Hrvatska grupacija vodovoda i kanalizacije (GVIK), koja okuplja domaća komunalna vodovodna poduzeća, razmatra mogućnost da i službeno svojim članicama pošalje naputak da privremeno obustave rad na projektima vodno-komunalnih projekata financiranih iz fondova Europske unije zbog “gorućih problema u provođenju tih projekata”.
Neslužbeno se može doznati da su neka komunalna poduzeća u većim gradovima, od Rijeke do Splita, već sasvim odustala ili znatno usporila te projekte zbog toga što ih je strah od plaćanja penala zbog pogrešaka u provođenju javne nabave i projekata za koje, tvrde, nisu odgovorni. To je i razlog zbog kojega Tomislav Ćorić, ministar energije i zaštite okoliša, prima “packe” jer je jedno od onih koja najviše kasne s realizacijom projekata iz tog resora.
Za te je projekte u programu 2014. - 2020. alocirano 1,1 milijardu eura, dok je ukupna vrijednost usklađenja stanja zaštite voda s pravnom stečevinom EU od 2013. do 2023. vrijedna 4,3 milijarde eura. Kako su nam, naime, rekli u toj udruzi, resorna ministarstva i nadzorna hrvatska i europska tijela su komunalnim poduzećima odredili financijske korekcije u iznosu od ukupno oko 200 milijuna kuna.
Prijetnja stečaja
Zbog tih penala bi, ističu u grupaciji, moglo doći ili do stečajeva nekih poduzeća ili do poskupljenja vode za građane, stoga traže od države da preuzme dio troškova tih “financijskih korekcija”. Penalizacije pritom iznose od pet do 25 posto ukupne vrijednosti projekta, a s 25 posto su kažnjene tvrtke iz Poreča (53 milijuna kuna), Rovinja (20 milijuna kuna), Jastrebarskog (18 milijuna kuna), dok su Krk, Šibenik, Vukovar i neki drugi veći projekti kažnjeni s ukupno 60 milijuna kuna. No, uprave komunalnih tvrtki više u takvim uvjetima ne žele preuzimati odgovornost za nove penale u “nereguliranim uvjetima”, što prijeti bojkotom projekata iz fondova EU, vrijednih milijarde eura.
“Iako je ugovorima o dodjeli sredstava i provođenju projekata određeno da sve neprihvatljive i nepredvidive troškove snosi korisnik sam (vodovodne tvrtke, op. a.), moramo naglasiti da su od početne pripreme projekta preko nabave i provođenja projekata svi korisnici aktivno i svakodnevno sudjelovali s Hrvatskim vodama i resornim ministarstvima te se u većini slučajeva pridržavali svih preporuka koje su dobivali od tih tijela. S obzirom na te činjenice, smatramo da suodgovornost u izrečenim korekcijama imaju i Hrvatske vode i resorna ministarstva, odnosno Republika Hrvatska, te bi zajedno s korisnicima trebali izraditi mehanizme saniranja financijskih posljedica”, navodi se u pismu što ga je GVIK 11. travnja ove godine uputio Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvu zaštite okoliša i energetike te Hrvatskim vodama.
U tom pismu od prije mjesec dana GVIK apelira na ministarstva i Hrvatske vode da “što prije pronađemo zajedničko zadovoljavajuće rješenje i izlaz iz ove situacije jer su potencijalne posljedice trenutno izrečenih korekcija katastrofalne i financijski iscrpljujuće za komunalna poduzeća, a posljedično za sve građane i za RH”. “Poznato vam je da izdane korekcije nisu nastale zbog kazneno-pravnih razloga, već su posljedica anomalija na strani sustava koji je postepeno uspostavljao pravni okvir, odnose između samih tijela u sustavu upravljanja, a ponekad i za snalaženje korisnika u novim uvjetima pripreme i ugovaranja zahtjevnih vodno-komunalnih projekata.
Nedosljednosti
To posebno treba uzimati u obzir, jer je formalan i neformalan pritisak za žurnost u objavljivanju natječaja od strane nadležnih institucija svakodnevan prema korisnicima, uz minimalnu savjetodavnu podršku partnerskih i nadležnih institucija”, ističe se u tom pismu u kojem se na kraju ministarstva i Hrvatske vode poziva na “žurni sastanak”. Kako otad nije bilo odgovora iz tih institucija, GVIK je odlučio njihove probleme iznijeti u javnost, a na naš upit Ministarstvu zaštite okoliša i energetike su nakon nekoliko sati odgovorili da će se već idući tjedan odrediti datum sastanka na kojem će biti predstavnici Hrvatskih voda, resornih ministarstva i GVIK-a. U GVIK-u su pozdravili tu iznenadnu vijest, ali navode kako, dok ne dobiju službeni poziv na sastanak i dok ne vide što će biti rezultati tog druženja, ne žele unaprijed komentirati tu naglo probuđenu “žurnost” i spremnost na sastanak resornog ministarstva.
Kao primjer nedosljednosti u provedbi natječaja i projekata, u GVIKU-u navode primjer Varkoma iz Varaždina kojemu su Hrvatske vode i resorno ministarstvo 2015. i 2016. naložili kao obvezu potvrdu da je glavni nadzorni inženjer izabran sukladno “Žutoj ili Crvenoj FIDIC knjizi” te da ta točka nosi 15 posto bodova u postupku nabave. No, 2018. godine Hrvatske vode na temelju preporuke Ministarstva fondova EU određuju kaznenu mjeru od 25 posto, a potom se to smanjuje na pet posto, odnosno na milijun kuna penala. I to zbog toga što je Varkom slijedio upute nadležnih tijela da u javnoj nabavi mora postojati inženjerski kriterij “FIDIC iskustva”. “Za takve penale mi nismo odgovorni i smatramo da bi troškove tih penala trebali svi dijeliti, a ne da ih snosi samo komunalna tvrtka”, rezolutni su u GVIKU-u.