenja izglede ove zemlje, ruši temelje nepravdi i stvara novu Hrvatsku.” Te poletne riječi izgovorio je u svom inauguracijskom govoru prije gotovo pet godina aktualni predsjednik Ivo Josipović.
Pragmatična, dnevna politika, takozvana hrvatska politička stvarnost, međutim, razlikuje se od entuzijazma inauguracijskih govora. Populizam, podešavanje onoga što se govori ušima publike i trenutnom političkom trenutku, bez obzira na ono što stvarno misli, česta je osobina političara. Od te osobine koja računa na kratko pamćenje i trenutne političke dobitke nije “cijepljen” ni aktualni predsjednik Ivo Josipović.
Pod dojmom trenutnih okolnosti i političkih potreba bio je sklon mijenjati izjave o istim temama i problemima. Navodimo neke od njih.
Udar na Bolonju
Rezultati bolonjske reforme “u velikoj mjeri nisu ostvareni”, ustvrdio je predsjednik Ivo Josipović u rujnu ove godine u izlaganju kojim je otvorio 5. festival znanosti u Sinju. Rekao je kako “sve statistike govore da smo podobrazovano društvo, nemamo dovoljno visokoobrazovanih, nemao dovoljno dr. znanosti, a znanja koja stječemo nisu u funkciji ostvarenja tržišnih ciljeva”.
Ta Josipovićeva izjava ponukala je Hrvoja Kraljevića, prvog ministra znanosti i obrazovanja u Račanovoj Vladi, koji je u ime Hrvatske 2001. potpisao Bolonjsku deklaraciju, na oštru reakciju. Optužio je Josipovića da danas, desetljeće nakon uvođenja bolonjske reforme u hrvatsko visoko školstvo, upozorava na njezin neuspjeh, a upravo je on, prema Kraljeviću, jedan od ključnih krivaca za njezin neuspjeh, jer je radna skupina čiji je Josipović bio najutjecajniji član 2003. napisala “smeće koje je postalo zakon”. Riječ je Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju koji je, prema Kraljevićevoj tvrdnji, spriječio integraciju sveučilišta, što je jedan od temeljnih uvjeta za uspjeh bolonjskog procesa. Kraljevićeve tvrdnje izazvale su Josipovićev oštar odgovor u kojem je Kraljevića nazvao “neuspješnim ministrom” te ustvrdio da su mu neke od ministarskih odluka poništili i sudovi.
Eksploatacija nafte
Tijekom posjeta SAD-u u svibnju ove godine predsjednik Josipović vodećim je američkim tvrtkama predstavio projekte istraživanja energenata u Jadranskom moru i nastojao ih zainteresirati da se u uključe u istraživanje još neotkrivenih nalazišta plina i nafte u Jadranskom moru. Još u svibnju je gajio uvjerenje da jadranska energetska istraživanja mogu biti snažan poticaj hrvatskom gospodarstvu.
Međutim, suočen s otporima stranačkih tijela ORaH-a da mu zbog zagovaranja istraživanja nafte i plina u Jadranu pruže podršku na predsjedničkim izborima, Josipović je u nedavnom intervjuu za Globus odustao od jadranske nafte: “Rasprave o mogućem crpljenju nafte i plina u Jadranu su izlišne.
Po svim naznakama, tamo nema ekonomski isplativih nalazišta nafte”. U dodatnom pojašnjenju poslanom Jutarnjem listu Ured predsjednika je ustvrdio kako je tvrdnju da u Jadranu ne treba tragati za naftom predsjednik temeljio na dosadašnjim istraživanjima koja je provodila Ina.
Pobuna protiv ćirilice
Početkom veljače, neposredno nakon prvog antićiriličnog prosvjeda u Vukovaru tijekom kojeg su razbijene prve ćirilične ploče, Ivo Josipović je za boravka u Münchenu izjavio: “Ja očekujem od stranaka u Hrvatskoj, posebno onih koje su sudjelovale u vladama, da građanima objasne zašto je važno poštovati zakon, a ako se zakon ne želi poštovati, onda ga se mora mijenjati”.
