Indeks ekonomskog optimizma u Hrvatskoj iznosi -26 što je u skladu s globalnim prosjekom koji je nakon dvije godine pozitivnih indeksa (23 u 2015. godini i 20 u 2016. godini) prešao u minus, preciznije -2.
Pozitivno na gospodarsku budućnost gleda 28% globalnog stanovništva, dok 30% gleda negativno. Najpesimističnije zemlje su Italija (indeks -50), Grčka (-42) i Turska (-40). Indeks ekonomskog pesimizma je također izuzetno visok među državama članicama EU, budući da je prosječni indeks -16.
S druge strane, Nigerija (59), Vijetnam (55), Indonezija (53) te Indija (46) ekonomski su najoptimističnije države svijeta. Južna Azija slovi kao najoptimističnija među svim regijama svijeta s indeksom optimizma 16, dok se SAD s indeksom -3 približava mišljenju stanovnika EU.
Ako pogledamo susjedne zemlje, pored već spomenute Italije, pesimističan pogled na ekonomsku budućnost imaju stanovnici Srbije (indeks -15) te stanovnici Bosne i Hercegovine (-27). Na suprotnoj strani su Slovenci čije se mišljenje kreće u pozitivnom smjeru te njihov indeks ekonomskog optimizma iznosi +5.
Kakva će biti 2018.?
Gotovo 40% populacije smatra da će 2018. godina biti bolja od prethodne, što zvuči optimistično, iako je 2016. godine bolju sljedeću godinu predviđalo 52% ispitanika. Tako indeks nade bilježi pad s 37 u 2016. godini na samo 16 ove godine. Njih 23% očekuje goru godinu od prethodne, a 32% njih smatra da će 2018. godina biti jednaka sadašnjoj.
U pogledu nade među državama pobjedu nosi Indonezija s indeksom nade 66, a Južna Azija slovi kao regija s najviše nade (51). Među najoptimističnijim državama nalazimo još Nigeriju (64), Fidži (57), Bangladeš i Indiju (oba indeksa 51). U cijeloj Europi je udio optimista jednak udjelu pesimista, to znači da indeks iznosi 0 (u državama EU je niskih 5 bodova).
Zanimljivo je da je razina nade viša u siromašnijim zemljama gdje je i mogućnost napretka veća.
Dok je u zemljama bliže Hrvatskoj indeks nade ponekad je vrlo visok (Albanija 43 i Kosovo 40), s druge strane je najpesimističnija država svijeta Italija (indeks -41). Dosta je nisko pozicionirana i Bosna i Hercegovina (-18). Hrvatska je s indeksom 16 donekle optimistična, što znači da 39% ispitanika u Hrvatskoj očekuje da će sljedeća godina biti bolja od prethodne, a njih 23% misli da će biti gora.
Slovenija se nalazi na nešto višem nivou od Hrvatske s indeksom nade 31, dok je Srbija prošla mnogo lošije - indeks nade je samo 4 na što najviše utječe 30% pesimista.
Koliko su Hrvati zapravo sretni?
Indeks sreće mjeri se na osobnom nivou, tj. prosjekom između (vrlo) sretnih i (vrlo) nesretnih ljudi. Lako zaključimo da su Hrvati generalno sretni ljudi - sretnih je 56% stanovnika, nesretnih samo 8%, što nam pripisuje indeks sreće 48. Od naših susjeda Slovenci imaju indeks sreće 56, Bosna i Hercegovina 47, Srbija 45, a Talijani 42 - usprkos negativnom pogledu na budućnost i nedostatak nade.
Najsretnije države su Fidži (92), Kolumbija (87), Filipini (84), Meksiko (82) i Vijetnam (77), dok su najnesretnije Iran (5), Irak (7) i Ukrajina (indeks 8). Stanovnici SAD-a i Rusije jednako su sretni - u obje države je izmjeren indeks 50. Općenito možemo reći da je sretno 49% svjetskog stanovništva, no to je čak 10% manje nego prošle godine. Latinska Amerika čini se najsretnijim kontinentom na svijetu.
U dubinskoj analizi tim WIN-a zaključuje da sreća manje ovisi o zemlji u kojoj živimo, a u većoj mjeri o našoj dobi, prihodima, obrazovanju te načinu života.