TKO BRŽE KLIKNE, NJEGOVO

Konačni zbroj još gori: Na ‘najbrži prst‘ država nije potrošila 7, nego čak 10,7 milijardi kuna!

Većina natječaja po metodi najbržeg prsta tako završi u roku od nekoliko sekundi od njihova otvaranja

Davor Filipović i Nataša Tramišak

 Niksa Stipanicev/Cropix

Ako su jučer šokantno zvučale brojke prema kojima je Hrvatska u deset godina metodom najbržeg prsta podijelila sedam milijardi kuna, onda će mnogi pasti u nesvijest od finalne brojke.

Naime, dan nakon objave javili su se iz Ministarstva regionalnog razvoja kako bi nam otkrili da brojke nisu potpune: naime, ovih sedam milijardi kuna odnosi se samo na natječaje koje je raspisalo Ministarstvo gospodarstva dok je ukupna svota novca za 50 posto veća. Odnosno, kroz Operativni program koherentnost i kohezija od 2014. do 2020. godine putem takozvanih trajno otvorenih poziva, a koji se kolokvijalno nazivaju "najbrži prst", podijeljeno je sve skupa 10,6 milijardi kuna bespovratno dok je metodom privremeno otvorenog poziva, kod kojih se prijavljeni projekti rangiraju po kvaliteti, dodijeljeno znatno manje, 6,5 milijardi kuna.

Kad je u pitanju trajno otvoreni poziv, iz Ministarstva regionalnog razvoja kažu da je 7,6 milijardi kuna dodijeljeno putem poziva koje je raspisalo Ministarstvo gospodarstva, zatim je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine raspisalo trajnih natječaja vrijednih 1,2 milijarde kuna, a Ministarstvo regionalnog razvoja odgovorno je za 1,7 milijardi kuna vrijednih natječaja.

Trud i vrijeme

U tom tijelu državne uprave, međutim, rade razliku između pojma trajno otvoreni poziv i "najbrži prst" pojašnjavajući kako nije nužno da je svaki trajno otvoreni natječaj ujedno natječaj po metodi najbržeg prsta.

- Naime, otvoreni poziv u trajnom modalitetu može se pretvoriti u tzv. najbrži prst kada broj prijava nadmaši raspoloživu alokaciju u roku od nekoliko sekundi ili minuta - tvrde iz Ministarstva, no mi ćemo ipak zadržati sintagmu najbržeg prsta za te pozive općenito jer se ona prvenstveno odnosi na praksu tijela državne uprave da prijave ocjenjuje po redoslijedu zaprimanja, a ne kvaliteti projekata, što je i najveća mana ovakva načina dodjele novca.

Riječ je o kroz godine često kritiziranom načinu dodjele novca iz fondova EU. Osobito su ga kritizirali privatni poduzetnici koji troše trud i vrijeme kako bi se natjecali za projekte kod kojih je brzina prijave važniji kriterij od sadržaja i kvalitete projekta, a pritom praktički nemaju legalan način na koji bi mogli utjecati na status predanog projekta.

Angažirali gejmere

Većina natječaja po metodi najbržeg prsta, posebno onih za koje postoji veliki interes prijavitelja, tako završi u roku od nekoliko sekundi od njihova otvaranja poput onog posljednjeg kad je za "komercijalizaciju inovacija" podijeljeno 380 milijuna kuna.

Apliciralo se, naravno, metodom najbržeg prsta, no ubrzo su u javnost počele izlaziti informacije da su neki prijavitelji angažirali gejmere kako bi bili brži u prijavama, a postoje i sumnje da su se koristili takozvani botovi, odnosno automatizirane skripte uz pomoć kojih pojedini prijavitelji imaju veće izglede biti brži na natječaju. Kako neslužbeno doznajemo iz Ministarstva regionalnog razvoja, ministrica Tramišak, nakon što je nedavno poništila natječaj po metodi najbržeg prsta "Razvoj poduzetništva u gradu Petrinji" vrijedan 15,3 milijuna kuna, dala je nalog da se pozivi u sljedećem operativnom programu više ne raspisuju u modalitetu najbržeg prsta, nego da se projekti ocjenjuju po kvaliteti.

- Takvi trajno otvoreni pozivi nisu najprikladniji za situacije u kojima je jako velik interes prijavitelja. U svakom slučaju, mi ih više ne namjeravamo na taj način provoditi - doznajemo neslužbeno, a to su nam potvrdili i u Ministarstvu gospodarstva.

Najviše natječaja imalo Ministarstvo gospodarstva

Iznos od 10,7 milijardi kuna koji je putem najbržeg prsta završio u gospodarstvu, kod ostalih korisnika podijeljen je na 45 natječaja, što znači da je prosječni natječaj bio vrijedan 237 milijuna kuna. Od te brojke, 30 natječaja raspisalo je Ministarstvo gospodarstva, tri poziva raspisalo je Ministarstvo prostornog uređenja, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU raspisalo je 12 poziva. Dosad su poništena tri natječaja - dva u nadležnosti Ministarstva gospodarstva te jedan u nadležnosti Ministarstva regionalnog razvoja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. rujan 2022 17:08