Privatno visoko obrazovanje u nas još uvijek prate određene skepse, pomalo elitistički predznak i predrasude tipa kako je „dovoljno imati novca da bi se ondje došlo do diplome“.
U istraživanju koje smo proveli za potrebe ovoga teksta ponajprije smo se bavili cijenama školarina koje će zainteresirani budući studenti morati (ili možda neće) platiti kako bi studirali na nekome od, prema podacima Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanosti i visoko obrazovanje (AZVO), ukupno 19 visokih privatnih visokih učilišta: četiri sveučilišta te 15 veleučilišta – diljem Lijepe naše.
Pogled na cjenovnik, međutim, otkriva da cijene školarina na njima umnogome ovise o predanosti studiju, ocjenama i uspjehu u ranijoj fazi školovanja, državnoj maturi ili kasnije na prethodnim godinama studija, uspjehu na tzv. prijemnim ispitima, o motivaciji i isticanju tijekom studija, zbog čega možete zaraditi i pristojne iznose stipendija („poduzetnička zvijezda u usponu“), ali i o tome, primjerice, plaćate li školarinu odjednom ili na rate, imate li braće i sestara koji već ovdje studiraju („obiteljski popust“), a mnoga ova učilišta imaju i ugovore s bankama koji vam pomažu da dignete kredit za potrebe školovanja koji negdje možete početi otplaćivati tek po okončanju studija. Međutim, ima i učilišta na kojima vrijede različite cijene za različite studije čak i na istoj (prijediplomskoj razini).
Ima i onih koji svojim studentima osiguravaju stipendije i financijsku pomoć, kako za izvrsnost, tako i na temelju socijalnih prilika. Različite su cijene i ako prelazite s jednog (privatnog) učilišta na drugo, ako niste građanin Europske unije, ako padnete godinu studija itd. Ukratko, školarine na ovim učilištima nerijetko mogu biti individualne, doslovno različite od studenta do studenta.
Broj visokih privatnih učilišta posljednjih godina nije previše rastao, osobito ako gledamo razdoblje nakon pandemije koronavirusa, ali su doživjeli određene transformacije. Primjerice, nakon izmjene Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, prije dvije godine ukinute su visoke škole te su sve one postale veleučilišta na kojima se izvode uglavnom stručni studiji (redoviti i izvanredni).
Neke ustanove su se udružile (primjerice, lani su se „fuzionirali“ zagrebačko Sveučilište Algebra i Veleučilište Bernays u Sveučilište Algebra Bernays). Neki su se ove godine, poput splitske Aspire, skoro i ugasili jer nisu prošli postupak reakreditacije, ali je zahvaljujući suspenziji odluke o zatvaranju od Upravnog suda u Splitu cijeli postupak na čekanju do pravomoćnosti presude pa je Aspira i ovo ljeto nastavila s upisima studenata.
Moguće i online studiranje
Većina ovih studija izvodi prijediplomske i diplomske studije, neki i kratke stručne studije te programe cjeloživotnog obrazovanja. Ima ih nekoliko na kojima možete i – doktorirati, dok na nekima studirati možete i online. Podaci pokazuju da na privatnim visokim učilištima studira između osam i deset posto svih studenata u Hrvatskoj, a brojke koje je dostavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih govore da je na tim učilištima 2025. godine studiralo 17.079 studenata, nešto više nego godinu ranije (16.937).
Kao što se može vidjeti, ta učilišta nude pregršt studijskih programa (na upisima ove godine njih 166 na prijediplomskoj razini) – od različitih studija iz područja ekonomije i financija, marketinga, komunikacija i odnosa s javnošću, turizma, preko sestrinstva, fizioterapije, gastronomije, očne optike, teologije, novinarstva, do brojnih studija iz područja digitalnih tehnologija, na Sveučilištu Algebra Bernays možete, primjerice, studirati podatkovnu znanost i umjetnu inteligenciju, a na Sveučilištu VERN cyber komunikacije i znanost o mreži.