Nakon upozorenja predstavnika nacionalnih manjina da je Ustavni zakona o pravima nacionalnih manjina sastavni dio Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, dakle dio međunarodno preuzetih obaveza s kojima je Hrvatska ušla u EU, Josipović izmjenu toga zakona više nije spominjao.
Nakon što su u listopadu prošle godine razbijene i ploče s ćiriličnim natpisima na općinskoj zgradi u Vojniću i Udbini, Josipović je u komentare o razbijačkim pohodima na ćirilične natpise uključio i podsjećanje na europske obaveze Hrvatske: “Naprosto je teško, nakon što smo krvavo stekli svoju neovisnost i nakon što smo uz puno truda Hrvatsku pokazali kao europsku zemlju, zemlju europskih vrijednosti, gledati ovo što se danas događa”.
Odnos prema ulagačima
Predsjednikovo viđenje kapitalizma i odnosa prema investitorima mijenjalo se ovisno o tome čijim je ušima bilo namijenjeno. U izjavi za Financial Times, koji je u poslovnim i investicijskim krugovima utjecajan, ovako je opisao investicijsku klimu u Hrvatskoj:
“Najveća prepreka reformama je u našim glavama. Kad god se netko pojavi kao ulagač, u društvu dolazi do reakcije da taj dolazi da ovdje ostvari dobit, a mi to ne smijemo dozvoliti. To je vjerojatno naslijeđe iz bivšeg političkog sustava, socijalizma”.
Međutim, u govoru na saboru Nezavisnih hrvatskih sindikata 2011. dao je drugačije viđenje hrvatskog oblika kapitalizma:
“Liberalni kapitalizam koji se zasniva na pohlepi, a čiji ceh najviše plaćaju radnici došao je do ruba pa je vrijeme da se počne graditi društvo koje neće zanimati jedino profit, već poštivanje radnih i socijalnih prava građana”.
Strah i šutnja
“Zato, ne smijemo se bojati, ne smijemo šutjeti, ne smijemo okretati glavu!” izjavio je, uz ostalo, predsjednik Josipović u svom svečanom, inauguracijskom govoru 18. veljače 2010. na Markovu trgu govoreći o snazi, odgovornosti i odlučnosti koju u svom mandatu želi promicati zajedno s građanima.
Tu rečenicu, u kojoj potiče na slobodu govora i iznošenje mišljenja i o temama koje su do tada predstavljale tabu, njegov glavni analitičar Dejan Jović shvatio je po svemu sudeći preozbiljno. Zbog ocjene iznesene u tekstu u politološkom časopisu “Politička misao”da je referendum o hrvatskoj neovisnosti 1991. godine “bio neliberalan” te da “nije održan u slobodnim i poštenim okolnostima” Josipović ga je početkom listopada smijenio s dužnosti glavnog analitičara.
Svoju odluku i njezino obrazloženje da je tvrdnja o referendumu “pogrešna i štetna” Joviću nije stigao priopćiti osobno, nego ju je ovaj doznao iz medija.
O ISTRAŽIVANJU NAFTE I PLINA U JADRANU
Josipović je u svibnju u SAD-u tražio ulagače u istraživanje plina i nafte, što bi bio snažan poticaj gospodarstvu.
‘Rasprave o mogućem crpljenju nafte i plina u Jadranu su izlišne’, rekao je Josipović kasnije za Globus.
O RAZBIJANJU ĆIRILIČNIH PLOČA
Nakon prvog antićiriličnog prosvjeda rekao je: ‘Ako se zakon ne želi poštovati, onda ga se mora mijenjati’.
‘Nakon što smo Hrvatsku pokazali kao europsku zemlju, neprihvatljivo je ovo što se danas događa’, rekao je lani u listopadu.
O KAPITALIZMU I SOCIJALNOJ DRŽAVI
‘Najveća prepreka reformama je u našim glavama. Kad god se netko pojavi kao ulagač, u društvu dolazi do reakcije da taj dolazi da ostvari dobit’, rekao je za Financial Times.
‘Liberalni kapitalizam koji je zasnovan na pohlepi došao je do ruba pa je vrijeme za društvo koje neće zanimati jedino profit’, rekao je Josipović sindikalcima 2011.