U Zagrebu je danas otvorena konferencija sudaca o sudskom dijalogu i ulozi najviših sudova u jedinstvenoj primjeni prava, a premijer Andrej Plenković poručio je da dugi postupci i neujednačena praksa ruše povjerenje javnosti u sustav unatoč provedenim reformama.
Konferencija pod nazivom "Sudski dijalog i uloga najviših sudova u osiguranju jedinstvene primjene prava" okupila je predstavnike hrvatskih pravosudnih institucija, Ustavnog suda, Vrhovnog suda te Suda Europske unije. Uoči skupa Plenković je primio predsjednika Suda EU-a Koena Lenaertsa, potpredsjednika Thomasa von Danwitza i suca Sinišu Rodina.
Plenković je u govoru rekao da se pravosuđe mora prilagođavati novim tehnologijama, digitalizaciji i novim oblicima kriminaliteta. "Reforme koje smo poduzimali ponekad se čine nedovoljno brzima, no one ipak donose ozbiljne pomake i stvaraju brže, modernije i učinkovitije pravosuđe", rekao je premijer.
Govoreći o rezultatima reformi, naveo je da je broj neriješenih predmeta na hrvatskim sudovima smanjen s oko 1,65 milijuna 2004. godine na nešto više od 382 tisuće danas. Dodao je da su u posljednjih pet godina parnični postupci skraćeni za oko 300 dana, a kazneni za gotovo 200 dana.
"Ovo su dobre brojke i one su takve zahvaljujući radu i angažmanu pravosudnih dužnosnika — na čemu vam ovom prilikom i čestitam. Međutim, da biste mogli postupati brže i učinkovitije, sustav vam za to mora osigurati alate, a to je zadatak izvršne vlasti", rekao je Plenković.
‘Povjerenje građana i dalje je nisko unatoč reformama‘
Premijer je istaknuo i ulaganja u pravosudnu infrastrukturu i informatizaciju sustava, pri čemu je projekt Trga pravde u Zagrebu ocijenio najvećom pravosudnom investicijom u posljednjih 30 godina, vrijednom gotovo 150 milijuna eura. Kazao je i da su od 2020. do danas kapitalna ulaganja u pravosuđe dosegnula 372 milijuna eura.
"Poboljšali smo i materijalne uvjete za rad pravosudnih dužnosnika — i time pokazali da cijenimo vašu neovisnost, stručnost i zahtjevan posao koji obavljate za dobro naših građana", rekao je Plenković.
Osvrnuo se i na percepciju pravosuđa, rekavši da je povjerenje građana i dalje nisko unatoč reformama i činjenici da su imenovanja sudaca i donošenje odluka lišeni utjecaja izvršne vlasti. "Godine čekanja, neujednačena praksa, uskraćena ili nedočekana pravda ruše povjerenje javnosti — i to ne samo u pravosuđe, već u društvo u cjelini", poručio je Plenković.
"Statistički indikatori pokazuju da je najveći problem našeg pravosuđa duljina trajanja postupaka i broj neriješenih predmeta koji je, iako u padu, i dalje visok. Nezadovoljstvo s ova dva elementa ima utjecaj i na percepciju neovisnosti, koja se ponekad pogrešno poistovjećuje s učinkovitošću. U svim fazama svojeg postupanja pravosuđe mora biti neovisno. To je temeljno demokratsko načelo koje postoji radi zaštite nositelja pravosudnih dužnosti, ali i prava građana u postupcima pred sudovima", rekao je Plenković.
‘Kada najviši sudovi uspostave standarde, smanjuje se prostor za pravnu nesigurnost‘
Predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić rekla je da uloga najviših sudova u osiguravanju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti građana pred zakonom izravno utječe na osjećaj pravde u društvu.
"Kada najviši sudovi uspostave jasne i dosljedne pravne standarde, smanjuje se prostor za pravnu nesigurnost, ubrzavaju se sudski postupci i podiže se ukupna učinkovitost sudbene vlasti. Stoga sudbena vlast svojim odlukama mora kontinuirano doprinositi afirmaciji ljudskih prava i sloboda, vladavini prava i jednakosti svih pred zakonom", istaknula je Matić.
Predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić istaknuo je da jedinstvena primjena prava danas nije samo pitanje pravne tehnike, nego i vladavine prava, pravne sigurnosti i povjerenja građana u pravosuđe.
"Pitanje jedinstvene primjene prava postaje pitanje ne samo pravne tehnike, nego i pitanje vladavine prava, pravne sigurnosti i povjerenja građana u pravosuđe. Pri tome svi najviši sudovi u svim europskim pravnim sustavima imaju posebnu ustavnu odgovornost. Njihova zadaća nije samo odlučivanje u pojedinačnim predmetima, nego i osiguravanje ujednačene sudske prakse i njezine predvidljivosti te jednakosti građana pred zakonom", naglasio je Staničić.
Predsjednik Suda Europske unije Koen Lenaerts naglasio je važnost otvorenog dijaloga između nacionalnih sudova i europskih institucija. "Time će se osigurati da pravo, osobito pravna stečevina Europske unije, bude primijenjeno na hrvatske institucije", rekao je Lenaerts.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....