Na privatnim ustanovama može se studirati i pravo, ali i psihologija, povijest, sociologija ili medicina koji su, recimo, dostupni na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Naravno, dio studija na ovim učilištima moguće je, osim na hrvatskom, studirati i na engleskom jeziku.
S obzirom da je, iz prethodno nabrojanih razloga, doista teško odrediti nekakav fiksni iznos školarine za svako pojedino privatno visoko učilište, pokušat ćemo kroz dostupne informacije dati barem nekakav okvirni raspon cijena studiranja, baziran na, uvjetno rečeno, osnovnoj cijeni školarine za pojedinu razinu studija (prijediplomsku, diplomsku, doktorsku) određenog privatnog visokog učilišta.
Ako izuzmemo Hrvatsko katoličko sveučilište, na kojemu se na pojedinim studijima doslovno može studirati i besplatno, možemo okvirno i ugrubo reći da se cijene školarina na privatnim sveučilištima i veleučilištima na stručnim i sveučilišnim studijima prijediplomske razine u nas po godini studija kreću u rasponu između 780 eura (Istarsko veleučilište) do, primjerice, školarine na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, gdje na prijediplomskim studijima na engleskom jeziku (ekonomija i menadžment te poslovna matematika i ekonomija) školarina može dosegnuti i 8600 eura po godini studija ako je uplaćujete u ratama i nakon određenog datuma, što je ove godine bio 28. srpnja. Na diplomskoj razini cijene studija po godini također je teško "fiksirati", ali recimo da se kreću u sličnim gabaritima.
Ali, to su dakako samo ilustrativni primjeri.
U prvom dijelu članka bavit ćemo se najprije cijenama školarina na četiri domaća privatna sveučilišta. Jedan od najkompleksnijih sustava ima upravo navedeno Hrvatsko katoličko sveučilište (HKS), koje je i po vlasničkoj strukturi nešto drukčije od ostalih (osnivač Zagrebačka nadbiskupija, uz pokroviteljstvo Hrvatske biskupske konferencije) ali mu financijska potpora, kako sami navode, dolazi i iz državnog proračuna RH, donatora i iz vlastitih sredstava. Na ovom sveučilištu koje iz godine u godinu raste po broju dostupnih studija danas je (uglavnom na prijediplomskoj i diplomskoj razini) moguće studirati komunikologiju, psihologiju, pravo, sestrinstvo (izvanredno i redovno), sociologiju, povijest, računarstvo za društvene primjene, kao i sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij medicine (u trajanju od šest godina ili 12 semestara), a imaju i kvote predviđene za Hrvate izvan RH.
Medicina na Katoličkom sveučilištu 6000 eura po godini
Izuzev medicine, koja košta 6000 eura po godini studija, na većini ostalih redovnih prijediplomskih studija HKS-a vrijedi pravilo da ste prvu godinu studija (prema linearnom modelu) oslobođeni plaćanja troškova školarine (plaćate samo upisninu) ako ste zauzeli neko od 1. do 40. upisnog mjesta na rang-ljestvici za upis na taj studij.
Budući da nešto veće kvote od toga imaju tek studiji komunikologije (56), psihologije (46) i računarstva za društvene primjene (46), ispada da većina studenata prve godine na svim ovim studijima HKS-a može besplatno studirati. Oni koji, pak, zauzmu neko iznad 41. mjesta i naviše, dužni su platiti školarinu koja, primjerice, za studij komunikologije, psihologije i računarstva za društvene primjene iznosi 3250 eura po godini.
Kada su u pitanju izvanredni sveučilišni studiji, poput sestrinstva i primaljstva, za koje studenti plaćaju punu participaciju, oni na prijediplomskoj razini koštaju 1490 eura po godini studija, dok sestrinstvo na diplomskoj razini dođe 2400 eura.
