ISTANBULSKA KONVENCIJA

KONZERVATIVNA DESNICA U HRVATSKOJ PRED NOVIM IZAZOVOM Vlada uvodi rodnu strategiju u vojsku i policiju, povećat će se i broj žena u rukovodstvu SOA-e

 
Ilustracija
 Dragan Matić / CROPIX

Potvrđivanje Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatije kao Istanbulska konvencija, i njezino stupanje na snagu 1. listopada 2018. svakako treba izdvojiti kao ključno postignuće i preduvjet ostvarenja stvarne ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj, glasi zaključak Vlade Andreja Plenkovića u dokumentu “Nacionalni akcijski plan provedbe rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o ženama, miru i sigurnosti za razdoblje 2018. - 2022.”, koji je nedavno poslan u javnu raspravu.

U pitanju je važan dokument koji otkriva da Vlada planira povećati broj žena na rukovodećim pozicijama tajnih službi, policije, vojske i diplomacije, ali i na nekoliko mjesta naglašava dosljednu provedbu rodne politike kao strateškog opredjeljenja, unatoč kritikama iz ovdašnjih konzervativnih krugova i Katoličke crkve. Tako se uz Istanbulsku konvenciju već u uvodu podsjeća da su Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o ženama, miru i sigurnosti, počevši od povijesne Rezolucije 1325 (2000.), odgovor na izmijenjenu prirodu rata i sve veću izloženost civila, posebice žena i djece ratnim stradanjima, dok je ravnopravnost spolova jedno od zajedničkih i temeljnih načela EU i NATO-a, kojima pripada Hrvatska.

Akcijski plan

U Akcijskom se planu iznosi prilično smjela tvrdnja da su u Hrvatskoj na nacionalnoj razini “uvedene brojne konkretne mjere za povećanje zastupljenosti žena u politici i sigurnosnom sektoru, osobito na rukovodećim položajima, a znatan napredak ostvaren je u pogledu uvođenja rodne ravnoteže u Oružane snage, policiju i sustav državne sigurnosti, područje koje tradicionalno smatramo isključivo muškim”.

Diplomacija

Tako je u 2017. udio časnica (žena) u MORH-u i Oružanim snagama bio 17,38%, a udio žena u djelatnom vojnom sastavu MORH-a i OSRH 11,54% (17,38% časnica; 10,91% dočasnica; 8,53% vojnikinja/mornarica). Usto, navodi se da je MORH “uspostavio izvrsnu suradnju s Nordijskim centrom za rodna pitanja u vojnim operacijama (NATO Centre for Gender in Military Operations) i RACVIAC - Centrom za sigurnosnu suradnju u provedbi Tečaja za instruktore iz područja rodne perspektive”.

U MUP-u žene čine gotovo 30% ukupnog broja zaposlenih, pri čemu je broj policijskih službenica oko 18%, ali samo 10% na rukovodećim položajima, u SOA-i od ukupnog broja zaposlenih žene čine 39%, a na višim i čelnim radnim mjestima ih je 25%. Žena je više nego muškaraca i u svim diplomatskim zvanjima, osim u najvišem - veleposlaničkom. Trenutačno diplomatska predstavništava Hrvatske u inozemstvu vodi 15 veleposlanica i 39 veleposlanika, odnosno pet generalnih konzulica i 12 generalnih konzula.

Ukratko - što je funkcija statusno viša, to je manje žena na takvim položajima. Stoga se kao glavni cilj Vladine rodne politike u razdoblju 2018. - 2022. navodi “uvođenje rodne ravnoteže u aktivnosti borbenog sustava, a u idućem razdoblju primjene Nacionalnog akcijskog plana treba uložiti dodatni napor na “probijanju staklenog stropa” kako bi se žene što više uključile u procese donošenja odluka na svim razinama. Usto, u sve vježbe (simulacijske i terenske) potrebno je uvesti aktivnosti vezane uz rodnu perspektivu u vojnim operacijama, a povećati broj vojnih izaslanica u veleposlanstvima i stalnim misijama RH”.

U MUP-u se predviđa osiguravanje uvjeta policijskim službenicama da svojim znanjem, vještinama i kompetencijom za određena radna mjesta dobiju priliku na pozicijama rukovoditelja različitih kategorija rukovođenja. Kao jedna od glavnih mjera Ministarstva vanjskih poslova istaknuto je stavljanje naglaska na sprečavanje i kažnjavanje rodno uvjetovanog nasilja i jednak pristup žena pravdi, dok se u obrazovnom sustavu najavljuje poučavanje o elementima rezolucija VS-a o ženama, miru i sigurnosti unutar predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema u osnovnim i srednjim školama te “osnaživanje mreže nacionalnih stručnjaka za rodnu perspektivu (instruktori, savjetnici, koordinatori i dr.)”.

Izazov

Već je sada izvjesno da će plan o povećanju broja žena na zapovjednim pozicijama i uvođenju rodne strategije u vojsku i policiju biti novi izazov konzervativnoj desnici. Uostalom, ako se to prije desetak godina događalo u Americi, zašto ne bi i u Hrvatskoj?

Udio žena u MORH-u, MUP-u i SOA-i

MORH i OSRH:

17,38% udio žena

11,54 % u vojnom sastavu

17,38 % časnica

10,91 % dočasnica

8,53 % vojnikinja/mornarica

MUP

30% žena

18% policijskih službenica

10% na rukovodećim položajima

SOA

39% žena

25% na čelnim pozicijama

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. siječanj 2022 22:03