Kada je u pitanju upis studija s prijelazom, on po godini studija na jednopredmetnoj sociologiji ili povijesti košta 2000 eura, a na istim tim dvopredmetnim studijima 1000 eura.
Na HKS-u redoviti studenti koji studiraju prema linearnom modelu (zauzeli neko od 1. do 40. mjesta na rang-ljestvici) mogu biti oslobođeni troškova školarine i na višim godinama prijediplomskog i diplomskog studija, i to u slučaju da su na prethodnoj godini studija ušli među deset posto najuspješnijih studenata i imaju prosjek ocjena najmanje 4,00. Svi ostali plaćaju linearno od 120 do najviše 940 eura za studente na posljednjem mjestu rang-ljestvice.
Sve to, ponovimo, ne odnosi se na studente medicine, kojima je od prve godine trošak (kako ondje kažu „djelomične“) participacije studija 6000 eura godišnje. Naravno, podtroškova ima za različite situacije (pad godine i sl.), ali o tome više na mrežnim stranicama tog sveučilišta.
Kada su u pitanju preostala sveučilišta – Libertas međunarodno sveučilište (koje nastavu izvodi u Zagrebu, Dubrovniku i Kutini, s tim da se nastava u Dubrovniku izvodi na engleskom, a na ostalim lokacijama na hrvatskom jeziku), te zagrebačkim privatnim Sveučilištu Algebra Bernays te Sveučilištu VERN, cijene školarina također ovise o više čimbenika.
Libertas međunarodno sveučilište izvodi prijediplomske i diplomske stručne studije (iz područja poslovne ekonomije, hotelijerstva, menadžmenta sporta, trgovine, bankarstva i sl.) te sveučilišne studije (međunarodni odnosi - diplomacija, međunarodno poslovanje, fizioterapija itd.), kao i doktorske studije (poslijediplomska razina) iz međunarodnih odnosa i diplomacije te poslovne ekonomije i održivog razvoja. Ovdje, primjerice, niže cijene školarina možete ostvariti temeljem uspjeha u ranijoj fazi obrazovanja i ovisno o tome plaćate li na rate ili odjednom – a cijene su podijeljene po razredima.
Doktorat na Libertasu
Primjerice, najpovoljnija je cijena na prijediplomskim stručnim studijima u Razredu A – koja uključuje najveći broj bodova ostvarenih na temelju uspjeha u srednjoj školi i na državnoj maturi (za prvu godinu studija) ili na prethodnim godinama studija, uz jednokratno plaćanje, te iznosi ukupno 2850 eura godišnje. U slučaju lošijeg uspjeha (Razred D) i plaćanja na više rata (deset), školarina se može popeti i do 4800 eura po godini studija. Na diplomskoj razini studija na ovom učilištu taj je raspon (za prosjek ocjena 4,5 i više) 3450 eura, dok za lošiji uspjeh (3,80 i niži) i na više rata (deset) školarina dosegne i 4450 eura po godini studija. Na sveučilišnim prijediplomskim studijima, također ovisno o uspjehu i načinu plaćanja, školarine se mogu kretati od 3250 do 5150 eura, a na diplomskoj razini od 3750 do 4750 eura.
Ako želite doktorirati na Libertasu, to će vas koštati 4000 eura godišnje za doktorski studij međunarodnih odnosa (ukupno trajanje tri godine), a na poslovnoj ekonomiji i održivom razvoju (također tri godine) 4380 eura godišnje.
Niz raznolikih i suvremenih stručnih i sveučilišnih studija na prijediplomskoj, diplomskoj, a uskoro i na doktorskoj razini, nudi Sveučilište Algebra Bernays iz Zagreba. Od digitalnog marketinga, oblikovanja tržišnih komunikacija sa smjerovima dizajn i 3D dizajn, programskog inženjerstva, kibernetičke sigurnosti, razvoja računalnih igara do već spomenutog studija podatkovne znanosti i umjetna inteligencija, cijene školarina uglavnom su ujednačene, ali i ovise o tome plaćaju li se jednokratno ili u više rata. Cijena školarine na stručnim i sveučilišnim prijediplomskim studijima te na stručnom kratkom studiju (studiji na hrvatskom i engleskom jeziku za domaće studente i studente zemalja Europskog gospodarskog prostora-EGP), ako plaćate jednokratno prije početka akademske godine iznosi 5250 eura, dok se u slučaju plaćanja na 12 rata penje na 5790 eura.
Na Sveučilištu Algebra Bernays možete studirati i na studijima koji se u potpunosti izvode na engleskom jeziku te uspješnim studentima omogućuje stjecanje dodatne diplome Sveučilišta Goldsmiths iz Londona. Ovisno o načinu plaćanja (odjednom ili na rate) cijena godišnje školarine za te studije kreće se od 6900 do 7410 eura.
Cijene školarina na diplomskim stručnim i sveučilišnim studijima ovoga privatnog sveučilišta, a za studije na engleskom jeziku, i to za studente koji su prijediplomsku razinu završili na ovom učilištu, kreće se od 5280 do 5970 eura po godini (ovisno o modelu plaćanja), a za ostale studente od 5490 do 6300 eura.
Dodajmo i da se ovdje može studirati stručni diplomski studij MBA e-vođenje (MBA e-Leadership), a cijena dvogodišnje školarine iznosi 20.000 eura.
Uskoro ovo visoko privatno sveučilište kreće i s izvođenjem združenog doktorskog studija Computer and Data Science u suradnji s Fakultetom za informacijske študije iz slovenskog Novog Mesta. Riječ je o prvom združenom studiju iz područja računarstva i podatkovnih znanosti u Hrvatskoj, i to na engleskom jeziku, u sklopu kojega će se učiti i o umjetnoj inteligenciji (AI). Kako doznajemo, cijena bi se trebala kretati oko 10.000 eura za tri godine studija.
Što nudi VERN
Zagrebačko privatno Sveučilište VERN na prijediplomskoj razini nudi deset studija (među kojima i novinarstvo, filmsko, televizijsko i multimedijsko oblikovanje, transmedijsku dramaturgiju, internet stvari - Internet of Things – IoT, cyber komunikacije i znanost o mreži itd.), a na diplomskoj njih sedam (među ostalim i IT menadžment, filmsku i televizijsku režiju i produkciju, računovodstvo i financije itd.).
I ovdje školarine ovise o nizu elemenata: na prijediplomskim studijima, primjerice, ovisno o odabiru modela plaćanja školarine (jednokratno ili na više rata), postignutih bodova na obveznim ispitima državne mature, na prijemnom ispitu koje provodi ovo visoko učilište, o tome jeste li upisali poslovne, tehničke, komunikacijske studije na ovom učilištu (pa sve to podijeljeno po grupama) itd.
Uglavnom, prema onome što smo mogli vidjeti na njihovim mrežnim stranicama, raspon školarina na studijima prijediplomske razine na VERN-u kreće se od 3320 (grupa A) do 5320 eura (grupa D). Izuzetak je prijediplomski studij Filmsko, televizijsko i multimedijsko oblikovanje, gdje su cijene skuplje i kreću se od 3900 do 5850 eura po godini studija.
Slično je i na diplomskoj razini, gdje se cijene školarina za većinu studija kreću u rasponu od 3530 do 5710 eura po godini (ovisno o uspjehu na ranijim godinama studija i modelu plaćanja). Izuzetak je također diplomski studij filmske i televizijske režije i produkcije, gdje godišnja cijena školarine iznosi između 3960 i 6470 eura.
► U DRUGOM NASTAVKU DONOSIMO OPSEŽNI VODIČ ZA VELEUČILIŠTA, CIJENE ŠKOLARINA, UVJETE...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....